Osam mjeseci nakon što su svi optuženi u predmetu “Tunel” oslobođeni optužbi za kopanje podzemnog prolaza do depoa Višeg suda u Podgorici, drugostepena odluka još nije donijeta, jer je tek 11. maja utvrđeno da o žalbi tužilaštva ne odlučuje sud koji je, prema optužnici, bio oštećen u tom slučaju.
Apelacioni sud odredio je da o žalbi Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici odlučuje Viši sud u Bijelom Polju, a ne Viši sud u Podgorici - zbog potrebe za objektivnim i nepristrasnim postupanjem.
Iz tog suda “Vijestima” je saopšteno da je Viši sud u Podgorici 7. maja dostavio spise Apelacionom sudu, tražeći da se odredi drugi sud koji će odlučivati o žalbi, imajući u vidu da se okrivljenima stavljalo na teret da su krivična djela izvršili na štetu Višeg suda u Podgorici.
“Cijeneći činjenicu da se okrivljenima stavlja na teret da su predmetna krivična djela izvršili na štetu Višeg suda u Podgorici, te da je zbog objektivnog i nepristrasnog postupanja po podnijetoj žalbi, bilo neophodno i zakonito da se odredi da Viši sud u Bijelom Polju odluči o navedenoj žalbi”, navodi se u odgovoru Apelacionog suda.
Pojasnili su da je odluka donijeta 11. maja i da protiv nje nije dozvoljena žalba.
Redosljed priča drugačije
Hronologija odgovora sudova, međutim, pokazuje da predmet mjesecima nije stigao do suda koji će odlučivati po žalbi.
“Vijesti” su u martu pitale bjelopoljski Viši sud kakva je odluka donesena u tom predmetu, na šta su oni odgovorili da im predmet nije stigao.
Nakon toga, “Vijesti” su 18. marta pitale podgorički Osnovni sud zbog čega žalba još nije dostavljena drugostepenoj instanci, a oni su tada odgovorili da za to nisu bile ispunjene procesne pretpostavke, jer prvostepena odluka i žalba nisu bile uredno dostavljene svim strankama u postupku.
“Prvostepena odluka i žalba još uvijek nije uredno dostavljena svim strankama u postupku, što predstavlja neophodan uslov za upućivanje spisa drugostepenom sudu”, saopšteno je tada iz Osnovnog suda.
Prije dva dana, “Vijesti” su opet pitale Viši sud u Bijelom Polju da li im je predmet dostavljen na odlučivanje po žalbi. Iz tog suda je odgovoreno da predmet još nije dostavljen.
Nakon toga, iz Osnovnog suda u Podgorici “Vijestima” su odgovorili da je predmet “Tunel” dostavljen Višem sudu u Podgorici na odlučivanje po žalbama, a zatim 7. maja Apelacionom sudu, koji je 11. maja odlučio da predmet dodijeli Višem sudu u Bijelom Polju.
Motiv nikad nije utvrđen
Sudija Osnovnog suda u Podgorici Borko Lončar je 3. oktobra prošle godine donio oslobađajuću prvostepenu presudu kojom je oslobodio Katarinu Baćović, Marjana Vuljaja, Nikolu Milačića, Predraga Mirotića, Vladimira Erića, Veljka Markovića, Milana Markovića i Dejana Jovanovića optužbi u tom predmetu.
Predmet je formiran povodom prokopavanja tunela iz podruma stana u Njegoševoj ulici u Podgorici do depoa Višeg suda, iz kog su, prema optužnici, odnošeni predmeti i dokazi.
Prema navodima iz istrage, u depo Višeg suda provaljeno je 8. septembra 2023. godine, a materijalni dokazi iz te prostorije odnošeni su do 11. septembra. Istražitelji su tvrdili da je tunel kopan od kraja jula.
Sudija Lončar je, obrazlažući presudu, kazao da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret.
On je naveo da u tunelu i arhivi depoa Višeg suda nisu pronađeni DNK tragovi optuženih, niti drugi dokazi na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su oni kopali tunel ili učestvovali u izvršenju krivičnih djela.
“Postoji samo stepen sumnje da se vide na kameri da se kreću kroz grad, ali nema konkretnih dokaza”, rekao je Lončar prilikom izricanja presude.
Sudija je tada ocijenio da je kopanje tunela “najveća sramota bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori”, ali je naglasio da sud ne može donijeti osuđujuću presudu bez dokaza.
Kazao je i da motiv kopanja tunela nikada nije utvrđen.
Lončar je tokom izricanja presude naveo da vrijednost predmeta koji su, prema navodima optužnice, odneseni iz depoa iznosi oko 11.000 eura, ocjenjujući da to teško može biti stvarni motiv za tako ozbiljan i rizičan poduhvat.
Sud je konstatovao i da tunel nije otkriven radom bezbjednosnih službi, već slučajno - kada je službenica suda tokom popisa primijetila premetačinu i otvor koji je vodio ka podzemnom prolazu.
Lončar je ukazao i na to da je tunel, odlukom Vlade, zatrpan krajem septembra 2023. godine, čime su, prema ocjeni suda, onemogućena dalja istražna postupanja i analiza.
“Tunel ostaje sramota, i za one koji su ga kopali, i za one koji su omogućili da se to dogodi - bilo činjenjem ili nečinjenjem”, poručio je sudija tokom izricanja presude.
Osnovni državni tužilac Marko Mugoša je u završnim riječima tražio da svi optuženi budu proglašeni krivim.
On je tada kazao da je riječ o “udaru na državu” i crnogorsko pravosuđe, navodeći da je optužnicom dokazano da su optuženi imali različite uloge u prokopavanju tunela, obijanju depoa i odnošenju predmeta.
“Na kraju ovog procesa očigledno je da ne znamo cijelu istinu, ali su otkrivene određene činjenice. Nevjerovatna i filmska priča koja je teško zamisliva u stvarnosti, a koja se dogodila u državi koja teži da bude razvijena. Tužno je i porazno”, rekao je Mugoša u završnim riječima.
Tužilac je tvrdio da je cilj kopanja tunela i obijanja depoa bio sticanje protivpravne koristi, ali i da su u izvršenju učestvovala i nepoznata lica čija imena, kako je rekao, vjerovatno nikada neće biti otkrivena.
“Sve što je navedeno u optužnici je dokazano. Nevjerovatna je drskost onih koji su bili spremni da ovo urade u svojoj državi. Ovo djelo predstavlja udar na crnogorsko pravosuđe”, kazao je Mugoša.
Prema optužnici, Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić i Milačić teretili su se za kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom u saizvršilaštvu.
Mirotić i ubistvo
Mirotića je prije tri mjeseca Više državno tužilaštvo (VDT) optužilo za teško ubistvo putem pomaganja u slučaju ubistva Stefana Belade i Andrije Ivanovića na Cetinju. Prema navodima tog tužilaštva, Mirotić je nabavio i aktivirao GPS uređaj koji je korišćen za praćenje kretanja žrtava prije likvidacije.
Baćović bila je optužena za kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom i falsifikovanjem isprave, dok je Vuljaj optužen za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
Ograničen radijus kretanja
Vještakinja građevinske struke Tanja Drakulović kazala je tokom suđenja da je na lice mjesta došla 12. septembra 2023. godine, ali da joj tada nije bilo dozvoljeno da mjeri dimenzije tunela.
Navela je da joj je od pripadnika Uprave policije(UP) rečeno da će dobiti sve spise predmeta, zbog čega je vještačenje radila na osnovu tih spisa i onoga što je neposredno mogla da opazi na licu mjesta. U nalazu je navela da joj je bio ograničen radijus kretanja, da nije mogla da vrši mjerenja, dodirom ispita površine i materijale, fotografiše lice mjesta, niti da nakon završetka istražnih radnji ponovo izvrši uvid.
Tunel zakopan 7. oktobra
Vlada je donijela odluku da se tunel zakopa 28. septembra 2023, što je i učinjeno 7. oktobra iste godine.
Vlada je tada saopštila da je, nakon što je ODT obavijestilo UP da je uviđaj završen i dalo saglasnost za izvođenje građevinskih radova, zadužila Upravu za katastar i državnu imovinu da sprovede postupak dovođenja terena u prvobitno stanje.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
