Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je da pojedina rješenja iz novih zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima nose ozbiljne koruptivne i institucionalne rizike, uz ocjenu da se usvojenim tekstovima proširuju ovlašćenja bez proporcionalnog jačanja nezavisne kontrole i transparentnosti.
U dva odvojena mišljenja objavljena na sajtu te institucije, ASK ukazuje na široku diskreciju rukovodilaca bezbjednosnog sektora, koncentraciju moći i nedovoljno razvijene mehanizme unutrašnjeg i spoljnog nadzora navodeći da su iz civilnog sektora bili u pravu kada su naglašavali da su ova zakonska rješenja "korak unazad" kada je u pitanju sudska kontrola.
"Agencija za sprečavanje korupcije, u okviru svojih zakonskih nadležnosti u oblasti prevencije korupcije i jačanja integriteta, donijela je mišljenja na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o unutrašnjim poslovima, imajući u vidu njihov poseban značaj za domaću javnost, ali i pažnju koju ovim propisima posvećuje Evropska komisija", ističe se u saopštenju ASK.
Iz te institucije su dodali da je analiza predloženih zakonskih rješenja sprovedena s ciljem daljeg unapređenja regulatornog okvira i njegovog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i relevantnim međunarodnim standardima u oblastima vladavine prava, transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja.
"Ovi zakoni imaju poseban značaj za funkcionisanje bezbjednosnog sektora, jer uređuju oblasti od ključnog značaja za zaštitu nacionalne bezbjednosti, rad policijskih struktura i jačanje institucionalne odgovornosti. Kroz pravovremeno prepoznavanje potencijalnih rizika u ovim propisima Agencija jača mehanizme odgovornosti, integriteta i efikasnosti organa i institucija koji imaju ključnu ulogu u očuvanju bezbjednosti i povjerenja građana", piše u saopštenju objavljenom na sajtu ASK.
Zakon o ANB-u i Zakon o unutrašnjim poslovima usvojeni su 6. marta, a parlamentarna većina oglušila se o brojne zamjerke opozicije i nevladinog sektora, koji su još od prošlog ljeta upozoravali da ovi zakonski tekstovi daju preveliku moć u rukama javne i tajne službe.
U analizi Zakona o ANB-u, ASK upozorava da se novim rješenjima značajno proširuju operativna ovlašćenja službe, uključujući korišćenje lažnih identiteta, osnivanje fiktivnih firmi, prikrivanje vlasništva i prikrivene operacije, dok kontrola nad sprovođenjem tih mjera ostaje dominantno u okviru izvršne vlasti.
ASK smatra da takav model povećava rizik od zloupotreba i slabljenja zaštite ljudskih prava, posebno jer su kriterijumi poput "ugrožene nacionalne bezbjednosti" široko postavljeni i podložni različitim tumačenjima.
U mišljenju navode da umjesto jačanja spoljnog nadzora, zakon predviđa da pravila sprovođenja ovih mjera donosi direktor ANB-a uz saglasnost Vlade, čime kontrola ostaje unutar kruga izvršne vlasti.
"Takvo rješenje može biti problematično sa aspekta zaštite ljudskih prava i evropskih standarda, jer širenje tajnih ovlašćenja bez proporcionalnog jačanja sudskog nadzora povećava rizik od zloupotreba, posebno imajući u vidu da su podaci o primjeni ovih mjera označeni stepenom tajnosti, zbog čega građani često nemaju saznanje da su bili predmet nadzora niti mogućnost da traže sudsku zaštitu", piše u mišljenju ASK-a u koje su Vijesti imale uvid.
Za ASK je jedan od ključnih rizika u odnosu na Zakon o ANB prepoznata široka diskrecija u odlučivanju.
Smatraju da je ovlašćenje za odobravanje mjera tajnog nadzora zasniva se na opštim i nedovoljno preciziranim kriterijumima, poput "osnova sumnje" i "ugrožene nacionalne bezbjednosti".
"Takva formulacija ostavlja značajan prostor za subjektivno tumačenje, što može dovesti do neujednačene prakse i potencijalnih zloupotreba. Dodatni rizik proizilazi iz same prirode mjera tajnog nadzora. Riječ je o posebno osjetljivoj oblasti koja podrazumijeva zadiranje u prava i slobode pojedinaca, uz istovremeno ograničenu transparentnost postupka. Upravo ta zatvorenost povećava vjerovatnoću da eventualne nepravilnosti ostanu neotkrivene. Posebno je značajna i koncentracija odlučivanja u rukama jednog nosioca funkcije u određenim slučajevima. Takvo rješenje povećava izloženost neformalnim uticajima, političkom pritisku i selektivnom postupanju, čime se dodatno pojačava koruptivni rizik. Kombinacija ovih faktora može dovesti do slabljenja efektivne sudske kontrole, pretvaranja postupka u formalnost kroz rutinsko odobravanje, smanjenja pravne sigurnosti i povećanog rizika od zloupotrebe ovlašćenja u oblasti koja je već visoko osjetljiva", piše u mišljenju.
Gotovo slične zamjerke ASK iznosi u mišljenju na Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u dijelu koji se odnosi na kontrolu rada policije, bezbjednosne provjere ali i kod zapošljavanja policijskih službenika.
Agencija upozorava da ministar unutrašnjih poslova ima prevelika diskreciona ovlašćenja u imenovanju članova Etičkog odbora, komisija za bezbjednosne provjere i odlučivanju po pritužbama građana, što može otvoriti prostor za politički uticaj i arbitrarnost u odlučivanju.
"Iako član 127 taksativno nabraja bezbjednosne smetnje, završna formulacija kojom se predviđa da 'postoje druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju' ostaje nedovoljno precizna. Takva otvorena norma omogućava široko diskreciono tumačenje, što može dovesti do neujednačene i subjektivne primjene u postupku bezbjednosnih provjera. U tom kontekstu, postoji rizik da se kandidati favorizuju ili eliminišu na osnovu ličnih, političkih ili drugih neformalnih kriterijuma, umjesto isključivo na osnovu objektivno utvrđenih uslova", piše u mišljenju ASK-a.
Preporučuje se izmjena člana 128 Zakona o unutrašnjim poslovima u pravcu jačanja nezavisnosti i objektivnosti Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, kroz smanjenje koncentracije ovlašćenja ministra u postupku njenog formiranja i imenovanja članova.
"Potrebno je uvesti jasne, mjerljive i unaprijed propisane kriterijume za izbor članova Komisije, kao i razmotriti uključivanje nezavisnih i eksternih predstavnika radi smanjenja institucionalne zavisnosti i konflikta interesa. Preporučuje se iunapređenje transparentnosti postupka i obezbjeđivanje prava kandidata na obrazloženu odluku, u cilju jačanja pravne sigurnosti i djelotvorne pravne zaštite u skladu sa standardima GRECO", navodi ASK.
Agencija problematizuje i sistem tajnog ali i video nadzora u oba zakona. U mišljenjima se navodi da nijesu dovoljno precizno uređeni mehanizmi kontrole, čuvanja i uništavanja prikupljenih podataka i snimaka, kao ni odgovornost za eventualne zloupotrebe. Agencija upozorava da odsustvo jasnih sankcija i preciznih procedura može dovesti do neovlašćenog zadržavanja podataka, selektivne upotrebe i povrede prava građana.
Posebnu pažnju ASK posvećuje odredbama o audio-vizuelnom snimanju policijskih postupanja i sistemu video nadzora javnih površina. U mišljenju se navodi da zakon ne predviđa jasne sankcije niti precizne mehanizme kontrole u slučaju neuništavanja snimaka i podataka u zakonom propisanim rokovima. Upozoravaju da takve norme mogu dovesti do neovlašćenog zadržavanja podataka, selektivne upotrebe i zloupotreba, zbog čega traži preciznije definisanje odgovornosti i uvođenje jačih kontrolnih mehanizama.
Kritike ASK-a odnose se i na koncentraciju moći u rukama rukovodilaca bezbjednosnog sektora. U slučaju ANB-a, Agencija upozorava da zakon ne ograničava broj mandata direktora službe, što može dovesti do dugoročne koncentracije funkcije i odstupanja od preporuka GRECO-a i Venecijanske komisije.
U policijskom sistemu, ASK problematizuje dominantnu ulogu ministra u gotovo svim fazama zapošljavanja, bezbjednosnih provjera i disciplinskih postupaka.
ASK problematizuje i član 214a zakona, upozoravajući da bi njegova primjena mogla biti u suprotnosti sa Ustavom posebno u dijelu zabrane retroaktivne primjene nepovoljnijih propisa.
"Odredbe treba detaljno preispitati u kontekstu usklađenosti sa važećim pozitivnopravnim zakonodavstvom i Ustavom Crne Gore , imajući u vidu da član 34 Ustava propisuje da se krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju, a kazne za njih izriču prema zakonu ili propisu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ukoliko je primjena novog zakona ili propisa povoljnija za počinioca", navodi se u dokumentu.
Agencija navodi da postoji rizik od neujednačenog i selektivnog odlučivanja u disciplinskim postupcima protiv policijskih službenika.
Agencija problematizuje i posebne procedure zapošljavanja bez javnog oglasa i kadrovskog plana, upozoravajući da takva rješenja povećavaju mogućnost političkog uticaja i korupcije. Preporučuje se uvođenje jasnih i mjerljivih kriterijuma za izbor kandidata, obavezno obrazlaganje odluka i snažniji spoljni nadzor nad postupcima zapošljavanja.
U mišljenju ASK-a kritikuje se i postojeći sistem ocjenjivanja rada policijskih službenika. Agencija navodi da su kriterijumi poput "odnosa prema radu", "kreativnosti" ili "kvaliteta rada" previše opšti i teško mjerljivi, zbog čega ostavljaju prostor za "subjektivno ocjenjivanje i eventualno favorizovanje pojedinaca".
Oba mišljenja posebno apostrofiraju rizike u oblasti javnih nabavki i trošenja javnog novca.
ASK upozorava da izuzimanje ANB-a i dijela policijskih nabavki iz sistema javnih nabavki i poreskih procedura značajno smanjuje transparentnost i mogućnost spoljne kontrole. Agencija ocjenjuje da takva rješenja povećavaju rizik od favorizovanja dobavljača, netransparentnog trošenja budžetskih sredstava i zloupotrebe oznake povjerljivosti.
U oba dokumenta, koje potpisuje direktorica ASK-a Kristina Braletić, preporučuje se preciznije normiranje diskrecionih ovlašćenja, jačanje nezavisnih kontrolnih mehanizama, veći stepen transparentnosti i snažniji spoljni nadzor nad radom bezbjednosnog sektora. Agencija insistira na usklađivanju spornih odredbi sa preporukama Evropske komisije, GRECO-a, Venecijanske komisije i međunarodnim standardima u oblasti vladavine prava, zaštite ljudskih prava i borbe protiv korupcije.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
