UŽIVO Marković: Ne mogu ja da odlučim da li će hipotetički tužilac preuzeti gonjenje u aferi "Telekom"

Dragović je kao i gotovo sve kolege napravio i svojevrsnu hronologiju slučaja "Telekom".

Nakon toga je pitao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića šta je "ponukalo VDT da piše vanredni pravni lijek - zaštitu zakonitosti u predmetu Telekom"?

"Ukoliko dođe do podizanja optužnice po zahtjevu supsidijarnog tužioca - zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da li će tužilaštvo, jer ima ovlašćenja, preduzeti krivično gonjenje imajući u vidu značaj ovog predmeta i neslaganje stavova i poljuljani autoritet tužilačke organizacije u javnosti", pitao je Dragović.

VDT je kazao da ne može odgovoriti kako će tužilac SDT-a, koji je nadležan za postupanje u ovom predmetu, a u hipotetičkoj situaciji, ako dođe do podnošenja optužnice donijeti odluku.

"Vi znate dobro u kojoj situaciji tužilac može da preuzme krivično gonjenje i donese tužilačku odluku. Ako vi mislite da bih ja danas kao VDT trebalo da dam stav u predmetu, a u kojem ja ne postupam, mislim da bih u potpunosti negirao samostalnost i nezavisnost tužioca SDT-a, koji postupa u ovom predmetu", kazao je Marković.

VDT je pojasnio da je Vrhovno državno tužilaštvo odlučilo da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti u ovom predmetu "kako bi se usaglasila sudska praksa".

Predstavnik PES-a Darko Dragović je poslije petog sata trajanja sjednice Odbora kazao "da ne priliči temi da je u Plavoj sali ostalo svega dva predstavnika parlamenta".

On je kazao da će PES podržati i glasati za Izvještaj o radu Državnog tužilaštva o radu za 2025. godine i pohvalio rezultate i podizanje nivoa transparentnosti na sajtu tužilaštva.

Dragović je naveo da zaključuje iz izvještaja da su "problemi u kadrovskim i prostornim kapacitetima".

On je imao i predlog da bi "na ovaj obim posla" trebalo povećati broj tužilaca u svim tužilačkim jedinicama.

"Porazno je da je lani samo osam pripravnika zasnovalo radni odnos. To je porazno, pa vas pitam da li planirate da sa obrazovnim ustanovama napravite saradnju kako bi napravili mogućnost za zasnivanje radnog odnosa", pitao je Dragović.

Član Odbora iz Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pitao je oko postupanja SDT-a u predmetima ratnih zločina, naglašavajući da je to pitanje na koje moramo da dobijamo institucionalne odgovore, posebno na one epiloge u predmetima oko komandne odgovornosti.

"Pitanje ratnih zločina ne zastarijevaju i nama je mnogo važno. Ali ratni zločinci stare i to nekažnjeno. Zato je potrebno djelovati brzo i dostići pravdu što se tiče ratnih zločina", kazao je Ćorović.

VDT je naveo da je "više nego očigledna" reakcija tužilaštva oko ratnih zločina u proteklih dvije i po godine, te da se aktivno radi u svim predmetima kao i da je dobra saradnja sa Rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu, a koji je istakao u izvještaju i glavni tužilac Serž Bramerc.

"SDT je lani formiralo dva nova predmeta, podiglo dvije optužnice, a u radu se iz ranijeg predmeta nalazi 21 predmet ratnih zločina. Imali smo presuđenje u jednom predmetu, a očekujemo osuđujuće presude u aktivnim krivičnim postupcima. Sve što smo mogli sa naše strane da uradimo oko slučaja porodice Klapuh, mi smo uradili. Postupamo po zamolnicama, dostavljamo zamolnice tužilaštvima regiona. Ovo pitanje ratnih zločina predstavlja jedan institucionalni pristup ne samo zbog prošlosti već i zbog budućnosti", naveo je vrhovni državni tužilac.

I poslanika Andriju Nikolića je zanimalo šta je sa predmetom izviđaja oko nabavke 100 kalašnjikova u susret izbora u avgustu 2020. godine.

Nikolić je pitao VDT-a koliki je broj predmeta visokog kriminala, koji su u radu duže od dvije godine, te koji su razlozi zbog čega ti predmeti nijesu okončani.

"Koliko je puta Tužilački savjet reagovao kada su predstavnici vlasti tražili unaprijed podizanje optužnica. Da li u TS smatrate da Izvještaj o radu treba da sadrži više pokazatelja rada - prosječno trajanje optužnica, finansijskih istraga ... umjesto onoga što je dominantno statistički prikaz", pitao je Nikolić.

On je naglasio da želi da svako u odnosu na svoja očekivanja "ima ravnopravan tretman u tužilaštvu", a potom se prebacio na predmet "Telekom".

"Oko afere Telekom, Viši sud u Podgorici je utvrdio da zastara za primanje mita nije nastupila do 2036. godine. Prethodno je SDT odbacilo prijavu jer nije bilo dokaza. Vrhovni sud je donio odluku iz proceduralnih razloga, a ako sam dobro pročitao konstrukciju Vrhovnog suda - zahtjev VDT je bio nezakonit i preuranjen. Zaštitinik imovine države je u ovom slučaju zloupotrijebljen da glumi tužioca u ovom predmetu. Jasno mi je da vlast želi da ima političke glave na panju i zato dolaze otuda te incijative ali nama iz opozicije, a pretpostavljam i ovima koji su parlamentarne većine optuženi, svako od njih je zainteresovan da imamo okončanje tog predmeta. Ovdje stvari se vještački zanavljaju kako bi se držala aktuelnom politička optužnica ali nemamo pravnih argumenata da se ta stvar dovede do kraja", naglasio je Nikolić.

Poslanik DPS-a je imao i komentar oko zaključaka Odbora o izvještaju VDT-a, koji nije usvojen prošle godine, naglašavajući da su i tada tražili transparentniji pristup ali i češće pojavljivanje predstavnika tužilaštva u parlementu.

"Kome ste vi odgovorni i kome podnosite račun za svoj rad? Ako imate izvjesnu autonomiju, koja će izvjesno jačati ustavnim promjenama, jesmo li zaista došli u situaciju da imamo 4. granu vlasti. Mislim da je legitimno da vas parlament pozove, a da se vi odazovete. Mnogo su češće ovdje dolazili Ivica Stankovič i Milivoje Katnić nego vi i GST Vladimir Novović. Civilizovano razgovaramo i pitamo, a kada bi postojalo raspoloženje, možda bi predložili i neke preporuke za ovaj izvještaj. Mislim da imate veći problem od strane parlamentarne većine, koji imaju jasna politička očekivanja od vas. Čuo sam to nebrojeno puta. Nikada od vas nismo tražili uhapsite ovoga ili procesuirajte nekoga", oocijenio je Nikolić.

VDT Milorad Marković je referisao navodeći i raniji izvještaji o radu su imali preporuke od parlamenta iako recimo nijesu bili usvojeni.

"Tužilaštvo ne odgovara nikome. Imamo u TS sistem, gdje tužioci zakonski odgovaraju za svoj rad. Oko učešća na odborima, ako govorimo o konkretnim predmetima, zakonska norma je da se ne treba odazvati kako bi odgovarali na konktretne slučajeve", ponovio je Marković.

On je naglasio da je "politički interesantno da se u parlamentu razgovara o konkretnim predmetima".

"Spreman sam da snosim odgovornost za rad tužilačke organizacije, ali i s druge strane uradiću sve da zaštitim svakog tužioca", naglasio je VDT.

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević ocijenio je da sve "puca" u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva, ali da ima mnogo slučajeva, kako je rekao, o kojima VDT i Državno tužilašvo ili ćuti ili odbija da postupa. "U nekim slučajevima godinama izviđate, pa sam vas jedne prilike pitao jeste li vi Savez izviđača. Vidite li šta nam radite ministri. Treba li da vas podsjećam na brojne predmete: Belveder, Meljine-Petijevići... pa da vas pitam zašto potpredsjednica Zdenka P. nije saslušana u SDT zbog protivzakonitog uticaja nakon što je sa skupštinske govornice je apelovala da građevinska inspekcija ne izlazi u obilazak nelegalno izgrađene plaže u Baošićima i dva sprata hotela u etaži. Zašto i dalje tolerišete antiustavno djelovanje predjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, jer kada tog čovjeka slušam imam osjećaj da Pljevlja nisu u Crnoj Gori", pitao je Zirojević.

On je VDT-a pitao da li direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, nakon što je magistrirao, nam poručuje da u SDT-u nema kompetentnih tužilaca kako bi završili rad u jednom predmetu pa, kako je pitao VDT-a, da li bi trebalo šef policije da volonterski obavlja i posao specijalnog tužioca.

"Saglasan sa vam da svi tužioci treba da budu nezavisni, ali to ne znači neodgovornost. Kako to idete na Odbor za rodnu ravnopravnost, a ne idete u matični Odbor. Stičem utisak da bježite od tema gdje vam nije baš ugodno. Ovaj Odbor bi trebalo da bude primarna adresa gdje treba da se pojavljujete. Često djeluje da politički procesuirate slučajeve visoke korupcije jer se stiče utisak da se sve nezakonito dešavalo samo do 2020. godine", ocijenio je Zirojević.

On je kao i kolega Vuković pitao oko pritvora naglašavajući da ima utisak da se "tom mjerom muče ljudi tamo"...

"Sa ljudske strane nije u redu da vam neko umre u pritvoru, a da nije prije toga bude osuđen. Složićete se da postoje brojne druge mjere obezbjeđenja. U pritvoru se drži lice koje je na pragu 8. decenije i koje je jedva živo. To ne služi na čast nikome u Crnoj Gori", naveo je on.

Poslanik ES-a je pitao oko biznismena Džordža Kotrela navodeći da se ta osoba "ovih dana pominje i u britanskim medijima", te da se u tom kontekstu pominje i Crna Gora.

"Mislim da je ovo slučaj kojiim bi trebalo da se pozabavite", rekao je Zirojević.

VDT je ponovio zakonski odnos Državnog tužilaštava prema parlamentu kao i šta je Evropska komisija naglasila u non-pejperu kao praksu Odbora oko pozivanja predstavnika tužilaštva.

Marković je naveo da ustavne promjene ne donose novu, dodatnu moć tužilaštvu.

On je rekao da ne može komentarisati određene izjave, pa ni direktora UP, jer ne zna precizno kontekst ali da se jasno znaju nadležnosti u postupanju u okvirima koje propisuje zakon.

"Siguran sam da SDT-u ne treba bilo kakva stručna pomoć za način kako će pisati ili ispravljati optužnice", rekao je Marković.

VDT je rekao da postoje jasni zakonski razlozi za predloge tužilaštva oko određivanja pritvora.

Nikola Zirojević je ocijenio da kada bude želio VDT-a da pozove na kafu to će učini u Hiltonu, ali je naglasio da ga je pozvao da postupa i utvrdi okolnosti na osnovu informacija koje su dostupne javnosti.

"Stiče se utisak da pojedini političari uživaju određeni stepen zaštite. Zahtijevam da utvrdite da li je neko učinio protivzakoniti uticaj ili uzeo i mito, kako predviđa taj član zakona. Ne pozivam vas da hapsite nekoga već da postupate. Meni je obaveza da vas pitam ove stvari. Javnost interesuju ove stvari već da vidimo zašto se ne preduzimaju neke radnje. Mi imao situciju da se u plenarnoj sali crtaju neke optužnice. Ukoliko procjenjujete da iz nekog razloga treba da me procesuzirate samo izvolite. Ali ću vas isto pitati za neke situacije gdje ne postupate po šest godina, kako SKY materijal prvo čitamo u medijima", pitao je Zirojević.

VDT je odgovorio da nikome ne prijeti već da je bio potpuno jasan kada je rekao da i stav Zirojevića predstavlja određenu vrstu pritiska.

"Budite mirni, sa moje strane niko ne dobija prijetnje. Ovo tužilaštvo može postupati samo u skladu sa zakonom", kratko je odgovorio VDT.

Zirojević je opet pomenuo da je u neskladu pristup VDT-a da u istu ravan stavlja njegov poziv da se ispita poziv potpredsjednice Popović sa onim da je pozvala sa govornice plenuma "da inspekcije ne postupaju kada se betonira plaža u Baošićima."

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je da izmjenama Ustava najveći dobitnik će biti Državno tužilaštvo, koje će dobiti dodatnu institucionalnu moć.

Vuković je priznao da je i prethodna vlast kao i ove od 2020. godine odgovorna za neuslovne kapacitete u kojima rade tužioci ali i sudije, a potom je pitao da li je SDT preselilo u adaptiranu zgradu stare vlade.

Njega je interesovao i osvrt VDT-a na dio Izvještaja Evropskog parlamenta o stanju političkih prilika gdje se konstatuju pritisci na rad tužilaštva, gdje se u veoma pežorativnom smislu govori o tužiocima, kada odluke izađu iz okvira onoga što su njihova očekivanja.

Pitao je oko izvješataja Savjeta Evrope, prema kojem je naglasio da je prosjek pritvorenika na 100.000 stanovnika - 25, a da ta brojka kod nas ide čak i do 56 što će reći da u Crnoj Gori imamo dvostruko više na statistiku zemalja EU.

"A da ne govorimo u kakvim uslovima ti ljudi tamo borave. Postoji li neki drugačiji pristup ali da to ne znači nužno i pritvor kako bi obezbijedili njihovo prisustvo u krivičnim predmetima", pitao je Vuković.

On je pitao VDT šta se dešava sa slučajem nabavke 100 kalašnjikova u susret izborima 2020. godine?

"Mi na osnovu SKY prepiski znamo ko je i zbog čega nabavljao to oružje, ali priznaćete šest godina je dug period da još traje izviđaj", pitao je Vuković.

VDT je odgovorio da imaju prostorne probleme na gotovo svim nivoima u tužilačkoj organizaciji, ali da je došlo do napretka u Pljevljima.

"U staru zgradu vlade će se preseliti isključivo SDT. Razumjećete, SDT nije lako to preseliti, dakle mora se planirati dok proces rada traje u kapacitetu u kojem traje. Nije to samo preseljenje kadra, već predmeta, pisarnice, to je u toku i to će brzo biti realizovano. U toku smo dogovora sa Vladom da se prostorije Ministarstva pravde u potpunosti predaju na korišćenje tužilačkoj organizaciji", kazao je Marković.

VDT je kazao da je za njega najbitnije kako Državno tužilaštvo reaguje na kritike i pritiske.

"Nijesu prijatni uslovi kada pod takvim kritikama rade pojedini tužioci. Kritika mora da postoji ali mora da bude argumentovana", kazao je VDT.

On je ponovio da u Skupštini ne bi trebalo da razgovaraju o konkretnim predmetima, te da zbog visokog javnog pritiska, sada imamo sada situaciju da mladi ljudi nijesu zainteresovani za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Pojasnio je da svaka optužnica mora imati kvalitetne dokaze, da nije dovoljno samo ubjeđenje tužilaca da li je neko kriv ili ne, već da su potrebni i čvrsti dokazi za krivično gonjenje.

VDT je kazao da na nivou svih tužilaštava, kada je predmet kod tužioca prije podizanja optužnica ili optužnog akta, prosječno trajanje pritvora je oko 40 dana.

"Možete da zaključite da taj podatak pokazuje da tužilaštvo nema velikog uticaja na dane koliko se određena lica nalaze u pritvoru. Značajan broj pritvorskih predmeta je zbog nasilja u porodici, ali se određuju zbog elemenata ugrožavanja sigurnosti, zbog čega tužioci idu sa predlogom za određivanje pritvora. U nadležnosti SDT-a imate najduže trajanje pritvora, ali ono kod tužilaštva ne može trajati duže od šest mjeseci", odgovorio je Marković.

Oko "živih" predmeta on nije želio da saopšti više detalja naglašavajući da su "predmeti u radu i da se u njima postupa", te da će javnost biti obaviještena o odlukama.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je imao i završni komentar u kojem je ocijenio da se u javnosti stekla percepcija da nije isti odnos tužilaštva u odnosu na neke slučajeve visoke korupcije kao u predmetima drugih oblika kriminaliteta.

"Afera Telekom nije meni ništa značajnija recimo od rodno zasnovanog nasilja. Znam koliko su i jedna i druga pojava štetne po građane. Samo ovdje uviđam jednu zadršku tužilaštva, da se na istoj razini, ovdje razgovara i o predmetima visoke korupcije kao o problemu recimo rodno zasnovanog nasilja. Naša intencija je bila da se otvore predmeti visoke korupcije, jer je neko imao predmet i držao ga u fioci do zastare. To je nešto što zahtijeva stratešku obradu. Moramo da vidimo je li to neki šablon u još nekim predmetima visoke korupcije jer prođoše decenije otkako se neki slučajevi provlače bez presude, bez podizanja optužnice, a nekada se dokazi samo nacrtaju kao u ovom predmetu. To su djela, koji izazivaju posebnu pažnju. Percepcija javnosti je da ste vi spremni da se obračunate sa organizovanim kriminalom, predmetima ratnih zločina, brojnih oblika kriminaliteta, ali javnost to vidi i kaže: takva odlučnost i hrabrost fali u predmetima visoke korupcije. Fer smo, jedan predmet nije slika tužilaštva, ali vam kažemo da ne treba ostavljati prostor za bilo kakvu selektivnost", naveo je Čarapić.

On je ocijenio da ukoliko sada neki predmeti ne dobiju epilog, kako je naglasio, ostaće trajna mrlja na način rad ovog Državnog tužilaštva.

"Pričate o non-pejperu, a svi znamo da je to rezultat i određenog lobiranja, to nije zvanični iskaz već skrinšot da se pokaže gdje smo u odnosu na EU reforme. Treba da iskoristimo našu dobru volju, mi nemamo skriveni interes, želimo da pomognemo da u svim segmentima napravimo iskorak kada već imamo dobru volju", naglasio je Čarapić.

U nastavku sjednice odbora poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je pohvalio Izvještaj o radu Državnog tužilaštva za 2025. godinu, ali se potom pozabavio slučajem oko privatizacije "Telekoma" pominjući odnos Državnog tužilaštva prema Skupštini, koja je ptošle godine tražila odgovore oko tog slučaja.

"Prošle godine smo imali situaciju kada smo htjeli da čujemo detalje o postupanju u jednom važnom predmetu, gdje je došlo do zastare. Imali smo epiloge pred sudovima, koji su nekako iznenadili tužilaštvo budući da su zastupali neke druge stvari, ali smo htjeli prošle godine da otvorimo važnu temu, a to su predmeti visoke korupcije, koji uključuju najveće državne zvaničnike. Kada evo govorimo o Telekomu, epilog smo imali u nekim drugim državama, a u Crnoj Gori gdje se sve to desilo i na čiju je ekonomiju je to uticalo, toga nemamo. Osim u odnosu na jednog tužioca, koji je predmet držao u fioci. Ako ćemo da bježimo od nekih slučajeva, koji su važni, koji su bili vododjelnica kao smjena vlasti, suočićemo se sa činjenicom da ćemo imati jedan savršen izvještaj ali percepcija o radu neće biti ona koja je bliska realnosti upravo zbog tako nekih slučajeva", naglasio je Čarapić.

On je vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića pitao koliko bi Državno tužilaštvo bilo uspješno u borbi protiv organizovanog kriminala da nijesu imali obilatu pomoć i podršku partnerskih službi naglašavajući da to nije slučaj prije reformi u tužilačkoj organizaciji.

Vrhovni državni tužilac je rekao da je oko odnosa Državnog tužilaštva prema Skupštini odgovor najbolje dala Evropska komisija u neformalnom dokumentu non-pejper.

"Taj stav EK je da se ne mogu pozivati državni tužioci, sudije da razgovaraju o konkretnim predmetima u parlamentu. Potrebno je za vladavinu prava da tužilaštvo bude potpuno samostalno. O konkretnim predmetima, ako želimo da imamo nezavisne tužioce, mi o konkretnim predemtima nećemo pričati u Skupštini. Jedino mjesto za krivične predmete su tužilaštvo i sud, a sud će donijeti odluku na osnovu optužnog akta tužioca. Mi moramo poštovati Ustav Crne Gore, sve što tužilaštvo radi jeste da poštuje Ustav i zakon. To je crvena linija ispod koje ovo današnje tužilaštvo neće poći. Da li politika ima interesovanja prema radu tužilaštva to je očigledno. To je nešto što je atmosfera u kojoj funkcionište tužilaštvo. Imamo problem u zainteresovanosti kandidata da se jave u SDT, jer postoji veliki javni pritisak na tužioce, koji postupaju, jer se predmeti javno komentarišu, daju osude, javno daju zaključci", odgovorio je Marković.

On je naglasio da ni on kao VDT nema pravo da utiče na rad tužilaca, koji su samostalni i nezavisni u radu.

Marković je naglasio da je odnos tužilaštva prema Skupštini na "najvećem mogućem nivou".  

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da Državno tužilaštvo ostvarilo izuzetne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a posebno se to vidi ukoliko se statističke brojke Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) uporede sa rezultatima država regiona ali i članica Evropske unije, koje su neuporedivo veće od Crne Gore.

"U Crnoj Gori su podignute optužnice protiv 145 osoba što pokazuje da sa kapacitetom od 13 specijalnih tužilaca imamo jedan izuzetan rezultat. Imovinska korist koja je privremeno oduzeta u prošloj godini koja se mjeri skoro 2 miliona metara kvadratnih ukupne površine nepokretnosti... pa to uporedite sa nekim državama Evropske unije (EU), možete vidjeti kada govorimo na nivou privremeno oduzete imovinske koristi da je to na nivou, naravno, srazmjerno veličini same države i kapaciteta, ali i budžeta koji je opredijeljen za Francusku i Crnu Goru, vidite da je procentualno privremeno oduzeta korist u Crnoj Gori na istom nivou kao u Francuskoj. Ovdje je vrlo jasno da su izuzetni rezultati koje imamo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i zato je veoma bitno da nastavimo da radimo i stvorimo adekvatne uslove kako bi imali zainteresovane građane, u prvom redu ugledne pravnike, tužioce i sudije, zainteresovane za rad u toj instituciji", kazao je Marković pred skupštinskim Odborom za politički sistem i pravosuđe i upravu, gdje je predstavio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025. godinu.

Marković je pohvalio međunarodnu saradnju Državnog tužilaštva gdje je posebno istakao sporazum sa Španijom i Asocijacijom državnih tužilaštava Južne Amerike koji, kako je naglasio, već daju rezultate u konkretnim predmetima, što je značajno u istragama protiv transnacionalnog kriminala.

Član Odbora Dejan Đurović smatra da rezultati Državnog tužilaštva, kako je rekao, moraju biti mnogo bolji i naglasio da "nije baš sigurna situacija na ulicama" konstatujući da je Crna Gora "izvezla kriminal u države regiona i EU".

"Šta treba da uradimo da popravimo ove rezultate? I kako ne uspijevate da zadržite kadar i šta mislite o vetingu i da li je to neophodno za tužilaštvo?, pitao je Đurović, konstatujući da građani u ovom trenutku nemaju povjerenje u tužilaštvo te da se ne osjećaju sigurno od organizovanih kriminalnih grupa.

Vrhovni državni tužilac nije se saglasio da u Državnom tužilaštvu imaju odliv kadrova te da je početkom 2024. godine bilo 85, a da sada ima 116 tužilaca u toj organizaciji.

"Nedostaje nam do 45 tužilaca ali u narednom periodu ćemo sagledati da li je taj broj zaista realan na nivou cijelog tužilaštva. Najveći problem imamo u SDT-u i lani je došlo do odliva u tom tužilaštvu što zbog suspenzija, razrješenja ali i ostavki. Imamo nedostajući broj u SDT-u i mislim da to nije samo problem tužilaštva jer ovo nije samo borba Državnog tužilaštva već svi u državnom sistemu moramo da odgovorimo na problem organizovanog kriminala. Odlučnost i volja ovog tužilaštva proizvodi rezultate. Očekujemo da će Ministarstvo pravde uskoro ići sa predlogom da se privremeno oduzeta imovina oduzima prije pravosnažnih sudskih odluka", kazao je Marković.

On je naglasio da su oba klana u Crnoj Gori višestruko procesuirana u optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva.

"Naš odgovor je očigledan i sada čekamo sudske odluke", kazao je Marković.

Sjednica Odbora je pauzirana zbog glasanja na plenumu oko izmjena Ustava.