Kako je vijeće Glavašu odmjerilo 25 godina zatvora?

Kada je danas vijeće Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici javno objavilo presudu okrivljenom Igoru Glavašu, za članstvo u kriminalnoj organizaciji i pomaganje u ubistvu Šćepana Roganovića, kojom je prvostepeno osuđen na jedinstvenu kaznu od 25 godina zatvora, brojni pravnici su bili iznenađeni visinom kazne pojašnjavajući da tu cifru uopšte nije moguće odmjeriti prema važećem Krivičnom zakonu Crne Gore.

Prvostepenu odluku donijelo je tročlano vijeće sudija Nade Rabrenović, Gorana Šćepanovića, a kojim je predsjedavala sutkinja Vesna Kovačević.

Da li je u pitanju previd ili nešto drugo i kako se vijeće tokom odmjeravanja visine kazne našlo u svojevrsnom zakonskom limbu utvrdiće se tokom žalbenog postupka pred Apelacionim sudom, a „Vijestima” tokom dana nije odgovoreno iz Višeg suda u Podgorici na pitanja da pojasne kako je odlučena visina robije Igoru Glavašu, te da li KZ prepoznaje raspon kazne između 20 i 30 godina za krivična djela koja su mu stavljena na teret.

Advokatica Maja Turković, punomoćnik oštećene porodice Roganović, kazala je „Vijestima” da je zadovoljna visinom kazne, koja je izrečena Glavašu za krivična djela, koja su mu stavljena na teret.

Međutim, kako je pojasnila, još u sudnici tokom javne objave prvostepene presude bila je iznenađena visinom kazne od 25 godina zbog čega je i pomislila da je vijeće možda napravilo grešku.

„Smatram da je sud prilikom odmeravanja jedinstvene kazne pogrešno primijenio zakon, jer kazna zatvora u trajanju od 25 godina nije predviđena Krivičnim zakonikom, te da je, imajući u vidu zakonom propisani raspon dugotrajnog zatvora, trebalo razmotriti izricanje kazne u trajanju od 35 godina kako je to predložilo i tužilaštvo”, navela je Turković.

I advokat Veselin Radulović, komentarišući današnju prvostepenu odluku u postupku protiv Igora Glavaša, pojasnio je da jedinstvena kazna od 25 godina nema uporište u važećim pravilima o odmjeravanju kazne za sticaj krivičnih djela.

„Ukoliko je optuženom za više krivičnih djela u sticaju izrečena jedinstvena kazna zatvora od 25 godina primjenom člana 48 Krivičnog zakonika Crne Gore, takva odluka je, na prvi pogled, u suprotnosti sa izričitom odredbom stava 2 tačka 2 tog člana, koja propisuje da jedinstvena kazna zatvora ne može preći 20 godina. Jedini izuzetak propisan članom 48 stav 2 tačka 1 KZ postoji kada je za neko od krivičnih djela u sticaju utvrđena kazna dugotrajnog zatvora, ali se i tada ne izriče nova ili uvećana jedinstvena kazna, već isključivo ta kazna dugotrajnog zatvora. Kako kazna dugotrajnog zatvora, prema Krivičnom zakoniku, ne može biti kraća od 30 niti duža od 40 godina, ni po tom osnovu nije moguće izreći jedinstvenu kaznu zatvora od 25 godina”, pojasnio je on.

Radulović je naglasio i da bez postojanja drugog izričitog zakonskog osnova, jedinstvena kazna od 25 godina, kako je rekao, nema uporište u važećim pravilima o odmjeravanju kazne za sticaj krivičnih djela.

Glavaševa advokatica Milica Mandić saopštila je da će odbrana stav o presudi detaljno obrazloziti u žalbi.

Igor Glavaš osuđen je na jedinstvenu kaznu od 25 godina zatvora zbog učešća u ubistvu Šćepana Roganovića, koji je ubijen 13. februara 2020. godine, na stepeništu kod Kanli kule u Herceg Novom.

Specijalni tužilac Siniša Milić tražio je tokom završnih riječi da Glavaš za stvaranje kriminalne organizacije bude kažnjen sa najmanje šest godina zatvora, a za teško ubistvo putem pomaganja dugotrajnom kaznom od 30 godina, navodeći da su optužbe dokazane materijalnim i personalnim dokazima, iskazima svjedoka, svjedoka saradnika, kao i SKY komunikacijama potvrđenim drugim dokazima.

Sudski proces protiv državljanina Bosne i Hercegovine obilježio je i svojevrsni procesni karusel, jer je okrivljeni posebno u završnoj fazi postupka promijenio četiri izabrana branioca ali i najmanje pet branilaca postavljenih po službenoj dužnosti.

Tužilac je predložio dugotrajnu, jedinstvenu kaznu od 35 godina robije.

Glavaš je optužen da je kao pripadnik kriminalne organizacije imao zaduženje da prati kretanje Šćepana Roganovića i putem kriptovanog telefona obavještava direktnog izvršioca zločina Milija Bajramovića o kretanju žrtve. On je, prema optužnici SDT-a, po nalogu organizatora kriminalne grupe preuzeo motocikl "pjađo", ukraden u Španiji 2018. godine, koji je korišćen prilikom izvršenja ubistva.

Nakon zločina osumnjičeni državljanin BiH je pobjegao u matičnu zemlju.

Po potjernici Interpol Podgorica uhapšen je u Mostaru, krajem jula 2023. godine, a potom i izručen Crnoj Gori. Njemu je krajem ove godine isticao rok od tri godine otkako je podignuta optužnica za ovaj zločin zbog čega je prijetila i opasnost da se zbog toga nađe na slobodi ali je vijeće suda izricanjem prvostepene presude zaustavilo takav epilog.

Krivični postupak protiv Glavaša ranije je bio razdvojen od postupka protiv ostalih optuženih, koji su 22. juna ove godine, pred Višim sudom u Podgorici osuđeni ukupno na 73 godine zatvora.