Uprava policije odbila je da produži ključne odredbe memoranduma o saradnji sa Građanskom alijansom, koje su, kroz redovan monitoring i nenajavljene posjete odjeljenjima bezbjednosti i policijskim prostorijama u kojima se zadržavaju lica lišena slobode, omogućavale nezavisan uvid u postupanje prema tim osobama, saopštio je programski direktor te NVO Milan Radović.
"Riječ je o mehanizmu uspostavljenom 2015. godine, koji je jedanaest godina funkcionisao bez ijedne prepreke, kroz nekoliko različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, i koji je rezultirao velikim brojem izvještaja o zatečenom stanju u odjeljenjima bezbjednosti i postupanju policijskih službenika prema licima lišenih slobode. Ovakav zaokret sam po sebi dovoljno govori o pravcu kojim se Uprava policije kreće, prema zatvaranju sistema na štetu ljudskih prava i urušavanju onoga što je godinama pažljivo građeno", piše u saopštenju.
Memorandum kojim je ta saradnja posljednji put formalizovana, podsjeća, potpisan u maju 2021. sa MUP-om i Upravom policije i formalno je važio do 31. maja ove godine.
"Aktuelni direktor UP je za vršioca dužnosti direktora imenovan u decembru 2024. godine, a za direktora u punom mandatu izabran je 27. decembra 2025. godine. Punih godinu i po dana, sve do isteka Memoranduma, nenajavljene posjete i ostale aktivnosti iz ovog dijela saradnje sprovodili smo nesmetano, dok je Šćepanović već rukovodio Upravom policije. Po isteku Memoranduma obratili smo se potpisnicima zahtjevom za produženje saradnje, a umjesto očekivanog produženja dobili smo zvanični odgovor da su odredbe na kojima počiva Memorandum Upravi policije neprihvatljive", navodi Radović.
Kaže da je Građanska alijansa na taj odgovor reagovala dopisom u kojem su detaljno obrazložili zbog čega iznijeta argumentacija, po ocjeni te NVO, nema pravno utemeljenje i predložili sastanak kako bi razgovarali o spornim pitanjima. Ističe da zvaničan odgovor nisu dobili i da ih to, nakon jedanaest godina saradnje, "iskreno iznenađuje".
"Kao razlog za odbijanje, iz Uprave policije navode da već postoje nezavisni mehanizmi kontrole, CPT i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda kroz rad Nacionalnog preventivnog mehanizma. Nijedan od ta dva mehanizma, međutim, nije nastao 2026. godine, oba su postojala i u trenutku kada je saradnja sa Građanskom alijansom uspostavljena, kao i tokom čitavog perioda njenog nesmetanog funkcionisanja. Ni Ustav ni Zakon o unutrašnjim poslovima, na koje se Uprava policije poziva, ne sadrže odredbu koja bi ovakav vid saradnje činila pravno neprihvatljivim. Naprotiv, Potkomitet Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, tijelo nadležno za tumačenje Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, još je 2010. godine zauzeo stav da u preventivnom djelovanju ne smije biti isključivosti i da ulogu nacionalnih preventivnih mehanizama podržava i dopunjuje upravo civilno društvo. Angažman nevladinih organizacija u nadzoru mjesta lišavanja slobode nije izuzetak ni u ostatku Evrope, riječ je o prepoznatom i podržanom modelu dobre prakse", ističe Radović.
Kazao je da "ne stoji" argumentacija na koju se Uprava policije poziva.
"Koliko je nezavisan nadzor i dalje neophodan, dovoljno govori nalaz do kojeg je naš tim došao prošle godine u Bijelom Polju, koji smo tada i javno saopštili. Nenajavljenom posjetom Odjeljenju bezbjednosti, koje je ujedno i sjedište Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, zatekli smo prostorije za zadržavanje u stanju potpuno neuslovnom za boravak, sa uništenim mobilijarom, dotrajalom infrastrukturom i higijenskim uslovima ispod svakog propisanog minimuma. Upravo zahvaljujući našem nenajavljenom obilasku, ovaj nalaz je postao dostupan javnosti", napominje Radović.
Kaže i da je tim Građanske alijanse, pored samih obilazaka, godinama dokumentovao i slučajeve torture, od kojih su mnogi imali epilog na sudu i rezultirali pravosnažnim osuđujućim presudama za policijske službenike.
"Među njima je i slučaj brutalnog prebijanja Mija Martinovića 2021. godine, koji je naš tim tada, dokumentovao na terenu i prvi javno objavio. U tom istom periodu evidentirali smo i dvadeset četiri druga slučaja prekoračenja ovlašćenja i zlostavljanja, a tokom čitave decenije rada na desetine sličnih slučajeva širom Crne Gore. Isto važi i za nerede na Cetinju 2021. godine, uoči ustoličenja, kada niko od drugih nadzornih mehanizama na koje se Šćepanović poziva nije bio prisutan na terenu, a kada je naš tim obišao Odjeljenje bezbjednosti Cetinje i razgovarao sa licima lišenim slobode. Kroz sve ove slučajeve, kao i kroz redovan monitoring, pratili smo i evidentirali ono što Nacionalni preventivni mehanizam, zbog obima posla i ograničenih kapaciteta, nije uvijek bio u mogućnosti da isprati u realnom vremenu. U tom smislu smo bili njegova produžena ruka, a o svim nalazima smo redovno i blagovremeno obavještavali Upravu policije", ističe on.
Radović je kazao da da se vremenski i sadržinski kontekst ove odluke ne može zanemariti.
"Građanska alijansa je, pored ukazivanja na zatečeno stanje u OB Bijelo Polje, javno kritikovala Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno odredbe o komisiji za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja policijskim službenicima ocijenjenim kao „bezbjednosni rizik“ uskraćuje pravo na odbranu u redovnom disciplinskom postupku, Zakon koji je tada javno branio upravo sadašnji direktor Uprave policije. Osnovanost tih upozorenja kasnije je potvrdila i Agencija za sprječavanje korupcije, a izmjena spornih odredbi dio je i nedavno potpisanog sporazuma između vlasti i opozicije. U svjetlu te hronologije, na Upravi policije je da javnosti objasni zašto je praksa koja je jedanaest godina bila prihvatljiva, a koja nijednom prethodnom rukovodstvu nije predstavljala problem, odjednom postala nedopustiva", kazao je Radović.
Iz svega navedenog, kako je rekao, proizilazi da se sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode i to "upravo u trenutku kada naši nalazi pokazuju da je nezavisan nadzor potrebniji nego ikad".
"O svemu navedenom obavijestićemo CPT, delegaciju Evropske unije, Savjet Evrope i OEBS, partnere sa kojima godinama sarađujemo na unapređenju stanja ljudskih prava u Crnoj Gori. Ove institucije su, kroz brojne programe i preporuke, decenijama ulagale upravo u izgradnju ovakvih mehanizama saradnje između civilnog sektora i policije i imaju legitiman interes da budu upoznate sa okolnostima u kojima se gasi jedan od uspješnih primjera takve saradnje u regionu. Ostajemo pri ocjeni da ne postoji nijedna stvarna potreba da se mijenja praksa koja je jedanaest godina dobro funkcionisala, i da je odluka o okončanju ove saradnje donesena daleko izvan pravnih i strukovnih okvira. Shodno tome, Građanska alijansa će nastaviti da insistira na punom obnavljanju Memoranduma", piše u saopštenju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
