Vladinim Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima mijenja se način formiranja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, čime se dijelom povećava odgovornost i transparentnost u odlučivanju tokom postupaka za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za rad u Upravi policije (UP).
Kako ne bi došlo do zaustavljanja i eventualne blokade pokrenutih postupaka u javnoj službi, Vladinim dokumentom je u prelaznim odredbama predviđeno da se odmah po stupanju na snagu zakona, obrazuje nova Komisija, koja će preuzeti dokumentaciju i odmah nastaviti rad.
Jedna od najznačajnijih novina je da Komisiju više neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, kako je to bilo predviđeno aktuelnim Zakonom o unutrašnjim poslovima, već se odluka širi na izvršnu vlast koja će na predlog resornog ministra, ali uz prethodno mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine, zajednički donijeti odluku o sastavu internog tijela.
Vladinim Predlogom, predviđeno je da ukoliko matični odbor u roku od 15 dana ne dostavi mišljenje, smatraće se da je ono dato i postupak će biti nastavljen.
Kontrolni mehanizam oko obrazovanja sastava Komisije podiže se na veći nivo i kroz uvođenje predstavnika tužilaštva, ali i kroz mišljenje matičnog odbora, koji nije obavezujući za konačnu odluku o sastavu Komisije.
Predlogom, koji je dostavljen Skupštini, mijenja se sastav Komisije, umjesto dosadašnjih pet članova, koji su dolazili iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubuduće će imati šest predstavnika - pet iz UP-a i MUP, dok će jedan dolaziti iz tužilačke organizacije.
Predstavnika tužilaštva u Komisiji za bezbjednosne provjere, kako je to predviđeno, predlagaće glavni specijalni tužilac (GST).
Predlog Vlade upućen je nakon što su vlast i opozicija, 7. jula 2026. godine, potpisali Sporazum o prevazilaženju parlamentarne krize, kojim su se obavezali da do kraja mjeseca izmijene Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Zbog kratkog roka, dogovor nije predvidio javnu raspravu.
Vlada se predloženim izmjenama nije bavila konkretnijim predlozima, kojim bi se obezbijedio pravičniji postupak prilikom utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, odnosno da predvidi mogućnost da službenici na koje se odnose bezbjednosne smetnje imaju pravo da budu upoznati sa razlozima za njihovo utvrđivanje, ali i da dobiju zakonsku mogućnost da iznesu kontraargumente ali i pravo žalbe prije konačne odluke.
Prema važećem rješenju, kandidat se obavještava samo da bezbjednosna smetnja postoji, ali ne i na osnovu kojih razloga je utvrđena, što su brojne NVO, opozicija ali Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenili kao neustavno.
U obrazloženju zakonskog predloga piše da "lice za koje se vrši utvrđivanje bezbjednosnih smetnji daje pisanu saglasnost", ali da ne postoji "obaveza obavještavanja kandidata o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje".
Predviđeno je i da Izvjestaj sa mišljenjem o postojanju iii nepostojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji dostavlja ministru, u roku od 30 dana od dana izvršenih provjera, a on je dužan da ga dostavi na upoznavanje matičnom Odboru.
U obrazloženju Predloga zakona navodi se da su izmjene potrebne radi jačanja institucionalnih garancija, transparentnosti i kontinuiteta rada Komisije.
"Neophodno je da se zakon donese po hitnom postupku kako bi se što prije omogućilo rješavanje aktuelnih problema sa kojim se suočava Ministarstvo, odnosno Policija, a sve u cilju jačanja postojećih kadrovskih i organizacionih kapaciteta Ministarstva, odnosno Policije", navodi se u Predlogu.
Vlada smatra da će obrazovanje Komisije od strane Vlade, umjesto ministra, dodatno ojačati njen institucionalni karakter, dok će uključivanje predstavnika Državnog tužilaštva doprinijeti većoj stručnosti, nezavisnosti i integritetu u postupcima bezbjednosnih provjera.
"Predložene izmjene imaju za cilj unapređenje efikasnosti i pravne sigurnosti u sprovođenju postupaka utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, uz očuvanje kontinuiteta rada i jačanja povjerenja u rad Komisije", piše u obrazloženju.
Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji imenuje se na period od dvije godine, a predviđeno je da za članove Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji mogu se odrediti samo službenici za koje je prethodno izvršena provjera postojanja bezbjednosnih smetnji.
Za rad Komisije, potrebno je dodatno obezbijediti novca iz državnog budžeta zbog povećanja broja članova Komisije sa pet na šest. Vlada procjenjuje da će dodatni godišnji trošak za naknadu novog člana iznositi 6.072 eura, dok će ukupne godišnje naknade za rad Komisije iznositi 36.432 eura.
Novim rješenjem Vlade predviđeno je i da odluka o obrazovanju Komisije, kao i dokumentacija nastala u njenom radu, mogu biti označeni odgovarajućim stepenom tajnosti, u skladu sa propisima o tajnosti podataka.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
