Sud još čuva 800.000 eura koje su na ime jemstva položili Do Kvon i njegov saradnik

Oko 800.000 eura, koje su na ime jemstva svojevremeno položili optuženi južnokorejski kralj kriptovaluta Do Kvon i njegov saradnik Čang Jun Han i dalje su u depozitu Osnovnog suda u Podgorici, rečeno je “Vijestima” iz tog suda.

“Novac koji je uplaćen na ime jemstva je uplaćen na račun suda sudskog depozita na kojem se i nalazi. Novac je uplaćen na ime jemstva, a u slučaju donošenja odluke o vraćanju, sud vraća iznos koji je položen”, objasnili su iz podgoričkog suda.

Tročlano vijeće u kojem su sudije Ilija Radulović, Dragana Lubarda i Larisa Mijušković Stamatović treba da odluče kome će pripasti novac uplaćen sredinom 2023. godine kao garancija da Južnokorejci neće pobjeći do kraja krivičnog postupka u Crnoj Gori.

Na račun podgoričkog Osnovnog suda novac je tada transferisan sa računa Advokatsko- ortačkog društva Anđelić-Dragović, zbog čega je, a nakon što novac nije vraćen, advokat Branko Anđelić i tužio državu za neosnovano bogaćenje.

Povraćaj novca tražile su i supruge Do Kvona i Jun Hana, ali je prvostepenom odlukom Osnovnog suda u Podgorici njihov zahtjev odbijen kao neosnovan. Nakon što je Viši sud u Podgorici ukinuo tu odluku, tročlano vijeće ponovo vaga kome pripada gotovo milion eura.

“Sud je po zahtjevu za ukidanje i vraćanje jemstva uplaćenog za potrebe postupka koji se vodio protiv okrivljenih lica Chang Joon Han i Do Hyeong Kwon donio rješenje Kv. br. 946/24 od 16. 1. 2025. godine kojim je zahtjev odbijen. Zahtjev je podnijet od strane supruga okrivljenih, preko punomoćnika advokata Gorana Rodića i Marije Radulović. Ovo rješenje je ukinuto odlukom Višeg suda u Podgorici, a ta odluka je dana 17. 2. 2026. godine dostavljena ovom sudu kako bi se postupak ponovio. Postupak je u toku pod oznakom Kv. br. 212/26, a ročišta su zakazivana svakomjesečno, počev od 20. 3. 2026. godine”, odgovoreno je listu iz podgoričkog Osnovnog suda.

Objasnili su i zašto postupak još nije okončan:

“Postupak još nije okončan jer nisu prikupljeni traženi podaci od drugih nadležnih organa, a čije prikupljanje je neophodno kako bi se utvrdile sve odlučne okolnosti prema nalogu Višeg suda u Podgorici i donijela zakonita odluka. U postupku odlučuje vijeće u kojem su sudije Ilija Radulović, Dragana Lubarda i Larisa Mijušković Stamatović. Pred sudom se vodio i postupak za vraćanje jemstva koji je inicirao advokat Branko Anđelić. U ovom postupku sud je odbacio zahtjev i ta odluka je postala pravosnažana, čime je ovaj postupak okončan”, kazali su iz tog suda.

Odgovarajući na pitanja “Vijesti” da li je parnični postupak koji je AOD “Anđeli-Dragović” pokrenulo protiv države zbog navodnog neosnovanog bogaćenja može uticati na odluku o povraćaju jemstva, kazali su:

“Sud nije u mogućnosti da daje informacije o tome koje će okolnosti i kako biti cijenjene u sudskoj odluci. Odluka će biti donijeta na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja i u njoj će biti dato obrazloženje”.

“Pred ovim sudom se ne vode postupci radi pružanja međunarodne pravne pomoći, a koji se odnose na postupak u okviru kojeg se odlučuje o jemstvu”, odgovorili su upitani - da li su se, posredstvom međunarodne pravne pomoći, američke ili južnokorejske institucije obraćale Osnovnom sudu zahtjevom da novac bude zadržan, zaplijenjen ili korišćen za namirenje eventualnih potraživanja.

Južnokorejski kralj kriptovaluta i njegov saradnik uhapšeni su 23. marta 2023. godine, kada su službenici Granične policije na podgoričkom aerodromu tokom kontrole utvrdili da su u Crnu Goru sletjeli sa lažnim pasošima.

Tada su uhapšeni zbog falsifikovanja isprava, a potom je svojevrsna pravno-politička saga oko slučaja Kvon trajala sve do pretposljednjeg dana 2024. godine, kada je kralj kriptovaluta izručen Sjedinjenim Američkim Državama.

SAD su potraživale Do Kvona zbog prevara na tržištu kriptovaluta vrijednim najmanje 40 milijardi dolara, a njegovo izručenje zbog prevara na kripto tržištu tražile su i vlasti iz Seula.

Kvonov saradnik, nakon što je osuđen na četiri mjeseca zatvora, izručen je početkom 2024. Južnoj Koreji, dok je Do Kvon, nakon što je odležao četvoromjesečnu kaznu, mjesece proveo u prihvatilištu za strance u Spužu gdje je čekao odluku o izručenju.

​Slučaj Do Kvona u Crnoj Gori pratile su oprečne sudske odluke, a sudovi su o zahtjevu o izručenju odlučivali čak osam puta.

Ministar pravde Bojan Božović, krajem 2024. godine, donio je rješenje da se izruči SAD.

Ministar je tada saopštio da je “većina kriterijuma išla u prilog zahtjevu za izručenje SAD”, te da su razmotreni težina krivičnih djela, “mjesto izvršenja, redosljed podnošenja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi i druge okolnosti”.

U prvom navratu odluka suda bila je da se Do Kvon izruči SAD, pa je to poništeno i odlučeno da treba da leti u matičnu zemlju uz obrazloženje da je zamolnica iz Seula “stigla prije američke”.

U avgustu 2024. Vrhovni sud je saopštio da su ispunjeni uslovi za izručenje, te da će odluku donijeti ministar pravde.

Njujorški sud proglasio je Do Kvona i njegovu kompaniju “Terraform labs” odgovornima za građansku prevaru, jer su prema podacima američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) obmanuli investitore koji su izgubili oko 40 milijardi dolara.

Iako je u građanskom poravnanju sa SEC-om, kompanija “Terraform labs” pristala da plati oko 4,5 milijardi dolara, SAD nisu odustale od zahtjeva za izručenje.

Do Kvon je u SAD-u 11. decembra 2025. osuđen na 15 godina zatvora zbog prevare povezane s kompanijom “Terraform Labs” i kolapsom kriptovaluta TerraUSD i Luna, koji je investitorima prouzrokovao gubitke procijenjene na oko 40 milijardi dolara. Takođe mu je naloženo oduzimanje više od 19 miliona dolara.

Kaznu je izrekao savezni sud u New Yorku. Tužilaštvo je tražilo 12 godina, odbrana pet, ali je sudija Paul Engelmayer izrekao strožu kaznu, odnosno 15 godina robije.

Prethodno, Do Kvon je u avgustu prošle godine priznao krivicu i sporazumom prihvatio i oduzimanje više od 19 miliona dolara.

Do Kvon, kripto mag, stvorio je dvije virtuelne valute, koje su kolabirale gotovo preko noći, izazvavši tržišnu krizu 2022. godine, zbog čega je Južnokorejac u SAD osuđen na 15 godina zatvora.

“Njujork tajms” navodi da je krah izazvao lančanu reakciju, koja je dovela do propasti niza velikih kriptokompanija.

Godinama je Do Kvon agresivno promovisao svoje kriptovalute, a na vrhuncu kriptomoći, vrijednost njegovih tokena prema federalnim tužiocima premašivale su 50 milijardi dolara.

Nakon kraha lune na berzi, Do Kvon je pobjegao.

Podaci pokazuju da je neko vrijeme bio u Srbiji, a potom je u Podgorici uhapšen, dok je pokušavao da se ukrca na privatni let za Dubai koristeći falsifikovani pasoš.

Kad ga je politika preuzela

Do Kvon je postao i dio crnogorske političke scene, a afera je izbila uoči izbora u junu 2023. godine, kada je održana i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, nakon koje je saopšteno da su se sadašnji premijer Milojko Spajić i Do Kvon sastajali u Beogradu, u vrijeme kad je Južnokorejac već bio na crvenoj Interpolovoj potjernici.

Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je, nakon sjednice, da su u Do Kvonovom laptopu pronađeni dokazi o finansiranju kampanje Spajićevog Pokreta “Evropa sad”.

Spajić i Pokret Evropa sad demantovali su te navode i tvrdili da tadašnji premijer Dritan Abazović stoji iza “prljave kampanje i progona”.

Pokret Evropa sad je na izborima 11. juna 2023. osvojio je najviše glasova, što je Spajiću donijelo premijersku poziciju.