Čuvari Katnićevih tajni: Hrvatsko tužilaštvo više od dvije godine ne odgovara na zamolnice i urgencije SDT-a

Kada je Specijalno državno tužilaštvo 26. juna 2024. godine otvorilo istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog sumnje da je izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Cavtata tokom 1992. godine, činilo se da će predmet brzo biti okončan optužnicom. Međutim, dvije godine i četiri mjeseca kasnije istraga nije mnogo odmakla, jer je specijalna državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić zalud slala zamolnice i urgenciju kolegama u hrvatskom tužilaštvu, od kojih je tražila podatke i dokaze o Katniću dok je obavljao poslove pomoćnika komandanta za pravne poslove u komandi JNA u Cavtatu, na dubrovačkom ratištu.

U tom predmetu prva zamolnica SDT-a poslata je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) još 27. juna 2024. godine, dan nakon što je otvorena istraga za ratni zločin protiv Katnića.

Sudeći prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, na tu zamolnicu kao ni urgenciju od 29. decembra 2025. godine, nadležni pravosudni organ Hrvatske nije odgovorio.

SDT-u kolege iz Hrvatske nijesu odgovorile ni na još jednu zamolnicu od 10. jula 2024. u drugom predmetu za ratni zločin, ali ni na urgenciju iz decembra prošle godine kojom je traženo dostavljanje dokaza i saslušanja svjedoka...

Svojevrsni zid u koji je udarilo crnogorsko tužilaštvo umnogome se kosi sa zvaničnim zahtjevima Zagreba koji je procesuiranje ratnih zločina, posebno odgovornih na osnovu komandne odgovornosti, postavio kao jedan od osam ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Malović: Ozbiljan propust

Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Bojana Malović ocijenila je da je dvogodišnje ćutanje na zamolnice, uprkos urgencijama SDT-a, ozbiljan propust hrvatskog odvjetništva.

“Posebno zabrinjava što se, između ostalih, radi i o istrazi protiv Katnića, koji je godinama rukovodio tužilaštvom nadležnim za ratne zločine, a za vrijeme njegovog mandata zločini na dubrovačkom ratištu nijesu djelotvorno istraživani. Sada se protiv njega vodi istraga zbog sumnje da je na tom području i sam počinio ratni zločin. To zahtijeva da se ispita i njegova eventualna krivična odgovornost i način na koji je tužilaštvo kojim je rukovodio postupalo u predmetima sa tog ratišta. Hrvatska bi morala imati interes da se ta pitanja razjasne. Ne može uvjerljivo zahtijevati rezultate, a istovremeno ne pružati pravnu pomoć potrebnu za vođenje konkretne istrage”, naglasila je Malović za “Vijesti”.

Ona je poručila da bi hrvatsko odvjetništvo trebalo da objasni zašto gotovo dvije i po godine nije odgovorilo na zahtjeve SDT-a, te da ukoliko postoji neka pravna prepreka - treba da je navede.

“SDT mora saopštiti koje dokaze čeka i šta zbog njihovog izostanka nije mogao da preduzme, kako bi se jasno utvrdila odgovornost za zastoj”.

Bez objašnjenja hrvatskog tužilaštva, kako je pojasnila pravna savjetnica HRA, ne može se tvrditi šta je pravi razlog nepostupanja.

“Dvije godine bez odgovora, uprkos urgencijama, ozbiljno dovode u pitanje spremnost na saradnju. Hrvatska zahtijeva rezultate u procesuiranju ratnih zločina, dok njeni pravosudni organi ne pružaju traženu pomoć u dva predmeta. Ne može se od Crne Gore zahtijevati napredak, a istovremeno ne postupati po zahtjevima za saradnju potrebnu da se taj napredak ostvari”.

“Sijao strah”

Prve podatke i dokaze iz Hrvatske o ratnim događajima iz Dubrovnika, Cavtata i okoline, SDT je dobilo u prvoj polovini 2017. godine, u vrijeme dok je njime rukovodio Katnić, ali tadašnji GST nije pokrenuo istragu već je predmet arhiviran.

Tim SDT-a je tokom 2024. godine, nakon izmjena ZKP-a, izvršio i pretragu baza podataka dokaznog materijala Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove iz Haga, gdje je pronađen dio dokaza o dešavanjima i postupanju oficira JNA u Konavlima i Cavtatu krajem 1991. i tokom 1992.

Ime bivšeg GST-a pominje se na nekoliko mjesta u bazama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, gdje ga svjedoci u izjavama opisuju kao čovjeka koji je navodno “sijao strah” u komandi JNA, koja je u to vrijeme stolovala u hotelu “Makedonija” u Cavtatu.

SDT je, nakon ocjene dokaza iz Hrvatske i onih koji su pronađeni pretragom baza dokaznih materijala u Hagu, donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv okrivljenog Katnića, zbog sumnje da je kao oficir JNA navodno nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti.

“Tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povređivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo i vršio nasilje nad mentalnim blagostanjem istih”.

Podaci u kojima se Katnić pominje da je moguće nečovječno postupao u Cavtatu pojavili su se još krajem 2011. godine, kada su NVO Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje, uz pomoć Fondacije Fridrih Ebert, organizovale u Podgorici regionalnu konferenciju “Rat za mir - 20 godina kasnije”, u znak sjećanja na 6. decembar 1991. godine, koji je označen kao najkrvaviji dan opsade Dubrovnika.

Na tom skupu nekadašnji zatvorenik logora “Morinj” Metodije Prkačin javno je optužio Katnića, tadašnjeg sudiju Apelacionog suda, da je kao oficir KOS-a navodno bio odgovoran za paljevine i pljačke u Konavlima, ali i nečovječno postupanje i mučenje Hrvata, koje je navodno slao u logor Morinj.

Katnić je tada reagovao i tvrdio da “Prkačin sve laže”, te da mu “moral nije jača strana”.

Problem i sa Srbijom

SDT u istraživanju ratnih zločina ima probleme i sa Srbijom, od koje još od 14. aprila 2025. godine čeka odgovore o podacima iz jednog predmeta, koji se čuvaju u bivšem užičkom korpusu JNA.

“Javnom tužilaštvu za ratne zločine Srbije upućena je zamolnica u predmetu ratnog zločina, na koju u izvještajnom periodu nije upućena urgencija. Dana 11. 5. 2025. godine zaprimljeno je obavještenje Javnog tužilaštva za ratne zločine Srbije o prijemu zamolnice”, piše u Izvještaju o istraživanju ratnih zločina VDT-a.

Obaveze prema žrtvama Lore “nijesu ništa manje”

Malović je naglasila da Hrvatska, kao članica EU, nije izložena pritisku pristupnih pregovora, ali da njene obaveze prema žrtvama nijesu ništa manje.

“Zato u razgovorima o procesuiranju ratnih zločina mora biti mjesta i za Loru, odnosno stradanje crnogorskih vojnika i rezervista u tom logoru, iako je oni na diplomatskom nivou ignorišu. Gotovo dvije decenije izviđaja bez epiloga zahtijevaju objašnjenje hrvatskog tužilaštva o tome šta je preduzeto i zbog čega nema rezultata”, navodi ona.

Evropska unija, kako je ocijenila Malović, treba da insistira i na odgovornosti Crne Gore i na saradnji Hrvatske.

“Od Crne Gore treba zahtijevati da preduzme sve što je u njenoj nadležnosti, ali joj se ne mogu pripisivati zastoji izazvani izostankom saradnje druge države. To ne oslobađa SDT odgovornosti za sopstveno postupanje: mora se precizno utvrditi šta zavisi od Hrvatske, a šta je crnogorsko tužilaštvo moglo i moralo da uradi samo”.