Rožajcu Harisu Moniću, osumnjičenom za učešće u međunarodnom švercu kokaina, privremeno je blokirana imovina koja obuhvata apartman i garažu u Bečićima, zemljište u Rožajama, više od 34.000 eura na bankovnom računu, a oduzet mu je i luksuzni BMW X5.
Istovremeno, zabranjeno je raspolaganje i dijelom imovine njegovih roditelja i brata, uključujući porodičnu kuću, dvorište, livade, pašnjake i šumu.
To proizilazi iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici, kojim je odbijena žalba Monićevog branioca, advokata Radovana Mandića, i potvrđena odluka sudije za istragu od 5. juna.
Sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je imovina obuhvaćena privremenim mjerama stečena kriminalnom djelatnošću, odnosno da njena vrijednost nije u skladu sa zakonitim prihodima Monića i članova njegove porodice.
Rješenje je 28. septembra donijelo vijeće kojim je predsjedavao sudija Boris Savić, a čiji su članovi bili Tamara Brnović i Radonja Radonjić. Objavljeno je u Službenom listu Crne Gore 27. oktobra.
Prema sudskom dokumentu, Moniću je zabranjeno raspolaganje apartmanom površine 77 kvadrata i garažnim mjestom od 12 kvadrata u Bečićima, kao i njegovim suvlasničkim udjelom od jedne polovine na pet livada u katastarskoj opštini Koljeno, čija ukupna površina iznosi 16.759 kvadrata.
Istom odlukom Erste banci naloženo je da obustavi raspolaganje sa 34.654,64 eura na njegovom računu.
Privremeno je oduzet i automobil BMW X5 XDrive 40d, koji su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja od Monića oduzeli 10. maja.
Mjere su proširene i na imovinu njegovih najbližih srodnika - njegovoj majci zabranjeno je raspolaganje suvlasničkim udjelom na livadama u Koljenu, ali i porodičnom stambenom zgradom u Ibarcu, sa dupleksom od 185 kvadrata, dvorištem površine 500 kvadrata i pripadajućim zemljištem.
Ocu je blokiran suvlasnički udio na livadama, kao i trećina pašnjaka površine 4.606 kvadrata i šume od 632 kvadrata, dok je bratu zabranjeno raspolaganje preostalim dvotrećinskim udjelom na tim pašnjacima i šumi.
Transkacije bez traga
Monićeva odbrana dostavila je dokumentaciju kojom je pokušala da dokaže zakonito porijeklo imovine, pa je tako Mandić, između ostalog, priložio spise prema kojima je njegov branjenik preko holandske kompanije H. M. Beheer B.V. kupio 4.500 akcija društva Palmax Infra B.V. za oko 233.000 eura, a potom ih prodao za 2,3 miliona eura.
Međutim, sud je ocijenio da to ne dokazuje da je Monić zaista zakonito zaradio navedeni iznos.
U rješenju piše da je ugovorom od 12. jula 2021. godine predviđena kupovina akcija za 233.326 eura, ali da za najveći dio tog iznosa, odnosno 210.000 eura, nema vidljivog novčanog traga, jer se prodavac odrekao potraživanja na osnovu priznavanja duga.
Još više nedoumica, prema ocjeni suda, izazvala je kasnija prodaja istih akcija za 2,3 miliona eura.
Sudije su konstatovale da za 1.985.000 eura nema dokaza o plaćanju, već je navedeno da taj iznos postaje novčana pozajmica.
Posebno su ukazale da dokument o toj transakciji uopšte nema datum.
“U ovim transakcijama ne mogu se registrovati bilo kakvi tokovi novca kroz bankarsko poslovanje, eventualne uplate ili isplate”, navodi se u rješenju.
Sud je konstatovao i da su dostavljena dokumenta fotokopije, sa ovjerom ovlašćenog prevodioca, što nije bilo dovoljno da vijeće prihvati njihovu vjerodostojnost.
Zbog toga sudije nijesu prihvatile tvrdnju da je Monić kroz te poslove zakonito zaradio 2,3 miliona eura kojima je mogao kupovati nekretnine.
NE PROPUSTITE
Novac iz Emirata za Bečiće
Sud je posebno osvrnuo na porijeklo novca kojim su kupljene nekretnine u Bečićima, ali i sredstava na Monićevom računu u Erste banci.
Prema rješenju, novac za kupovinu apartmana i garaže poticao je sa računa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, odakle su uplaćena i sredstva koja su se nalazila na njegovom bankovnom računu.
Sud je ocijenio da dostavljena dokumentacija ne objašnjava kako je on zakonito stekao taj novac.
“Ne vidi se kako je mogao finansirati ove kupovine, niti se vidi kako su stečena sredstva koja su se nalazila na računu Erste banke, a uplaćena su sa računa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, odakle potiču i sredstva kojima su kupljene nekretnine u Bečićima”, piše u sudskom dokumentu.
Odbrana je, takođe, dostavila dokumentaciju prema kojoj je Monić u oktobru 2022. godine prodao nekretninu u holandskom gradu Zoetermeeru, na adresi Stellendamstraat 159, ostvarivši dobit od 265.618,91 eura.
Međutim, sud je naveo da ni tu kupoprodaju ne prate bankarske transakcije koje bi potvrdile vjerodostojnost prikazanih prihoda.
Porodica prijavila milionske prihode
Branilac je sudu dostavio i dokumentaciju o poslovanju Monićevog brata u Holandiji.
Prema tim dokumentima, na glavni račun njegove kompanije od 8. juna 2016. do 8. juna 2026. godine pristiglo je ukupno 2.001.081,76 eura, dok su prilivi na drugom poslovnom računu iznosili dodatnih 534.287,62 eura.
Dostavljen je i pregled gotovinskih isplata sa glavnog računa, u ukupnom iznosu od 153.490 eura.
Sud je, međutim, izrazio sumnju u stvarnu djelatnost kompanije Auto servise ZEETRMEER B.V., čiji je jedini akcionar i direktor Monićev brat.
Prema navodima odbrane, u toj kompaniji bili su zaposleni i njihovi roditelji, ali je vijeće konstatovalo da postoji sumnja i u to da li su oni zaista bili radno angažovani.
U pokušaju dokazivanja zakonitih prihoda porodice, odbrana se pozvala i na ugovor zaključen u Berlinu 2019. godine, prema kojem je Monićev otac, preko punomoćnika, prodao određenu imovinu za 460.000 eura.
Iako je ugovorom bilo predviđeno da kupci novac isplate u roku od 14 dana, sud je konstatovao da u spisima nema dokaza da je kupoprodajna cijena zaista plaćena.
Holandija ga vodi kao bjegunca
Na ročištu održanom 28. septembra specijalna tužiteljka Maja Janković usprotivila se žalbi odbrane navodeći da dostavljeni ugovori ne mogu predstavljati dokaz zakonitog porijekla novca.
Ona je upozorila i da Monića potražuju pravosudni organi Holandije, koji ga, prema njenim riječima, u svom pravosudnom sistemu vode kao lice u bjekstvu.
Sud je taj podatak posebno uzeo u obzir prilikom ocjene dokumentacije koju je dostavila odbrana.
Specijalno državno tužilaštvo je 13. maja ove godine donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Monića i drugih osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i pet krivičnih djela neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga.
Istovremeno je pokrenuta finansijska istraga, sa ciljem utvrđivanja njihove imovine, zakonitih prihoda, troškova života i eventualnog prenošenja imovine na treća lica.
Sudije su zaključile da postoji opasnost da bi Monić i članovi njegove porodice, znajući da se protiv njih vodi finansijska istraga, mogli prodati ili fiktivno prenijeti nekretnine, odnosno pretvoriti imovinu u novac koji bi bilo lakše sakriti.
Zbog toga je potvrđena zabrana raspolaganja nepokretnostima, blokada novca i privremeno oduzimanje automobila.
Ove mjere ne predstavljaju konačno oduzimanje imovine. One mogu trajati najduže do pravosnažne odluke o trajnom oduzimanju, a ukidaju se po službenoj dužnosti ako optužnica ne stupi na pravnu snagu u roku od dvije godine od određivanja privremene mjere.
Protiv rješenja kojim je odbijena žalba Monićevog branioca nije dozvoljena nova žalba.
Za iznajmljivanje BMW-a platili gotovo 36.000 eura unaprijed
Odbrana je tvrdila da automobil BMW X5, koji je policija oduzela, nije njegovo vlasništvo, već da pripada podgoričkoj kompaniji Victorem Montenegro, od koje ga je zakonito iznajmio.
Dostavljen je ugovor o najmu od 11. decembra 2025. godine, kao i dokumentacija o uplati 36.381,68 eura za korišćenje vozila.
Ugovor je zaključen na godinu, odnosno do 11. decembra 2026. godine.
Međutim, sudije su ocijenile da je neuobičajeno i ekonomski nelogično da se za jednogodišnji zakup automobila unaprijed plati 35.905 eura, koliko je navedeno u njihovoj analizi ugovora.
Dodatnu sumnju izazvala je činjenica da u sudskim spisima nije bilo saobraćajne dozvole, zbog čega nije bilo moguće utvrditi starost automobila, kao ni podataka o vlasničkoj strukturi kompanije.
Sud je ukazao i na to da je Monić, kada mu je policija oduzela BMW, potpisao potvrdu o privremeno oduzetim predmetima bez primjedbe da vozilo nije njegovo.
Vijeće je zato ocijenilo da postoji osnov za sumnju u zakonitost tog posla.
Istovremeno je navedeno da kompanija Victorem Montenegro može stupiti u postupak radi zaštite svojih prava, a da Specijalno državno tužilaštvo treba da provjeri okolnosti iznajmljivanja i porijeklo novca kojim je zakup plaćen.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
