Suđenje Mijajloviću i drugima: SDT zatražio od Francuske podatke sa koji lokacija su poslate Skaj poruke

"SDT je tražio da se utvrdi odakle su poruke slane, gdje su primane, na kojim lokacijama su se nalazili korisnici, kao i koji su telefonski uređaji korišćeni za komunikaciju", kazao je advokat Stefan Jovanović. Ocijenio je da je riječ o podacima od ključnog značaja za provjeru dokaza na kojima se zasniva optužnica, posebno imajući u vidu da odbrana od početka osporava način identifikacije korisnika Skaj naloga

459 pregleda 0 komentar(a)
Aleksandar Mijajlović, Foto: Boris Pejović
Aleksandar Mijajlović, Foto: Boris Pejović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je od Francuske da Crnoj Gori dostavi podatke o lokacijama sa kojih su poslate poruke putem Skaj aplikacije, mjestima na kojima su ih korisnici primali, kao i IMEI brojeve telefonskih uređaja korišćenih za komunikaciju, rečeno je danas u dokaznom postupku pred Višim sudom u Podgorici, u nastavku suđenja Aleksandru Mijajloviću, Vesku Petranoviću i ostalim optuženim za šverc cigareta i pranje novca.

Na suđenju je rečeno da Francuska nije dostavila SDT-u tražene podatke.

Na sadržinu zamolnice, koja je danas kao dokaz provedena na ročištu, reagovali su branioci optuženih. Oni su naglasili da je SDT od francuskih vlasti tražio upravo one podatke na čijem pribavljanju odbrana insistira od samog početka korišćenja Skaj komunikacija kao dokaza u krivičnim postupcima.

Advokat Stefan Jovanović ukazao je da se druga zamolnica razlikuje od prvobitne i da je njome SDT tražio znatno konkretnije podatke koji bi omogućili provjeru identiteta korisnika kriptovane aplikacije.

"SDT je tražio da se utvrdi odakle su poruke slane, gdje su primane, na kojim lokacijama su se nalazili korisnici, kao i koji su telefonski uređaji korišćeni za komunikaciju", kazao je on.

Ocijenio je da je riječ o podacima od ključnog značaja za provjeru dokaza na kojima se zasniva optužnica, posebno imajući u vidu da odbrana od početka osporava način identifikacije korisnika Skaj naloga.

Advokat Matija Bulatović posebno je osporio pokušaje povezivanja optuženih sa Skaj nalozima na osnovu podataka iz drugih evidencija.

NE PROPUSTITE

Ukazao je da se identitet korisnika određene komunikacije ne može utvrđivati samo na osnovu pojedinačnih podataka i fragmenata poruka, bez njihove potvrde drugim dokazima.

"Mi ovdje nemamo ni telefonski uređaj, ni informaciono-tehnološko vještačenje u pogledu saobraćaja baznih stanica. Jedino što imamo su fragmenti komunikacije iz samog Skaja", kazao je Bulatović.

Dodao je da, ukoliko ne postoji telefon koji je navodno korišćen, identifikacija korisnika mora biti provjeravana drugim tehničkim metodama, uključujući podatke o saobraćaju preko baznih stanica.

"Ne može se samo na osnovu jedne činjenice utvrditi da je određeno lice koristilo Skaj nalog u određeno vrijeme", smatra Bulatović.

Dodao je da nijedan nezavisni vještak nije utvrdio cjelovitost i autentičnost Skaj komunikacija koje se koriste u ovom postupku. Zbog toga je pozvao sud da bude krajnje oprezan prilikom njihove ocjene, tvrdeći da sadržaj tih komunikacija nije potvrđen drugim materijalnim dokazima.

Advokat Danilo Mićović ukazao je da je SDT od Francuske tražio više podataka nego što je dobio, navodeći da odbrana podržava takvo obraćanje francuskim vlastima.

Dodao je da iz sadržaja zamolnice proizilazi da je i samo tužilaštvo smatralo neophodnim da se pribave dodatni podaci kako bi se utvrdilo gdje su se nalazili korisnici aplikacije i sa kojih lokacija su ostvarivali međusobnu komunikaciju.

Mićović je istakao da, budući da Francuska nije dostavila tražene informacije, ostaje otvoreno pitanje kako provjeriti autentičnost komunikacija i pouzdano identifikovati njihove korisnike. Smatra da je potrebno angažovanje stručnjaka koji bi vještačenjem pokušali da utvrde lokacije sa kojih su poruke slane i okolnosti pod kojima je komunikacija ostvarivana.

Specijalni tužilac Miroslav Turković kazao je da podržava sve što je tužilaštvo drugom zamolnicom tražilo od francuskih vlasti. Mićović je uzvratio pitanjem da li je saglasan da se sporne komunikacije vještače.

"A gdje da se vještače", odgovorio je Turković, ukazujući na pitanje ekstrateritorijalnosti.

U dokaznom postupku pročitano je više službenih zabilješki Specijalnog policijskog odjeljenja iz marta 2024. godine, sa podacima pribavljenim iz policijskih evidencija i aplikacija koje koriste državni organi.

Advokat Matija Bulatović osporio je njihovu dokaznu vrijednost, navodeći da službena zabilješka ne može sama po sebi predstavljati dokaz u krivičnopravnom smislu.

Naglasio je da pojedine zabilješke nemaju djelovodni broj, pečat niti druge oznake koje bi, prema njegovom stavu, potvrđivale da je riječ o uredno izdatim službenim dokumentima. Zatražio je da sud takve isprave izdvoji iz spisa predmeta kao pravno nevaljane dokaze.

Odbrana je prigovorila i na izvod iz interne evidencije SPO od 9. aprila 2024. godine, koji je ovjerio Predrag Šuković.

Bulatović je ukazao da ovjeru takve dokumentacije, prema stavu odbrane, mora izvršiti nadležni organ, a ne policijski službenik.

Uslijedio je i njegov prigovor na namjeru SDT-a da sadržaj dokumenta Instituta za javno zdravlje, u vezi sa zdravstvenim stanjem jednog od optuženih, poveže sa identifikacijom korisnika Skaj naloga. Smatra da činjenice iz takve dokumentacije ne mogu predstavljati dokaz da je određena osoba posjedovala konkretan telefonski uređaj ili koristila određeni kriptovani nalog.

Podsjećamo, Viši sud u Podgorici prihvatio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva i u fazi kontrole optužnice objedinio postupke protiv Aleksandra Aca Mijajlovića i vlasnika kompanije Tehnomaks Veska Petranovića, koji se terete da su bili na čelu kriminalnih grupa koje su se bavile švercom cigareta.

Kao članovi kriminalne organizacije koju je, prema tvrdnjama SDT-a, formirao Mijajlović označeni su Nikšićanin Zoran Đukanović Žuti, Golub Vojinović i policajci Milenko Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović.

Optužnicom protiv kriminalne grupe na čijem čelu je bio Petranović obuhvaćeni su i Dejan Jokić, koji je obuhvaćen objema optužnicama, i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić i Jovan Miletić.

U optužnici se navodi da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović sa nepoznatim licem, od 2019. do 2021. godine, u Crnoj Gori organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni i druge zasad nepoznate osobe.

Organizacija je formirana zbog krijumčarenja neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar, njihove prodaje, prikrivanja i rasturanja u Crnoj Gori i drugim zemljama, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, ali i pranja novca stečenog kriminalnom djelatnošću.

Petranovićevoj grupi se, kako su saopštili iz SDT-a, stavlja na teret da se od sredine 2019. do kraja oktobra 2020. godine kontinuirano bavila prodajom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjenih cigareta, i to u količini od najmanje 9.094 paketa, nabavljanih u inostranstvu.

Neplaćanjem carina, akciza i poreza pribavili su imovinsku korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu od najmanje skoro 7,2 miliona eura, tvrde iz tužilaštva.

Pogledajte još: