Đalovića pećina, po mnogima najljepša u Evropi, ukoliko sve bude teklo po planu, naći će se već krajem 2019. godine na turističkoj mapi Evrope i biti jedan od najisplativijih crnogorskih turističkih projekata.
Istraživanja Đalovića pećine traju već 25 godina. Uvijek se govori o njenoj ljepoti i neiskorištenom potencijalu, a nakon decenija deklarativne priče, izradom Studije ekonomske opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine, priča o valorizaciji najljepše evropske pećine je konačno pokrenuta sa mrtve tačke, a izgradnjom puta i žičare mogla bi već za tri do četiri godine da primi prve posjetioce.
O vrijednosti i ljepoti Pećine nad Vražjim firovima, kako glasi zvanični naziv Đalovića pećine, dovoljno govori podatak da ne postoji pećinski nakit koji je do sada otkriven a da se ne nalazi u njoj - od kanala ispunjenih vodom, pećinskih jezera kroz koja se može vrlo lako kretati manjim gumenim čamcima, sifona, preko dvorana visokih preko 30 metara, visokih stalaktita i stalagmita, do kristalne ruže, vrlo rijetkog pećinskog nakita. Veliki i Mali lavirint, Mliječni potok, Sniježni grad, Kristalni, Blatni i Ružin kanal, Sahara, Gobelja 1 i 2, Termitnjak, Slavija, imena su samo nekih djelova ovog objekta.
U svjetskim okvirima poznata Postojinska jama daleko je iza nje, a problem Đalovića pećine je bila njena nepristupačnost.
Čitava investicija, kako se navodi u studiji, iznosila bi 12 miliona eura, a dobit bi, čak i po najpesimističnijem scenariju, bila izvjesna.
“Pećina se nalazi u Đalovića klisuri u blizini Bijelog Polja, na nadmorskoj visini od 805 metara. Do sada je istraženo 17,5 kilometara, sa ogromnim potencijalom za dalja istraživanja. Dužina turističke staze bila bi 800 metara. Do nje bi se dolazilo od magistralnog puta Bijelo Polje - Prijepolje do manastira Podvrh na ulazu u Đalovića klisuru, što iznosi 13 kilometara. Do ulaza je oko 1,5 km, odnosno oko 2,8 kilometara pješačke staze. Projekat je izuzetno zahtjevan i sa ekološkog i sa finansijskog stanovišta, a njime je predviđeno i osnivanje centra za posjetioce, gradnja puta od sela Bistrice do manastira Podvrh, izgranja žičare od manastira do ulaza i, naravno, uređenje pećine za turističko posjećivanje”, kazao je speleolog Željko Madžgalj.
Za turističku valorizaciju, kako je naveo, predviđen je prvi dio pećine koji se zove Veliki lavirint, a koji se nalazi iznad ravnog dijele pećine koji ima dosta vode.
“Prednost pećine je upravo u tome što ima taj izdvojeni dio koji može turistički da se valorizuje, a da dva druga ostanu nezavisna za speleološka i naučna istraživanja”, kazao je Madžgalj.
Studiju je radio “Arhinginženjering”, a njome je, prema riječima glavnog autora Rifata Alihodžića, predloženo da uređeni turistički dio bude nešto preko 814 metara sa devet dvorana i deset platoa za posjetioce, kao i da se izgradi žičara od manastira Podvrh do same pećine.
On je, prezentujući studiju, kazao da bi sve trebalo da bude urađeno uz strogo poštovanje njenih prirodnih vrijednosti, tako što bi se montažno-demontažnim kontrukcijama sačuvao svaki pećinski ukras.
“U Crnoj Gori je do sada evidentirano oko 130 speleoloških objekata. Svakako, nijesu svi takvog kapaciteta da budu komercijalno aktivirani, ali Đalovića pećina može biti zamajac ove vrste turizma zajedno sa drugim vidovima ekstremnog turizma. U sljedećoj fazi snimićemo pećinu trodimenzionalno sa ciljem da staza 'pliva' kroz prostor, sa namjerom da se ništa ne ošteti. To je veliki i težak zadatak, ali u okviru koncepta kojim smo krenuli, potpuno moguć. Nijesmo se bavili samo time kako proći dvoranama već i kako u vizuri imati sve što vrijedi vidjeti. Svih devet dvorana uključuje projektovanje rasvjete na nivou operskih dvorana, što je veoma složeno. Zato smo imali njemačke saradnike koji su osvijetilili neke od 50 najboljih pećina u svijetu. Njihovo mišljenje o Đalovića klisuri potvrdilo nam je da imamo nešto zaista veliko”, kazao je Alihodžić.
Sredstva će, kako je saopšteno iz Vlade, biti obezbijeđena u kapitalnom budžetu.
Prema riječima savjetnika u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Rešada Nuhodžića, osim pomenute studije, do sada je završena izrada glavnog projekta za izgradnju puta Bistrica - manastir Podvrh od 5,5 kilometara, koji predstavlja prvi korak u njenoj valorizaciji. Njegova procijenjena vrijednost je skoro četiri miliona eura, a početak radova očekuje se naredne godine.
“U studiji su analizirana četiri scenarija, u zavisnosti od broja posjetilaca i pokazalo se da je čak i prema pesimističkom scenariju od 55.000 posjetilaca godišnje projekat ekonomski opravdan. Studija je trebalo da riješi i kapacitet žičare, jer su u prethodnim studijama rađene dvije varijante: da to bude kapacitet od 150 posjetilaca na sat, a druga 75 posjetilaca na sat. Predloženo je rješenje od 75 posjetilaca na sat iz više razloga, a jedan od opredjeljujućih je bio da se sačuva unutrašnjost pećine i da se ide sa minimalnim intervencijama, jer je ona proglašena spomenikom prirode, a čitavo područje Đalovića klisure i dio Bistrice zaštićeno”, kazao je Nuhodžić.
Procjena je da će kompletan projekat biti završen za četiri godine, a samo uređenje Pećine biće završeno za nešto više od godinu dana. Trenutno je završen konkurs za idejno arhitektonsko rješenje kompletnog lokaliteta i pećine i Đalovića klisure sa dijelom Bistrice.
“Kroz prostorno urbanistički plan Bijelog Polja pećina je prepoznata kao jedan od strateških projekata. Mi sada imamo sređenu plansku i studijsku dokumentaciji koja govori o ekonomskoj opravdanosti. Ušlo se već u projektovanje rekonstrukcije puta i do kraja godine nas očekuje raspisivanje javnih poziva za izradu glavnog projekta za uređenje dijela od do sada istraženih 17,5 kilometara. Za naradnu godineu smo predložili da se u kapitalnom budžetu nađu sredstva za javni poziv za izgradnu žičare. Ona će ići od manastira do samog ulaza u pećinu. Predviđeno je naredne godine da se nakon izrade glavnog projekta u psolejednjem kvartalau organizuje javni poziv za izvođenje radova u unutrašnosti pećine. Zbog nepristupačnosti terena za radove u pećini ćemo koristiti žičaru za transportovanje materijala. U nekoj daljoj fazi, kada se završi druga dionica auto puta biće planirano i sa te strane otvaranje i dostupnost do pećine”, kazao je Nuhodžić.
Turistička valorizacija pećine, kako je naveo, mogla bi biti generator razvoja svih ostalih oblika turizma kao i drugih djelatnosti, kako u Bijelom Polju, tako i ostalim opštinama na sjeveru Crne Gore. Poznate su i druge ponude koje postoje na tom prostoru, od manastira i klisure do sadržaja same Bistrice i njenih interesantnih mjesta.
“Očekuje se otvaranje najmanje 60 radnih mjesta u prvoj fazi i to bez drugih projekata kao što je rekonstrukcija puta. Sa 75 posjetilaca na sat za vrijeme rada pećine od osam mjeseci, puni kapacitet je 158.000 posjetila, drugi scenario je oko 116.00, a najpesimističkiji je 55.00 posjetilaca godišnje. Ako uzmemo u obzir da je Crn Gora ove godine, po nekim podacima, posjetilo milion i po turista, to je nekih četiri ili pet odsto ukupnog broja turista”, kazao je Nuhodžić.
On je kazao da će za one koji ne žele da idu žičarom biti napravljena i pješačka staza duž klisure do pećine, koja će biti veoma atraktivna i prolaziti pored Juriškog vrela i Glave Bistrice. U planu je i avanturistički park sa zip-lajnom.
PSK “Akovo”: U pet crnogorskih opština ima 330 pećina i jama
Planinarsko-spelelološki klub “Akovo” uradio je katastar pećina i jama na teritoriji pet opština na sjeveru. Locirano je 330 objekata, od čega u Beranama 90, Bijelom Polju 116, Petnjici 24, Mojkovcu 36 i Kolašinu 64. Izmjereno je 230 objekata, čija ukupna izmjerena dužina iznosi 45.724, a ukupna izmjerena dubina 7.725 metara.
Najduža pećina je Đalovića (17.500 metara), najdublja jama je Željezna jama u Kolašinu (1.171 metar), najviši stalagmit od 18 metara nalazi se u Đalovića pećini, u kojoj se nalazi i najduže jezero (220 metara) i najveća dvorana (100x40 metara).
Postojnsku jamu godišnje posjeti više od pola miliona ljudi
“U svijetu postoji 1.250 turističkih pećina. Procjena je da je oko 800 značajnih, a da više od 100 imaju više od 100.000 turista godišnje. Njih godišnje posjeti 150 miliona ljudi, a promet je oko 2,2 milijarde dolara”, kazao je Madžgalj.
Što se tiče regiona, za posjetioce su u Sloveniji otvorene 24 pećine. Najpoznatija je Postojnska koja ima oko pola miliona posjeta, a Škocjanske jame imaju oko 100 hiljada, U Hrvatskoj se turistički valorizuje 15, Srbiji 10, BiH četiri (plus Titova pećina u Drvaru), a u Makedoniji jedna (ne računajući pet crkvenih pećina).
Postojnsku jamu je od 1819. godine posjetilo preko 34 miliona ljudi. Cijena karte se kreće od 12 do 25 eura, a tu je i ostala infrastruktura koja ima koristi od te pećine. Prema zvaničnim podacima Postojnsku jamu godišnje posjeti oko 650.000 ljudi.
Galerija
Bonus video:
