ISTRAŽIVANJE MANS-A O RADU SUDSKOG SAVJETA:

Drugačiji aršini za različite sudije?

Odluke Savjeta su nerazumljive i praksa pokazuje da Savjet postupa drugačije u istim situacijama, navodi se u dokumentu
271 pregleda 9 komentar(a)
Sudski savjet, Foto: Boris Pejović
Sudski savjet, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Sudski savjet u praksi nejednako tretira sudije, isti uslovi za disciplinsku odgovornost se ne primjenjuju uvijek, a kriterijumi, na osnovu koji se sudije smatraju odgovornim, različito se tumače.

To, između ostalog, piše u MANS-ovom istraživanju "Procjena nacionalnog sistema integriteta Crne Gore".

“Odluke Savjeta su nerazumljive i praksa pokazuje da Savjet postupa drugačije u istim situacijama”, navodi se u tom dokumentu.

Dodaje se da odluke Sudskog savjeta prikazuju nejednak tretman sudija i daju povod za sumnju da se informacije o neizvršenju dužnosti i nepravilnostima u radu sudija kriju i koriste kao sredstvo vršenja pritiska na sudije, kako bi oni sami tražili svoju smjenu i to kada god se to očekuje ili zahtijeva od njih.

“Tako se, u prethodnim godinama, više sudija povuklo sa svojih funkcija i sada rade kao advokati, a samo nekoliko njih je razriješeno funkcije”, piše u dokumentu.

Kao jedan od najdrastičnijih primjera takve prakse se navodi primjer bivšeg sudije Višeg suda u Podgorici, sada advokata Lazara Akovića, koji je bio privremeno udaljen sa sudijske funkcije, zbog procesa u slučaju ubistva Slavoljuba Šćekića, jer je „dugo vodio postupak“, „prekoračio zakonski rok za saopštavanje presude“ i „napravio greške u presudi koju je dostavio strankama.“

“Međutim, nije jasno na osnovu čega je Sudski savjet donio zaključak da je proces trajao predugo i da je zakonski rok za objavljivanje presude prekoračen, ako se ima u vidu da je ovo bio jedan od najkomplikovanijih slučajeva pred crnogorskih sudovima, a da je bilo čak i slučajeva koji su manje komplikovani, a u kojima je presuda izrečena sedam i po mjeseci nakon zaključenja rasprave”, ističe se u istraživanju.

Dodaje se da je par godina kasnije, u istom slučaju, bivša sutkinja Višeg suda, sada notarka Slavka Vukčević, napravila istu grešku kao Aković, koju je kasnije ispravila rješenjem identično kao i advokat ranije.

“Isti predsjednik Suda odbio je da podnese predlog o razrješenju, objašnjavajući to činjenicom da će se Apelacioni sud izjasniti o izradi presude i rješenju sudije Vukčevićeve”, podsjećaju iz MANS-a. Aković je tada tvrdio da je bio prinuđen da podnese ostavku i da je žrtva farsične procedure započete inicijativom tadašnjeg predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića pred Sudskim savjetom.

Prije podnošenja inicijative, tvrdio je tada Aković, u četiri oka ga je Dujović obavijestio kako je „pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za njegovu smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje".

Dodao je da mu je tada savjetovao da se sastane s predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, da popriča s njom ili da podnese ostavku, što je Aković tada odbio.

Nakon toga je na sjednici Sudskog savjeta, na čelu sa Medenicom, usvojena Dujovićeva inicijativa i pokrenut postupak razrješenja.

“Odgovornost i integritet sudija i dalje predstavlja veliki razlog za zabrinutost. Postojeći mehanizmi kojima se sudije pozivaju na odgovornost ne daju konkretne rezultate i ostavljaju dosta prostora za proizvoljne odluke. U praksi, jedan od velikih problema predstavlja nesprovođenje sudskih presuda”, zaključuju u MANS-u.

U Sudskom savjetu neće da komentarišu navode MANS-a

Iz Sudskog savjeta nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da prokomentarišu navode MANS-a.

Pitanja  Sudskom  savjetu su poslata još 23. avgusta.

U istraživanju MANS-a piše da predstavnici pravosuđa smatraju da su disciplinski postupci veoma efikasni.

Dodaje se i da, u prošloj i pretprošloj godini, niko od sudija nije razriješen dužnosti.

U tom dokumentu piše da je, tokom 2015. godine, Disciplinska komisija Sudskog savjeta donijela tri odluke, u kojima je konstatovano da je troje sudija odgovorno zato što, tokom 2014. godine, bez opravdanih razloga, nijesu obradili odluke u zakonom utvrđenom roku, čime su učinili prekršaj neuredno vršenje sudijske funkcije, zbog čega im je Disciplinska komisija izrekla disciplinsku mjeru-opomenu.