Procenat zastupljenosti žena na izbornim listama partija u Crnoj Gori veći je u odnosu na prethodne izbore, kazala je izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, ocjenivši da je to i dalje nedovoljno.
Ona je agenciji MINA rekla da taj procenat ne može biti dovoljan dok god je polovina stanovništva Crne Gore, koju čine žene, zastupljena sa manje od 50 odsto.
"Ipak, procenat zastupljenosti žena na izbornim listama je veći za nekoliko procenata u odnosu na prethodne izbore , što će rezultirati i nešto većim brojem žena u parlamentu, koji je sada najniži u regionu, samo 17 odsto", saopštila je Raičević.
Ona je objasnila da je to povećanje rezultat izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2013. godine, kojima je propisano da jedno od četiri mjesta na izbornoj listi, od prvog pa nadalje, mora pripasti manje zastupljenom polu, odnosno ženama.
Raičević je navela da niko ne sprječava političke partije da nominuju i veći broj žena nego što ih Zakon obavezuje.
Ona je rekla da je na prethodnim lokalnim izborima u Tivtu bilo propusta koji su promakli Državnoj izbornoj komisiji (DIK) i dodala da su odobrene dvije liste koje nijesu bile sasvim usklađene sa tom odredbom.
"Takav propust se ne smije dogoditi na ovim izborima i apelujem na DIK da pažljivo analizira izborne liste", poručila je Raičević.
On je kazala da će, sudeći po listama koje je do sada vidjela, procenat žena biti veći nego što je sada, jer zakon na to obavezuje, i izborne liste ne mogu biti važeće ukoliko se ne ispoštuje zakonska kvota.
"Taj procenat bi se mogao kretati od 20 do 25 odsto , što svakako nije dovoljno treba težiti ravnopravnosti , a to je 50 odsto", smatra Raičević.
Ona je podsjetila da su oni u amandmanima koje su uputili Skupštini prije usvajanja Zakona, tražili da najmanje jedno od tri mjesta na izbornoj listi pripadne ženama, jer bi se tako, kako je objasnila Raičević, stvorila kritična masa od 30 odsto žena.
"Bilo je dosta otpora prema tom predlogu i tako se došlo do sadašnjeg zakonskog rješenja", rekla je Raičević.
Međutim, prema njenim riječima, partije su konačno shvatile da polako moraju napuštati konzervativni model koji ne vidi žene kao političke subjekte - ni kao kandidatkinje, ni kao glasačko tjelo.
Raičević je, govoreći o tome na koji način treba regulisati pitanje veće zastupljenosti žena u parlamentu, saopštila da je jedan od modela zakonom propisane kvote kojima se određuje minimalan procenat žena na mjestima odlučivanja.
"One su karakteristične za sredine poput naše u kojima nije sazrela svijest o potrebi da žene ravnopravno učestvuju u političkom životu", pojasnila je Raičević.
Ona je dodala da ima i drugih afirmativnih mjera koje se odnose na finansiranje političkih partija koje nominuju žene za odlučujuće pozicije.
Raičević smatra da ponovo treba ići na izmjene izbornog zakona koje će omogućiti da veći procenat žena dobije odbornička i poslanička mjesta, i mjesta u Vladi.
"Međutim, dugoročno je potrebno mijenjati svijest ljudi o ulozi žena u procesu odlučivanja i društvu uopšte, promovisati pozitivne uzore, odnosno one političare/ke i političke partije koje prepoznaju potrebe žena i stvaraju uslove za njihovu veću uključenost", poručila je Raičević.
Ona je navela da nije dovoljno da imamo političarke koje će slijepo slijediti partijsku politiku, pa čak i onda kada je protivna interesima žena, a time i društva u cjelini.
Raičević je kazala da su takve primjere vidjeli prikom glasanja za izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i o sociajlnoj i dječjoj zaštiti kojim su smanjene naknade za porodilje.
"To se ne smije ponoviti. Treba edukovati i žensko glasačko tijelo da aktivnije prati izborni proces i da se opredjeljuje za one partije koje nude programe za poboljšanje položaja i kvaliteta života žena. Ne smijemo biti pasivne i zaboraviti da su neke žene dale život kako bi mi danas imale pravo glasa", zaključila je Raičević.
Bonus video:
