Posao uklanjanja grita iz Brodogradilišta “Bijela” trajaće godinu i po, a opasni dio otpada biće izvezen u inostranstvo.
Prema Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za remedijaciju (čićenje ili obnavljanje) tla lokacije Brodogradilišta, neopasni grit biće tretiran na licu mjesta.
Navodi se da kompletan proces neće dovesti do dodatnog zagađenja voda, vazduha ili zemljišta.
Agencija za zaštitu životne sredine podnijela je zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 16. septembar, a javna rasprava o Elaboratu održaće se u Brodogradilištu tri dana kasnije.
Vlada je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” (IWMCP), čiji je jedan od segmenata uklanjanje grita iz Bijele.
Ni nakon dvije godine, još nije raspisan tender za izbor izvođača radova.
U Elaboratu se navodi da je grit lagerovan na dvije neuređene deponije i pet depoa, kao i da je, zbog deponovanja otpada na, uglavnom, nepopločanim površinama, došlo do miješanja opasnog i neopasnog otpada.
Procijenjeno je da neuređena deponija grita ima 40.000 tona, neuređena deponija zemljišta 18.700, depo B 18.950, depo C 8.400, depo A 40.900, depoi D, E 12.200, a ostalog otpadnog grita 2.498.
Otpada je, prema toj procjeni, 141.648 tona.
"Rješenje remedijacije tla definiše se kao 'izvoz otpadnog grita sa obavezom tretmana određene količine grita na samoj lokaciji'. Na bazi analiza koje je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), sav stari grit od pjeskarenja se treba klasifikovati kao opasni otpad, za razliku od grita koji je skoro korišten”, piše u Elaboratu.
Procijenjeno je da će radovi na remedijaciji ukupno trajati oko 1,5 godina, od čega će terenski radovi trajati godinu dana.
“Iskusni izvođači mogu ubrzati proces istovremenim izvođenjem više faza i radova, što bi moglo smanjiti trajanje radova na manje od jednu godinu”.
Navodi se da je do sada razmatrano više opcija rješenja problema grita, od kojih je prva - da se ne radi ništa, odbačena u startu.
Drugo rješenje je potpuno uklanjanje svog grita i izvoz u postrojenje za odlaganje ili reciklažu van Crne Gore, dok bi se neopasni otpad deponovao na sanitarnoj deponiji u državi.
Razmatrano je i rješenje odlaganja otpadnog grita u Crnoj Gori, koje bi podrazumijevalo odvajanje opasnog i neopasnog na licu mjesta, ali se od toga odustalo jer su deponije komunalnog otpada izgrađene u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom.
Predlagana je i reciklaža grita na licu mjesta.
Vlada je kao najpogodnije rješenje odabrala kombinaciju tih rješenja, koja se sastoji od izvoza i tretmana u Brogogradilištu.
“Neopasni otpadni grit će biti imobilisan na licu mjesta i koristiće se za dopunjavanje iskopanog prostora na brodogradilištu. Želimo da ukažemo investitoru da zemljište ili grit koji u sebi sadrži više od 50 miligrama u kilogramu suve mase predstavlja opasni otpad koji će sigurno zagaditi podzemlje ukoliko se ugradi u jame, a koristi se za zatrpavanje.
Eksploziv nijesu istraživali
Istraživanja o prisustvu neeksplodiranih eksplozivnih sredstava i azbesta (u zemlji ili oronulim pontonima za brodove) nijesu sprovedena, piše u Elaboratu. Navodi se i da se otpad, bilo opasni ili neopasni, koji nastane tokom postupka, ne smije lagerovati u zoni zahvata.
“Sav otpadni grit i kontaminirana zemlja izvoze se brodovima.
Zemljište koje je zagađeno samo naftnim ugljovodonicima ili ugljovodonicima i malim procentom grita potrebno je odvojiti od otpadnog grita. Kako bi se iskoristila odlična fizička svojstva otpadnog grita u okviru granica predmetne lokacije, neopasni otpadni grit je potrebno koristiti za zatrpavanje iskopne jame iznad srednjeg nivoa podzemnih voda”, piše u Elaboratu.
Bonus video:
