EU TRAŽI FORMIRANJE MREŽE ZA ŠTIĆENIH PODRUČJA

Za Naturu će trebati tri godine

Crna Gora je već identifikovala 32 područja od posebnog interesa za za štitu, a među njima i prvi put i neka morska
128 pregleda 6 komentar(a)
Ivana Vojinović, Foto: Savo Prelević
Ivana Vojinović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 09.02.2019. 02:00h

Terenska istraživanja  za  uspostavljanje mreže područja važnih  za  očuvanje ugroženih vrsta i staništa u EU (Natura 2000), isključivi uslov koji Crna Gora mora da ispuni  za  ulazak u EU, počeće u septembru, a kompletan projekat trajaće tri godine.

Natura 2000 je uspostavljena 1992. i pokriva 18 odsto kopnene teritorije u državama članicama EU, kao i oko četiri odsto morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu. Mreža Natura 2000 obezbjeđuje  za štitu  za preko 200 stanišnih tipova i više od 1000 rijetkih i ugroženih vrsta. Djelovi crnogorske teritorije koji budu nominovani i proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU.

Prema riječima direktorice Direktorata  za  životnu sredinu u Ministartvu održivog razvoja i turizma Ivane Vojinović, u prethodnom periodu urađeni su brojni projekti koji služe kao kvalitetna osnova  za  uspostavljanje Natura 2000 mreže.

"Kao rezultat tih projekata trenutno je 13 odsto teritorije  za štićeno, čime je premašen cilj iz strateških dokumenata da 10 odsto kopnene teritorije bude pod  za štitom. Ako se uzme u obzir i  za štita po osnovu obaveza iz međunarodnih sporazuma,  za štićeno je 17 odsto teritorije. Najveći dio teritorije ili 7,7 odsto čini pet nacionalnih parkova. Preostali dio čini više od 45  za štićenih područja na „nižem“ stepenu  za štite. U aprilu 2015. proglašen je prvi regionalni park „Piva“, dok je u toku procedura proglašenja Regionalnog parka „Komovi“ (proglašen je na teritoriji glavnog grada Podgorica i opštine Andrijevica) i Ulcinjske solane, kao i razmatranje mogućnosti proglašenja prvih marinskih za štićenih područja", kazala je Vojinovićeva.

Ona je podsjetila da je krajem aprila počela realizacija IPA projekta „Uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000“.

"Uspostavljanje Natura 2000 mreže i prosljeđivanje predloga ka EK uslov je koji Crna Gora mora da ispuni najkasnije do dana ulaska u EU. Istovremeno, to je i jedan od preduslova da zatvorimo Poglavlje 27 u pregovorima sa EU. Svakako da bismo došli do te faze, u narednom periodu očekuje nas intenzivan terenski i naučni rad na prikupljanju i objedinjavanju baza podataka o važnim staništima, njihovim granicama, divljim vrstama biljaka i životinja (posebno ptica), gustini njihove populacije i sl. Taj terenski rad, da bi bio reprezentativan, mora da obuhvati nekoliko vegetacionih sezona, što znači period 3-4 naredne godine", kazala je Vojinovićeva.

To će, kako je procijenjeno, koštati 19,6 miliona eura.

Ona je pojasnila da je novi Zakon o  za štiti prirode odredio Agenciji  za   za štitu životne sredine kao organ nadležan da, u saradnji sa stručnim i naučnim institucijama iz oblasti  za štite prirode, formira bazu podataka i priprema dokumentaciju  za  uspostavljanje područja ekološke mreže, dok će područja na kojima će se nalaziti proglasiti Vlada.

"Crna Gora je već identifikovala 32 Emerald lokaliteta (oblasti od posebnog interesa  za   za štitu), čiji predlog usvojio Stalni komiteta Konvencije o  za štiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Ovi lokaliteti će poslužiti kao osnova  za  utvrđivanje područja buduće ekološke mreže Natura 2000. Tu su se, između ostalog, našli Kotorsko-Risanski zaliv, Platamuni, Tivatska solila, Lovćen, Rumija, Velika plaža i Solana, Šasko jezero, Skadarsko jezero, Ćemovsko polje, Pećina u Đalovića klisuri, rijeka i kanjon Cijevne, Komovi, Durmitor, Bjelasica, Prokletije, Hajla i Sinjajevina", kazala je Vojinovićeva.

Ona je navela da će se posebno voditi računa o razlici koja postoji između dva biogeografska regiona, alpskog i mediteranskog. Crnogorska Natura 2000 mreža biće podijeljena na dva tipa područja. Prvi će biti određeni na temelju Direktive o pticama i biće uključeni u ekološku mrežu zbog očuvanja ptičjih vrsta. Podsjetila bih da se u Crnoj Gori nalazi čak pet međunarodno značajnih područja  za  ptice: Skadarsko jezero, Ulcinjska solana, Šasko jezero, Durmitor i Biogradska gora, te da našu ornitofaunu čini 347 od ukupno 526 ptičjih vrsta u Evropi.

Drugi tip Natura 2000 područja biće ona koja se uključuju zbog očuvanja drugih vrsta i stanišnih tipova na bazi Direktive o staništima. I tu bih podsjetila da je u Crnoj Gori, između ostalog, registrovano više od 3.200 vrsta biljaka i 27 lokacije su identifikovane kao značajna područja  za  biljke. Uz to 60 odsto teritorije države je pokriveno kvalitetnim šumama.

Najnoviji primjer Natura 2000 mreže iz 2013. godine je Hrvatska, koja je primjera radi nominovala svih 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, te većinu posebnih rezervata i značajnih predjela prirode, kao što su Sunjsko polje i Odransko polje. U predlogu Natura 2000 su i morska područja (npr. Lastovsko ostrvo, Cres, Lošinj, itd.). U predlogu su i područja koja nisu nacionalno  za štićena, npr. Mosor, Svilaja, Spačvanske šume kao najveći kompleks šuma hrasta lužnjaka u Evropi. Hrvatska je izdvojila područja  za  240 vrsta i 74 stanišna tipova.

 Neće biti zabranjene aktivnosti, dobit može biti velika

Prisutna je predrasuda da Natura 2000 znači apsolutnu konzervaciju područja prirode. Naprotiv. Cilj Natura 2000 mreže nije da zaustavi ekonomske aktivnosti, već da uspostavlja parametere shodno kojima treba sprovoditi ekonomske aktivnosti u području zaštite, a u cilju očuvanja rijetkih vrsta i staništa. EK je 2013. godine procijenila da Natura 2000 mreža donosi značajne ekonomske koristi od oko 223 do 314 milijarde godišnje. Međutim, da bi ona adekvatno funkcionisala procijenjeni su i troškovi upravljanja, monitoringa i izgradnje infrastrukture u njoj na godišnjem nivou od 5,8 milijardi. Natura 2000 u Crnoj Gori trebalo bi da stvori nove mogućnosti u ruralnim oblastima kroz razvoj eko-turizma, organske poljoprivrede koja će voditi računa o očuvanju vrsta i staništa, a čijem razvoju će i te kako pogodovati očuvani segmenti životne sredin