Zaštitnik ljudskih prava i sloboda će se prema zahtjevu Demokratske Crne Gore odrediti u primjerenom roku, imajući u vidu složenost i značaj pitanja koja su pritužbom pokrenuta, neulazeći u zonu politizacije kakvom se želi prikazati njegov rad. Demokrate su saopštile da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, u nedostatku argumenata pokušava da na krajnje tendenciozan i netačan način sadržaj otvorenog pisma te partije predstavi kao neprimjeren pritisak na rad Zaštitnika. Demokrate su prethodno zatražili mišljenje Ombudsmana u vezi njihovog zahtjeva da predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspiše izbore u Glavnom gradu, kao i Tuzima i Golubovcima. Baković je pojasnio da je u navedenom obraćanju potpuno pravilno citiran član 35 Zakona o Zaštitniku koji propisuje da će se „o podnijetoj pritužbi i njenoj sadržini obavijestiti starješina, odnosno lice koje rukovodi organom na čiji se akt, radnju ili nepostupanje pritužba odnosi, radi izjašnjenja i odrediti mu se rok za dostavljanje izjašnjenja i potrebne dokumentacije, koji ne može biti kraći od osam dana. Kako je rekao, starješina, odnosno lice koje rukovodi organom dužan je da dostavi izjašnjenje i dokumentaciju u roku koji mu Zaštitnik odredi. “U daljem tekstu i nigdje drugdje u Zakonu ne pominje se obaveza da Zaštitnik obavijesti podnosioca pritužbe da je dostavio akt na izjašnjenje, a još manje da je dužan izvjestiti stranku od koje se ne traži izjašnjenje o roku koji je dužna ispoštovati druga strana”, ukazao je Baković. On smatra da je zamjenom teza pokušano da se od korektnog i profesionalnog stava Zaštitnika (obavještavanja stranke odmah pošto je zahtjev poslat predsjedniku države) stvori utisak odgađanja, što je neistina. Prema riječima Bakovića, kada je u pitanju zahtjev za pribavljanjem svih relevantnih dokumenata za postupanje, Institucija zapaža krajnje neutemeljen pristup po kome stranka treba da odredi šta će od akata Zaštitnik koristiti u radu na ovom predmetu. “Imajući u vidu renome potpisnika javnog obraćanja, sigurni smo u njihov kapacitet dokazan nebrojeno puta u njihovom političkom i stručnom radu, da im je dobro poznato da organ koji odlučuje ima ovlašćenje da traži sve relevantne dokaze i spise od značaja za rješavanje predmeta. Tim prije čudi što isti nijesu dostavljeni još prilikom podnošenja pritužbe, pri čemu Zaštitnik ne bi morao da traži njihovo dostavljanje”, naveo je Baković. Nije jasno, kako je naveo, kad prije je Zaštitnik mogao tražiti dopunu, ako se zna da su između pritužbe i zahtjeva za dopunom uslijedili neradni dani, a da je predmet procesuiran prvog narednog radnog dana. Baković je istakao da se sljedeći netačan i neodrživ zaključak izvodi iz činjenice da je Instituciji trebalo deset dana da zatraži mišljenje od predsjednika države, a njemu tri dana da odgovori. “Ako se uzmu u obzir pravila o radu na kojima se temelji postupanje Zaštitnika, dobro je poznato da se inicijalni akt dalje procesuira samo ako je dopunjen ili uređen, pa iz takvih okolnosti proizilazi da je akt pritužbe bio podoban za slanje na izjašnjenje tek nakon što je dopunjen, a predsjedniku proslijeđen praktično odmah. Zato i dalje odgovorno tvrdimo da “nema praznog hoda”, koliko god to nekome smetalo da prizna”, rekao je Baković. On je kazao da s obzirom na to da su Demokrate još jednom “ukazali” da institucija Zaštitnika o svemu obavijesti javnost, to i čine, "jasno ukazujući da je pritužbom te partije zatraženo da Ombudsman preporuči predsjedniku države da raspiše izbore kako je to propisano Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, obzirom da on to do sada nije učinio". “Dakle, ovim činom je očigledno ukazivano na to da je predsjednik povrijedio Zakon, zbog čega i jesmo napomenuli da je to u nadležnosti drugih, Ustavom određenih organa (Skupštine i Ustavnog suda)”, precizirao je Baković. On je poručio da je pri ovakvom stanju stvari, Zaštitnik dužan da se odredi prema povredama ljudskih prava i sloboda sadržanima u Ustavu i međunarodnim ugovorima, a ne da cijeni ustavnost postupanja predsjednika države u smislu poštovanja zakonitosti. Baković je podsjetio da međunarodni ugovori o ljudskim pravima sadrže relativno malo odredbi i prakse nadzornih tijela o biračkom pravu, a samo letimičan pregled tih standarda ukazuje da se to pravo svodi na pravo građana da biraju i budu birani. "U tom smislu pitanja koja su otvorena tiču se ovih standarda, što je nadležnost Institucije (dakle primarno mogućnosti da građanin bira ili bude biran), a ne pitanja ustavnosti postupaka i poštovanja zakona od strane predsjednika", precizirao je Baković. Prema njegovim riječuma, da bi to utvrdili i potvrdili mora se naći utemeljenje u pravu ljudskih prava, zbog čega bi svako insistiranje na unaprijed zadatom obrascu bilo i jeste pritisak. "Što je djelimično i potvrđeno vašom opaskom zbog čega ste i učinili vaše postupanje u ovom predmetu javnim već u početku, što jasno navodi na zaključak da od početka imate negativnu percepciju u odnosu na bilo koji stav osim očekivanog", naveo je Baković. On je kazao da Ombudsmanu javnost ne smeta ni u ovom ni u drugim slučajevima, koji se pred njom vode, sve dok se to ne pokušava koristiti kao sredstvo pritiska. Baković je ukazao da Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore jasno propisuje da će „nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik dati mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda. Kako je rekao, kad Zaštitnik utvrdi da je došlo do povrede ljudskih prava i sloboda, mišljenje sadrži i preporuku o tome šta treba preduzeti da bi se povreda otklonila, kao i rok za njeno otklanjanje. Baković smatra da ako je do sada i bilo dileme da li je bilo pritiska, one su otklonjene, jer je zahtjev upućen toj Instituciji bio više nego jasan: donijeti mišljenje i dati preporuku (a preporuka uz mišljenje ne ide bez utvrđene povrede prava). "Zaštitnik obavještava javnost da će se prema ovom predmetu odrediti u primjerenom roku, imajući u vidu složenost i značaj pitanja koja su pritužbom pokrenuta, a neulazeći u zonu politizacije kakvom se želi prikazati njegov rad", istakao je Baković. On je naveo da se u samom odnosu prema Instituciji stvari pomjeraju u pozitivnom smislu, dokaz i činjenica što i oni koji sumnjaju u njen kredibilitet podnose pritužbe. "Upravo zbog toga i zbog želje da se u miru posvetimo rješavanju predmeta, u vrijeme kada jedan broj službenika prekida godišnji odmor zbog ažurnosti u radu, zaključujemo polemiku u javnosti i naglašavamo čvrst stav nepristrasnosti i nezavisnosti od bilo kojeg državnog organa ili drugog subjekta u Crnoj Gori", poručio je Baković.
Bonus video:
