Ribnica preživjela julske vrućine

Korito Ribnice bilo je suvo prošlog ljeta, a voda je potekla tek 1. oktobra, nakon dvodnevnih obilnih padavina. Još drastičniji primjer dogodio se 2011. godine, kada je korito Ribnice bilo suvo čak do 4. decembra, o čemu su “Vijesti” tada pisale
2 komentar(a)
Ribnica, Foto: Luka Zeković
Ribnica, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 29.07.2016. 19:28h

Staropodgoričani kažu da se tokom ljeta može spavati sve dok Ribnica teče, a ona ni krajem jula još nije presušila.

Meteorolog Branko Micev kaže da je uzrok tome neuobičajeno mnogo padavina tokom jula, samo u Podgorici je palo preko 79 litara po metru kvadratnom, a uobičajneo je da padne nešto više od oko 30 litara.

Slično je bilo i 2014. godine i tada je hidrolog Darko Novaković govorio da to što ima vode u njenom koritu i nije ekstreman slučaj, već da se to dešavalo i ranijih godina.

Na Ribnici i Cijevni ne postoje mjerne stanice, tako da hidrolozi ne mogu da rade uporedne analize vodostaja, pogotovo ne po godinama.

Na Ribnici su mjerne stanice polomljene još prije 20 godina, a na Cijevni ima više od 10 godina.

Korito Ribnice bilo je suvo prošlog ljeta, a voda je potekla tek 1. oktobra, nakon dvodnevnih obilnih padavina. Još drastičniji primjer dogodio se 2011. godine, kada je korito Ribnice bilo suvo čak do 4. decembra, o čemu su “Vijesti” tada pisale.

Nivo Cijevne je kao prethodnih godina, vode još ima u bazenu prije vodopada u Kućama Rakića, ali su plaže punije od Dinoše pa uzvodnu, gdje je rijeka i čistija.

Zbog afirmacije gradskih rijeka Glavni grad će od danas pa do 21. avusta organizovati akciju “Ajmo svi na Moraču 2016”.

Mediji su objavili da je Ribnica 2009. presušila 16. juna, što je bilo isuviše rano.

Tim povodom mediji su kontaktirali dr Vaska Radulovića, dugogodišnjeg direktora Zavoda za geologiiju Crne Gore. On je tada kazao da su stručnjaci Zavoda bojili vode koje poniru u Dinošu, prije ulaska Cijevne u ravnicu.

“Ta voda sa jednog nizvodnog ponora je uvijek dolazila na Vrela ribnička. Znači, Cijevna je, ponirući, prehranjivala i Ribnicu. Ona to i danas radi. Glavni, čeoni izvor je jako vrelo, koje iza kiša mnogo radi, ali brzo presušuje na dugom potezu, dokle opet ne dođe do krečnjaka kod Konika. Tu imaju dva tri vrela koja ne presušuju ni danas preko ljeta, ali se brzo gubi u one šljunkove i pjeskove, rekao je dr Radulović.

Manje vode u koritu rijeke zbog vodovoda i “Plantaža”

Doktor Radulović je 2009. za medije podsjetio da treba znati da sada tim sjevernim obodom, južno od korita Morače, ispod Ribničkih vrela i Dinoše, postoji nekoliko zahvata podzemnih voda, što utiče na manjak vode u Ribnici.

Gradski Vodovod napaja Konik, Stari aerodrom, Vrela ribnička, Dinošu sa nekoliko izvora na Ćemovskom polju, a i “Plantaže” su veliki potrošač vode, što utiče da se gubi voda koja bi tekla koritom Ribnice“.

“Na nestanak količinu voda utiču i zemljotresi”, tvrdio je Radulović.

Bonus video: