Dozvolili odabranima da uzurpiraju obalu i more u Krašićima?

Predstavnik „Morakog dobra“ Jovo Radonjić kazao je da je UIP prijavio sve brojne nelegalno započete ponte u Krašićima, ali da su u međuvremenu srušene samo dvije
94 pregleda 2 komentar(a)
Krašići, sastanak, Foto: Siniša Luković
Krašići, sastanak, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 18.07.2016. 15:02h

Veliko nezadovoljstvo brojnih građana, dobra volje lokalne uprave da im pokuša pomoći i apsolutna idiferentnost predstavnika državnih organa obilježili su juče sastanak koji je gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS), priredila u zgradi Opštine sa mještanima Krašića. U skladu sa ranije im datim obećanjem, Matijevićka je na sastanak dovela sve funkcionere lokalne uprave i rukovodioce lokalnih službi i preduzeća, ali i predstavnike Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) i Uprave za inspekcijske poslove (UIP), kako bi im Krašićani mogli u lice reći što ih muči nekoliko posljednjih godina.

Od kada je Vlada Crne Gore 2009. usvojila Državnu studiju lokacije(DSL) za Krašiće koja je rađena po uputama MORT-a, u ovom nekada mirnom primorskom mjestu gdje su brojni građani Srbije i BiH decenijama imali vikendice, vlada pravi urbanističko-ekološki haos jer je DSL omogućila devastaciju nekadašnje prirodne kamenite obale na kojoj su, bukvalno sa temeljima u moru, nikle velike privatne „turističke vile“, pristup obali za većinu žitelja postao je nemoguća misija, a problemi sa saobraćajem, vodom, kanalizacijom i zagađenjem mora su eskalirali.

„Od 2010. kada je MORT počeo da izdaje urbanističko-tehničke uslove i dozvole za gradju objekata na samoj obali mora, u Krašičima imamo cirkus. Ništa iz DSL u smislu infrastrukture nije sprovedeno, samo su date dozvole za gradnju kuća na „pjeni od mora“ privilegovanim pojedincima, a niko od nadležnih službi se ne trudsi da suzbije taj haos“, kazao je advokat Novica Knežević iz Beograda koji ima vikendicu u Krašićima.

Slične stavove ponovile su brojne njegove komšije, žaleći se da su im pridošlice koje su u Krašićima kupile zemlju na obali, a država im DSL-om omogućila da na njoj grade, svojim objektima zatvorili pristup nekadašnjim javnim plažama, pa su se proteklih godina dešavale mnoge ružne scene, čak i fizički napadi na vikendaše koji su se željeli okupati u moru na nekoj od brojnih u međuvremenu nelegalno napravljenih ponti ispod novosagrađenih luksuznih višestratnica.

Pokazujući fotografiju luksuzne vile jednog Podgoričanina kojeg je zbog napada na stariju ženu što se željela okupati u moru, svojevremeno saslušavala policija, Knežević je kazao da Podgoričanin tu nekretninu izdaje za 5.800 eura sedmično „i sada je svima jasno zašto ne želi nikome da dozvoli da priđe na obalu ispod nje“. On je kazao da je „inicijator svih problema u Krašićima MORT koji je donio ovakvu DSL“ i pozvao da se pod hitno nađe za sve prihvatljivoi riješenje koje će svima osigurati nesmetan prilaz moru.

Predsjednik MZ Tonko Petrović kazao je da je jedino riješenje problema izgradnja nove rive u Krašićima po ugledu na dio gradske rive u Tivtu, a što su mještani kako je kazao, predlagali MORT-u još 2007. ali ono to tada nije prihvatilo.

Predsatvnik MORT Nikola Petrović kazao je ds DSL Krašići predviđa izgradnju lungo mare pješačke staze koja će svima omogućiti prilaz moru, kao i javnih koridora koji se na nju spuštaju sa obalnog puta što prolazi kroz mjesto.

„Lungo mare treba da izgarde JP „Morsko dobro“ i Opština. Ako smatrate da ste oštećeni, pokrenite postupak ocjene ustavnosti DSL Krašići ili izmjene tog planskog dokumenta. Dajte sada da se „spašava što se spasiti da“ i iskoristite dobru volju ljudi iz rukovodstva Opštine Tivat da vam pomognu“, preporučio je Petrović ogorčenim građanima koji su pominjali i mogućnost javnih protesta i pokretanja sudskih sporova.

Kako se čulo, nad obalom Krašiča država je izvršila organizovani zločinački poduhvat jer je mimo ikakvog rezona, na „pjeni od mora“ ucrtala ogromne objekte čime je privatizovala obalu za odabrene, nije prvo sagradila lungo mare stazu i infrastrukturu, a zakonima je „vezala ruke“ lokalnoj upravi i „Morksom dobru“ da bilo što preduzmu. Svemu je doprinos dala i Uprava za nekretnine koja na primjer, kamenitu obalu mora na kojoj je vilu sagradio i bivši miniszar finansija Radoje Žugić (DPS), nije vodila kao obalu, već kao „pašnjak III kategorije“, dok državne inspekcije ili ne svraćaju u Krašiće, ili prebaciju odgovornost na druge državne i lokalne organe.

Nada Đurđić, koordinator UIP za Tivat je kazala da upravo iz Krašića dobijaju najviše pritužbi i zahtjeva za intervenciju inspektora. Njene kolege iz Inspekcije zaštite prostora i Inspekcije za vode, međutim, nonšalantno su prebacili odgovornost na druge, tvrdeći da ima samo jedna inspektor zaštite prostora za Tivat i Herceg novi i da je on baziran u Novome, da nemaju para za sprovođenje postupka rušenja bespravnih objekata, te da nisu sigurni koja inspekcija treba da reaguije u slučajevima zagađenja mora. To je prisutne navelo da uz brojne uzvike negodovanja, glavnog inspketora za vode Miodraga Radulovića pitaju da li je more voda i da li bi eventualno rudarska ili inspkecija za vode trebalo da reaguje u slučajevima kada neko bespravno tonama zemlje zatrpava plićak i zagađuje more.

Predstavnik „Morakog dobra“ Jovo Radonjić kazao je da je UIP prijavio sve brojne nelegalno započete ponte u Krašićima, ali da su u međuvremenu srušene samo dvije, a sve ostale postoje i dalje.Neke od njih su u međuvremenu čak i upisane u katastar i na njima je instalirana voda i struja.

Da li je na djelu sistematsko protjerivanje srbijanskih vikendaša?

„DSL je urbanizovala parcele na samoj obali mora i probrana lica tu sada sprovode tešku hajdučiju i samovolju. Na mjesečnom nivou niču nove ponte, vile i ograde na obali i ljudima se brani pristup moru. To će na kraju obesmisliti postojanje vikend naselja iznad u Krašićima u kome oko 1,5 hiljada ljudi, mahom iz Srbije, ima svoje legalno sagrađene stanove. Da li je ovo državni interes Crne Gore da se mi protjeramo, a da 30-tak privilegovanih ljudi dobije priliku da svašta radi mimo zakona na obali i uzurpira more kao javno dobro“, upitao se advokat iz Beograda Zoran Žigić.