POVODOM 26. JUNA

Baković: Nije bilo sistematske torture u zatvorima

Iz Kancelaricje Ombdusmana ukazaju se da tortura, po definiciji, negira dostojanstvo ljudskog bića
0 komentar(a)
Šućko Baković, Foto: Vlada Crne Gore
Šućko Baković, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 09.02.2019. 16:44h

U crnogorskim zatvorima i policijskim prostorijama za zadržavanje prethodnih godina nije bilo sistematske torture, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković. On je povodom 26. juna Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, podsjetio da je po svim relevantnim međunarodnim pravnim instrumentima zabrana mučenja apsolutna, što znači da ne može biti opravdana pod bilo kojim okolnostima, niti u bilo kom slučaju. Iz Kancelaricje Ombdusmana ukazaju se da tortura, po definiciji, negira dostojanstvo ljudskog bića. Zabrana torture dio je međunarodnog običajnog prava, što znači da je obavezujuća za sve članice međunarodne zajednice, bez obzira da li je država ratifikovala ugovore po kojima je tortura apsolutno zabranjena. "Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na osnovu razgovora sa licima lišenim slobode (zadržanim, pritvorenim i licima na izdržavanju kazne zatvora) sprovedenih postupaka i saznanja kroz djelovanje Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, konstatovao je da u prethodnim godinama u crnogorskim zatvorima i policijskim prostorijama za zadržavanje nije bilo sistematske torture", saopštio je Baković. On je naveo da je, međutim prošle godine utvrđeno nekoliko slučajeva mučenja i drugih oblika zlostavljanja više osoba, koji su se dogodili u Zavodu za izvršenuje krivičnih snakcija, ali i tokom javnih okupljanja u oktobru. Zaštitnik je naglasio da kada je tortura utvrđena, bez obzira na to u koliko slučajeva i prema kolikom broju osoba je primijenjena, uvijek je ozbiljna opomena i zahtijeva utvrđivanje odgovornosti. "Osobe koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili kojima je ograničeno kretanje predmet su naše stalne pažnje, budući da su izolovani od očiju javnosti i posebno su ranjiva kategorija", navodi se u saopštenju iz Kancelarije Ombusmana, Zaštitnik je, kako se ističe, donešenim mišljenjima i preporukama koje su se odnosile na torturu i druge oblike zlostavljanja, izričito zahtijevao utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanje počinilaca, kao i preduzimanje svih neophodnih mjera da se slični događaji ne bi ponovili. "Nažalost, i pored toga, nijesu svi koji su učestvovali u mučenju i drugim oblicima zlostavljanja identifikovani i privedeni pravdi, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost, jer svaka zabrana takvih djela gubi na uvjerljivosti ako službena lica koja su ih počinila ne odgovaraju za postupke", kaže se u saopštenju. Podsjećam se na jasne standarde Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) koji kažu da će biti poslata jasna poruka da se takvo postupanje neće tolerisati, ako se službeno lice koje izda naređenje, odobri, ne spriječi ili sprovodi mučenje i zlostavljanje, privede pravdi zbog počinjenog djela. "Takva poruka, pored toga što ima veliku odvraćujuću ulogu, pokazaće i široj javnosti da niko nije iznad zakona, pa ni oni čija je dužnost da ga štite. Saznanje da su osobe koje su odgovorne za zlostavljanje izvedene pred lice pravde imaće pozitivan uticaj i na žrtve", smatra Baković. On je ukazao da CPT takođe skreće pažnju i na situacije kada se u mnogim slučajevima, nakon tvrdnji da je službeno lice počilo zlostavljanje, kolege iz lojalnosti drže zajedno i uzajamno pomažu, a ponekad i prikrivaju protivzakonite postupke drugih kolega. "Zato se mora stvarati atmosfera u kojoj će se smatrati ispravnim prijaviti kolegu koji zlostavlja osobu lišenu slobode; mora biti jasno da krivicu za mučenje ne snose samo počinioci već i svako lice koje zna ili bi trebalo da zna da se osoba lišena slobode zlostavlja, a to se ne sprječava ili ne prijavi nadležnima", naveo je Baković. On je ocijenio da koliko god istraga bila uspješno sprovedena, neće imati značaja ako su kaznene mjere izrečene za mučenje i zlostavljanje neprimjerene. "Odgovarajuća kazna treba da ima snažan odvraćujući efekat. Takođe je bitno naglasiti da ničim ne smije biti dovedena u sumnju riješenost državnih vlasti da se bore protiv izuzimanja od odgovornosti", rekao je Baković. Zaštitnik je prošle godine konstatovao određeni napredak u pogledu smještajnih uslova, zdravstevne zaštite, pa i prenaseljenosti zatvora, u odnosu na prethodnu godinu. "Međutim i ovom prilikom podsjećamo da slučajevi torture predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i kada se dese bacaju sjenku na sve učinjene pozitivne promjene i ostvareni napredak", upozorio je Baković. Zaštitnik je pozvao organe nadležne za sprovođenje zakona da efikasno sprovedu sve potrebne mjere, kako bi se svi koji su učestvovali u mučenju i zlostavljanju identifikovali i priveli pravdi. Generalna skupština UN je 1984. godine usvojila Konvenciju protiv torture i drugih surovih nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja, koja je stupila na snagu 26. juna 1987 godine.