Gvozdenović: Solani treba život, ne konzervacija

"Nakon intenzivnih aktivnosti na sanaciji pumpne infrastukture na Solani i nakon uspostavljanja sistema upravljanja preko Javnog predzeća za nacionalne parkove tokom prošle godine, možemo konstatovati da nije bilo ozbiljnijih degradacija prirodnih vrijednosti na ovom prostoru”, rekao je Gvozdenović agenciji MINA
9 komentar(a)
Branimir Gvozdenović, Foto: Luka Zeković
Branimir Gvozdenović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 26.05.2016. 12:12h

Crna Gora će na Bijenalu arhitekture u Veneciji pokazati da se život i budućnost Solane može usmjeriti u više pravaca i da svaki od njih podrazumijeva očuvanje vrijednosti koje to područje ima, poručio je minstar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović.

On je kazao da je zaštita ulcinjske Solane pitanje kojem je Ministarstvo dalo poseban prioritet i kojim se posvećeno bavi.

“Naime, nakon intenzivnih aktivnosti na sanaciji pumpne infrastukture na Solani i nakon uspostavljanja sistema upravljanja preko Javnog predzeća za nacionalne parkove tokom prošle godine, možemo konstatovati da nije bilo ozbiljnijih degradacija prirodnih vrijednosti na ovom prostoru”, rekao je Gvozdenović agenciji MINA.

On je naveo da je u međuvremenu, otpočeta procedura za proglašenje Ulcinjske Solane zaštićenim područjem sa akcentom na nacionalnu zaštitu, kako bi se obezbijedilo održivo upravljanje tim vrijednim ekosistemom.

“Takođe, uputili smo našem Nacionalnom koordinatoru za IPA podršku, a nakon obavljenih konsultacija sa šefom Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje u EK, molbu za obezbjeđenje ekspertske podrške za finalizaciju studije zaštite Ulcinjske solane”, dodao je Gvozdenović.

Ministartvo turizma, kako je kazao, priprema Biznis plan uz korišćenje najbolje evropske prakse za model upravljanja u solanama, u namjeri da se pored Biznis plana dođe do najboljeg mogućeg koncepta upravljanja na nacionalnom nivou.

“Funkcioniše i Savjet u okviru Nacionalnih parkova Crne Gore koji prati realizaciju svih relevantnih aktivnosti na zaštiti i valorizaciji Solane, a u čijem sastavu participiraju predstavnici dvije nevladine organizacije, lokalne uprave Ulcinj, Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva održivog razvoja i turizma, a predsjedava direktor Nacionalnih parkova”, pojasnio je Gvozdenović.

On je rekao da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma pokrenuo izuzetno važnu aktivnost na dodatnoj arhitektonskoj i kulturnoj valorizaciji Solane kroz pripremu učešća na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, na kojem će biti predstavljen novi pogled i istraživanje koje se bavi održivošću Ulcinjske Solane i time doprinijeti prepoznatljivosti ideje o njenoj zaštiti i održivosti na višem međunarodnom nivou.

“Ključna stvar kod Solane je obezbijediti da zaštita bude održiva. Čitav proces vezan za upravljanje na nacionalnom nivou nastavićemo transparentno da vodimo”, poručio je Gvozdenović.

On je ocijenio da je pogrešno smatrati da je samo pukom zaštitom i konzervacijom pitanje Solane apsolvirano. ”Solani treba život – ne konzervacija”.

Solana je, prema njegovim riječima, postala to što jeste pored naslijeđenih karakteristika zoganjskog blata, čovjekovim djelovanjem koje je dovelo do formiranja specifičnosti njenog biodiverziteta, dakle, do današnje izuzetne vrijednosti.

“U Veneciji ćemo pokazati da se život i budućnost Solane može usmjeriti u više pravaca i da svaki od njih, kao obavezujuće polazište, podrazumijeva očuvanje vrijednosti koje ovo područje sada ima uz isticanje njenih izuzetnih potencijala”, poručio je Gvozdenović.

On je ukazao da Solana nije samo pitanje Bijenala.

“Solana je i par-excelance pitanje našeg odnosa prema globalnoj održivosti, zatim ekonomsko pitanje, onda pitanje kroz koje Crna Gora treba da dokaže uvažavanje evropskih načela odnosa prema specifičnim, a naravno i izuzetno vrijednim, biodivezitetima”, poručio je Gvozdenović.

On smatra da nije slučajno baš Solana odabrana za temu Crne Gore nastupa u Veneciji.

“To govori o našem temeljnom razumijevanju važnosti ovog pitanja, shvatanju njegove višeznačnosti i, više od svega, odricanju od prava na grešku u planiranju budućnosti ove oblasti. Ovom temom Crna Gora odlučno odgovara na temu Bijenala ”Izvještavanje sa fronta”, kojom se želi pokazati koliku snagu arhitektura može imati u rješavanju problema u našem okruženju i na koji način korespondira sa drugim disciplinama”, kazao je Gvozdenović.

On je podsjetio da se Crna Gora već nekoliko puta predstavljala na Bijenalu arhitekture u Veneciji, najprestižnijoj međunarodnoj izložbi arhitekture i mjestu na kojem, ne samo arhitekte, već i drugi profesionalci, umjetnici i naučnici istražuju mogućnosti i domete arhitekture i nude rješenja.

“Pokazalo se da je upravo takva prezentacija dobra smjernica za pronalaženje dobrih ideja u smislu valorizacije prostora za koje smo, možda, mislili da su izgubljeni”, kazao je Gvozdenović.

On je podsjetio da su 2014. godine na Bijenalu otvorene teme četiri napuštena – zapostavljena objekta poslijeratne jugoslovenske arhitekture.

“Danas mogu da kažem da smo ostvarili cilj i da smo skrenuli pažnju na ove zapostavljene objekte i počeli da tražimo konkretna rješenja”, kazao je Gvozdenović.

On je dodao da je jedan od njih i Dom revolucije u Nikšiću koji će postepeno biti stavljen u funkciju i od gradskog problema prerasti u novu šansu i izazov za Nikšić.

“Upravo to je smisao nastupa Crne Gore na Bijenalu– našim postavkama želimo da iskoristimo Bijenale kao dodatni podsticaj za aktuelne teme i da preko svjetske smotre arhitekture naglasimo njihove potencijale i ponudimo nova rješenja koja će biti moguće realizovati ili koja mogu dati smjernice za buduću realizaciju”, naveo je Gvozdenović.

Upitan zašto se MORT opredijelilo da crnogorske predstavnike na Bijenalu arhitekture bira putem javnog konkursa, Gvozdenović je kazao da je to iz razloga što je konkurs najtransparentniji mogući format odlučivanja u ovakvim slučajevima kada u Crnoj Gori ne postoji praksa koja se već bavila ovakvim pitanjima i ima preporuke i reference za sličan projekat.

“Zatim, tu su i mnogi drugi efekti, poput oživljavanja domaće arhitektonske i urbanističke scene, otvaranje novih šansi za mlade stručnjake, lakše upoređivanje i saradnja sa najboljom međunarodnom praksom”, pojasnio je Gvozdenović.

On je dodao da je sprovođenje konkursa bio veoma kompleksan proces.

“Vjerujem da smo zahvaljujući takvom procesu kakav je bio konkurs, na kome je učestovalo 17 timova sa 60 članova, došli do najreprezentativnijih ideja za Bijenale, koje su uradili crnogorski autorski tim Marko Stjepčević i Nemanja Milićević”, rekao je Gvozdenović.

On je dodao da su pored ovog, rješenja za Solanu ponudilii EcoLogicStudio iz Londona, LOLA Landscape Architects iz Roterdama i LAAC Architects iz Inzbruka.

Prema njegovim riječima, pored autora i kustosa u cijelom procesu je učestvovalo više domaćih i stranih stručnjaka za pejzaž, zaštitu, urbanizam, ekologiju, biodiverzitet i druge relevantneo blasti.

“Takav pristup je samo potvrda našeg opredjeljenja da ostvarimo sinergiju domaćih i inostranih kapaciteta”, kazao je Gvozdenović.

On je naveo da podatak, sa koliko pažnje se pristupa pitanju Solane govori što postavka na Bijenalu nije jedina forma preispitivanja ovog posla, već su u februaru organizovani seminari u Ulcinju, 29. maja u Veneciji u okviru Bijenala, a APSS u junu u Kotoru, koji će takođe biti prilika da se na međunarodnom nivou razgovara o Solani.

Gvozdenović je dodao da su se oko tog projekta okupili značajni iskusni i mladi stručnjaci koji se bave arhitekturom, pejzažnom arhitekturom, ekologijom, biologijom, ekonomijom. "Upravo jer mislimo da je multidisciplinarni pristup ovoj temi ključni princip za budućnost lokacije".

“Ovo je bio jedan potpuno transparentan, veoma temeljan i komplikovan proces koji se uporedo odvijao u nekoliko zemalja, a koji je otvorio mnoga pitanja ali i koji će dati smjernice i preporuke za dalji razvoj i održivost ove lokacije”, naveo je Gvozdenović.

On je precizirao da su sva rješenja različitih timova bazirana na zaštiti i valorizaciji ove lokacije sa proizvodnjom soli i održivim turizmom, baziranim na resursima lokacije, kao osnovnim djelatnostima.

“Zadovoljni smo jer smo uspjeli da motivišemo učesnike koji arhitekturi i urbanizmu pristupaju sa stanovišta istraživanja, temeljnih analiza i multidisciplinarnog pristupa”, poručio je Gvozdenović.

Bonus video: