Da pećine i jame ne privlače samo geografe pokazala je i Aleksandra Vukićević, profesorica klavira, jedna od polaznica trinaeste škole speleologije u Nikšiću koja će trajati dva mjeseca I obuhvataće stručna predavanja, kao i terensku nastavu.
“Svidjela mi se ideja da naučim nešto novo, a o speleologiji ništa ne znam. Strah ne postoji i jedva čekam praktični dio. Zbog toga sam se i prijavila”, kazala je Vukićević.
Svetlanu Golović, profesoricu istorije i geografije, pećine su već “zarobile”. Ona već treću godinu pohađa školu speleologije i lako ne namjerava da odustane od nje.
“Sve što je vezano za speleologiju me privlači – pronalazak novih objekata, ulazak u već istražene pećine i jame. Straha nije bilo, a mlađima poručujem da probaju. Vidrovanska pećina je na mene ostavila poseban utisak. Što se tiče nakita stvarno je prelijepa”, kazala je Golović.
Međutim, prema riječima Veselina Mijuškovića, izvršnog direktora Asocijacije speleoloških društava Crne Gore, Golović je jedna od rijetkih koja ostane u svijetu speleologije.
“Od pedesetak do stotinu polaznika, koliko ih se prijavi, mi smo zadovoljni ako na godišnjem nivou ostane jedan da se bavi speleologijom. Ne ostaju uglavnom zbog toga jer je skupa oprema i to je najveća prepreka da nijesmo toliko brojni. Ostaju oni koji su uporni i koji stvarno vole prirodu”, kazao je Mijušković.
Prvi dio škole realizuje se na Filozofskom fakultetu, u saradnji sa odsjekom za geografiju, gdje profesori sa tog odsjeka polaznike upoznaju sa crnogorskim karstom, speleologijom i srodnim naukama. Zatim slijedi upoznavanje sa tehnikama istraživanja pećina i jama, a nakon toga najznanimljiviji, terenski dio, i obilazak pećina koje se nalaze u okolini Nikšića.
“Škola speleologije je postala tradicionala i mi svih ovih godina pokušavamo da ona zaživi, jer je Crna Gora zemlja karsta. I dalje ćemo pokušavati da ljude koji vole prirodu i koji su zainteresovani za podzemni svijet, uputimo u način istraživanja”, kazao je Mijušković.
Prema njegovim riječima speleologija, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori, još uvijek nije definisana na pravi način.
“Neko smatra da je ona ekstremni sport, ali to je samo jedan segment speleologije, jer se ona pored nauke bavi i sportom”, kazao je Mijušković.
U Crboj Gori se ne zna tačan broj speleoloških objekata i premariječima Mijuškovića barata se cifrom od 5.000 do 50.000.
“Kada pogledata kartu Crne Gore i vidite koliku površinu samog karsta zauzima doći ćete do toga da prajtično na svakih 50 do 100 metara imamo neki speleološki objekat. Ako je, po nekom novom zakonu svaki speleološki objekat, onaj od deset metara dužine ili dubine, onda je nihov broj ogroman”, kazao je Mijušković.
Galerija
Bonus video:
