ZLOUPOTREBA PRIS-A I SLUČAJNE DODJELE PREDMETA:

Može li se doći do „željenog sudije”

Pravosudni organi tvrde da je nemoguće prevariti softver, dok se u izvještaju HRA navode konkretni primjeri manipulacije PRIS-a
359 pregleda 3 komentar(a)
Medenica i Prelević, Foto: Savo Prelević
Medenica i Prelević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 24.04.2016. 14:40h

Iako u crnogorskim sudovima i Sudskom savjetu tvrde da im nije poznato da  se  Pravosudni informacioni sistem (PRIS) može zloupotrijebiti ili tvrde da su eventualne zloupotrebe eliminisane, primjeri iz prakse pokazuju da postoje sumnje u različite oblike manipulacije tog sistema.

Podnošenje, pa povlačenje identičnih tužbi ili podnošenje tužbe u tačno određeno vrijeme, to što stranka ne saznaje odmah po predaji kom sudiji je predmet dodijeljen u rad i što niko, osim Ministarstva pravde, nema pravo kontrole primjene sistema slučajne raspodjele predmeta, samo su neki od načina, kojima bi  se , eventualno, moglo doći do “željenog sudije”.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” može  se  uticati i tako što  se  pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostave sudu onog dana kada je određeni sudija prvi po redosljedu da zaduži predmet, već  se  proslijedi neki manje složen ili važan predmet.

Takođe, postoji način da  se  zaobiđe algoritam, tako što će tužilaštvo dostaviti sudu, recimo, tri formirana predmeta sa optužnicama, a u sudu kada  se  upisuju, samo  se  zamijeni redosljed prispjeća i tako  se  određeni predmet dodijeli “planiranom” sudiji.

U Privrednom sudu u Podgorici, Osnovnom sudu na Cetinju i Višem sudu u Podgorici, vrijeme  se  po pravilu uvijek upisuje i dostavlja stranci u okviru štambilja kojim  se  na kopiji dokumenta potvrđuje prijem, bez obzira na to da  li  je podnošenje pismena vezano za rok ili ne, dok u drugim sudovima, npr. Osnovnom sudu u Podgorici to nije slučaj.

Uspostavljanje sistema slučajne dodjele predmeta započeto je još 2002. godine, ali  se  na primjenu tog sistema čekalo sve do uvođenja PRIS-a, u sve jedinice informacionog sistema pravosuđa 2013. godine.

PRIS omogućava elektronsko evidentiranje podataka o predmetu, kao i izbor sudije na tzv. slučajan način, kroz postavljene elektronske parametre i algoritme, bez uticaja ljudskog faktora.

Prelević: Sistem dozvoljava namještanja

Sistem u kome  se  ne bilježi tačan čas prijema podneska, pa  se  tek na kraju dana sve što je podnijeto tog dana unosi u sistem, dozvoljava namještanja ili je bar osnovano sumnjiv, ocijenila je direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević.

“Zbog toga je za sticanje povjerenja građana u slučajnu raspodjelu potrebno omogućiti da ime sudije može da  se sazna odmah prilikom predaje tužbe ili drugog akta kojim  se  inicira postupak”, dodala je Prelević.

Ona je “Vijestima” rekla da je njihov predlog da  se  Sudskim poslovnikom jasno propiše da stranka može da sazna ime sudije odmah po predaji tužbe, ili drugog akta kojim  se  pokreće postupak, tako što će  se  u sistem odmah upisivati osnovni podaci o predmetu.

“ PRIS bi mogao tako da  se  podesi, to je slučaj u regionu, tako da znamo da je to tehnički izvodljivo. Sadašnji Poslovnik ne precizira kada  se  u sistem upisuju podaci o predmetu, pa su  se  oni upisivali tek na kraju radnog dana i sistem je onda preko noći raspodjeljivao predmete”, ističe Prelević.

Pravo kontrole primjene sistema slučajne raspodjele predmeta ima samo Ministarstvo pravde, dakle izvršna vlast, što izaziva podozrenje, smatra Prelević.

"Niko drugi nema pravo da u sudu provjerava kako  se  primjenjuje načelo slučajne raspodjele predmeta. HRA  se zalaže i da  se  Sudskim poslovnikom omogući pravo strankama, i zainteresovanim NVO da mogu da provjere slučajnu raspodjelu uvidom u PRIS", dodaje ona.

U izvještaju "Slučajna dodjela predmeta u sudovima u Crnoj Gori", Akcija za ljudska prava (HRA), u saradnji s advokatom Nikolom Bulatovićem, iscrpno  se  bavila ovom temom.

U tom izvještaju  se  navodi da je sistemom slučajne dodjele predmeta moguće manipulisati tako što  se  pismena kojima  se  pokreće postupak ne unose u sistem redom kojim su prispjela, pa je neophodno, u cilju olakšavanja kontrole sistema, obezbijediti da  se  na kopiju pismena kojim  se  pokreće postupak stavlja pečat koji će u svakom slučaju sadržati i vrijeme prijema.

Ako  se , zbog izuzeća, predmet oduzima od sudije, nije definisano kojim časom i danom  se  taj predmet uključuje u raspodjelu, što znači da  se  može nekoliko dana (ili više) čekati sa njegovom dodjelom.

"Ovo je posebno važno propisati Sudskim poslovnikom, jer kada  se  traži izuzeće sudije i određuje drugi sudija, nema garancija da to neće biti zloupotrijebljeno. Pored navedenog, predsjednik suda može sačekati nekoliko dana dok odluči o izuzeću i baš tog dana i sata koji on odredi uključiti predmet u ponovnu raspodjelu", ističe  se  u izvještaju.

Navodi  se  i da predsjednik suda može, kroz smanjenje broja sudija (ispod broja dva u pojedinim oblastima) i povećanje broja oblasti (što više oblasti i što manje sudija u njima) bitno uticati na načelo slučajne raspodjele predmeta.

Oni predlažu da  se  zakonom ili Poslovnikom predvidi da broj odjeljenja, odnosno sudija u odjeljenjima, treba da bude takav da ne obesmisli slučajnu raspodjelu, dakle, potrebno je nastojati da sudija u jednom odjeljenju bude što više, pogotovo ako  se  radi o manjem sudu.

" Imajući u vidu da je ova velika normativna ovlašćenja teško ograničiti u praksi, dio tih ovlašćenja koja  se  tiču rasporeda poslova u sudu, uključujući i odlučivanje o godišnjem rasporedu poslova u sudu, treba ograničiti i prenijeti u nadležnost sjednici sudija (po uzoru na rješenja koja postoje u Hrvatskoj i Srbiji)", dodaje  se  u izvještaju, koji je izrađen zahvaljujući podršci ambasade Kraljevine Holandije, u okviru projekta ”Jačanje garancija nezavisnosti sudstva” 2014. godine.

Izvještaj je dopunjen poslije usvajanja novih zakona u maju 2015. godine.

Jedina preporuka HRA, koja je prihvaćena za sada i uvrštena u novi Zakon o sudovima, je da  se  predmeti kojima je bio zadužen sudija koji napušta sud, dodjeljuju u rad drugim sudijama slučajnom raspodjelom, a ne samo jednom sudiji, kako je bio slučaj do sada.

Sporni slučajevi dodjele predmeta u sudovima

U izvještaju HRA  se , kao primjer spornog slučaja dodjele predmeta koji  se  desio u podgoričkom Osnovnom sudu, navodi spor, u kom je advokat V.B. (Vladan Bojić), koji zastupa Lutriju, Džek pot i kontroverzne biznismene Branislava Brana Mićunovića i Savu Džigija Grbovića, predao 4. juna 2012. sudu tužbu protiv države Crne Gore, a predmet je dodijeljen u rad sudiji V.Š. (Veri Šljivančanin).

“Međutim, samo dva dana nakon što je predao tužbu, to jest 6. juna, advokat ju je povukao. Prije nego što je sud donio rješenje o povlačenju tužbe, i znatno prije nego što je to rješenje postalo pravnosnažno, osam dana kasnije, 14. juna, advokat V.B. je ponovo podnio potpuno identičnu tužbu. Predmet je tada dobio novu poslovnu oznaku i dodijeljen je sudiji B.J. (Blažo Jovanić)", navodi  se  u izvještaju HRA.

Jovanić je u tom predmetu presudio u korist Lutrije, dosudivši im izuzetno visoku naknadu materijalne i nematerijalne štete, a javnosti nikada nije objašnjeno zbog čega je postupljeno mimo Sudskog poslovnika, odnosno zbog čega predmet nije dodijeljen istoj sudiji.

U izvještaju  se  kao sporna, navodi i dodjela predmeta sutkinji Višeg suda M.Ž. (Milenki Žižić), u postupku u kome  se sudilo za ubistvo zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Advokat je sumnjao u pristrasnost sudije, sumnjajući da je optužnica podnesena u tačno određeno vrijeme, kako bi predmet pripao baš njoj, a navodno je bliska prijateljica Medenice.

Apelacioni sud je odbio njegov zahtjev za izuzeće sutkinje i tadašnjeg predjednika Višeg suda Mušike Dujovića, navodeći da  se  uvidom u primjerke podignutih optužnica, može utvrditi da su u većini slučajeva optužnice primane u sud oko 15 časova ili kasnije.

U izvještaju  se  ukazuje i na neutvrđivanje odgovornosti predsjednika sudova za primjenu načela slučajne dodjele predmeta.

Navodi  se  postupak u kome je predjednik Osnovnog suda Zoran Radović, ne poštujući slučajnu dodjelu predmeta, preuzeo da sudi slučaj, u kome  se  sudilo sinu tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, za napad na urednika "Vijesti" Mihaila Jovovića.

Predsjednik Višeg suda je tada prihvatio izuzeće predsjednika Osnovnog suda iz predmeta, ali protiv Radovića nije pokrenut disciplinski postupak, iako je utvrđeno da nije poštovao načelo slučajne dodjele predmeta, dodaje  se  u izvještaju.

Dalje  se  navodi da  se , na sličan način kao i predsjednik Višeg suda u Podgorici, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore izjasnila  se  o inicijativi za podnošenje predloga za razrješenje predsjednika Višeg suda i slično tumačila ''pravo'' predsjednika da ne poštuje princip slučajne dodjele predmeta.

U dopisu Sudskom savjetu od 26.12.2011. predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore navodi da je "predmet u rad uzeo tadašnji vršilac dužnosti predsjednika tog suda Ivica Stanković i iz dokumentacije koja je stavljena na uvid ne može  se pouzdano utvrditi da  li  je predmet uzet metodom slučajne dodjele.''

" Nijedna odredba bilo kog propisa ne daje ovlašćenje predsjedniku suda da krši princip slučajne dodjele predmeta i predmet preuzima zato što je složen i/ili zato što je u njemu prethodno postupao raniji predsjednik, za koga  se  takođe sumnja da je kršio isti princip, niti da daje nalog pisarnici da ga zaduži bilo kojim predmetom", ističe  se  u izvještaju HRA.

Za Ministarstvo pravde i sudove nije bilo spornih slučajeva

Kontrola slučajne dodjele predmeta, kao posebna nadležnost Ministarstva pravde u nadzoru nad sudovima, propisana je tek u martu prošle godine, u novom Zakonu o sudovima.

Iako je Ministarstvo smatralo da nije potrebno posebno izdvajati slučajnu dodjelu predmeta, prilikom inspekcijskog nadzora, na kraju je ipak prihvaćen ovaj predlog HRA.

U dosadašnjim izvještajima Ministarstva nigdje nije precizno navedeno da  li  je vršena kontrola sprovođenja metode slučajne dodjele predmeta, a "Vijestima" je, iz HRA, saopšteno da su kontrole vršene u pojedinim slučajevima, ali da nije bilo ništa sporno.

"S obzirom na značaj nadzora nad pravosudnom upravom, posebno u pogledu metode slučajne dodjele predmeta, smatramo da je potrebno ove podatke objavljivati ili u godišnjem, ili u posebnom, tematskom izvještaju", navodi  se  u izvještaju HRA.

Slučajna dodjela predmeta dosljedno  se  primjenjuje i nema mjesta sumnji, jer  se  dodjela predmeta obavlja na osnovu algoritma, dakle kompjuterski, a uticaj ljudskog faktora je isključen, odgovor je koji su „Vijesti“ dobile iz Apelacionog, Višeg suda i Osnovnog suda u Podgorici.

U Apelacionom i Višem sudu, kao i u Višem državnom tužilaštvu, navode da nije bilo konkretnih primjedbi na rad tog sistema, te da ne dovode u sumnju metode slučajne dodjele predmeta.

“U slučajevima izuzeća ili drugim opravdanim slučajevima spriječenosti (odsustvo, zbog izostanka više od tri mjeseca) sudije kome je predmet dodijeljen u rad, predsjednik suda određuje ponovnu elektronsku slučajnu dodjelu predmeta i algoritam dodjeljuje predmet u rad novom sudiji. Stoga, ne postoji način da  se  izbjegne metod slučajne dodjele i predmet dodijeli planiranom sudiji”, navela je portparolka Apelacionog suda Irena Kovačević.

U Višem državnom tužilaštvu su dodali i da Ministarstvo pravde još uvijek nije vršilo kontrolu slučajne dodjele predmeta u toj instituciji.

U Osnovnom sudu navode da su  se  primjedbe odnosile, prije svega, na sporost sistema, ali je i u tom dijelu u posljednje vrijeme došlo do znatnog ubrzanja, zahvaljujući optičkom kablu koji je sproveden do suda.

Predsjednik tog suda tvrdi da mu nijesu poznate mogućnosti zloupotrebe tog sistema na bilo koji način.

U Sudskom savjetu navode da je bilo primjedbi od strane korisnika u sudovima na njegovo funkcionisanje, a koje su  se odnosile na brzinu odziva sistema i na stabilnost u radu.

"Problemi ove vrste su prouzrokovani zastarjelom platformom i nedovoljnim kapacitetom linkova ka sudovima van Podgorice. Primjedbe su dolazile i od strane međunarodnih eksperata, a kao ključne  se  mogu izdvojiti: nedovoljan kadrovski kapacitet za održavanje i razvoj sistema, zastarjela tehnologija, nedovoljan kapacitet linkova ka sudovima van Podgorice i potreba da  se  ovaj sistem strateški tretira kao sistem od nacionalnog interesa", navode iz Savjeta.

Oni su dodali da  se  planira izrada nove Strategije, "što će umnogome doprinijeti prevazilaženju postojećih problema, posebno onih finansijske prirode”.

Kad nema struje, može i bez sistema

U dokumentu „Strategija reforme pravosuđa od 2014-2018“, ukazuje se da PRIS nije bez mane.

U tom dokumentu kao jedan od nedostataka se navodi da kompjuterska oprema nije zaštićena od prestanka napajanja električnom energijom.

Tada ljudska ruka upisuje i dodjeljuje predmete. A tada  nema  slučajnosti.

U tom dokumentu kao glavni nedostaci za dobro funkcinisanje PRIS-a, prepoznati su nedovoljni ljudski resursi, za održavanje i unapređenje sistema nijesu predviđena dovoljna finansijska sredstva, što je povezano sa nedovoljnom brzinom i zastarjelom opremom.

Rodić: Može se zaobići softver, bitno je i ko upravlja sistemom

Advokat Goran Rodić smatra da postoje načini da se zaobiđe softver.

On objašnjava da, iako je osmišljen da obezbjeđuje i metodu slučajne dodjele predmeta, da je bitan ljudski faktor koji upravlja tim sistemom, pa samim tim postoje i mogućnosti za zaobilaženje sistema i eventualnu dodjelu predmeta planiranom sudiji.

“ Da li se u punoj mjeri u praksi i sprovodi metod slučajne dodjele predmeta može se utvrditi samo adekvatnim i efikasnim kontrolama, a meni nije poznato da li se i u kojoj mjeri te kontrole sprovode. Kao branilac bio sam u prilici da naiđem na situaciju kad je prekršen princip slučajne dodjele predmeta, kao što je primjer u krivičnom predmetu protiv Miljana Mugošei Mihaila Jovovića”, rekao je advokat.

Ali, kako dodaje, tu je lako bilo uočiti da je došlo do kršenja tog principa, s obzirom na to da je predmet dodijeljen predsjedniku Osnovnog suda u Podgorici, koji, po godišnjoj naredbi o rasporedu poslova nije bio predviđen da sudi kao predsjednik vijeća u krivičnim predmetima”, podsjeća  Rodić .

Preporučujemo za Vas