TRENUTNO NA IZVRŠENJU 79 OSUĐENIKA

Kaznu rada u javnom interesu izvršile 134 osobe

"Jačanjem trenda izricanja alternativnih sankcija i smanjenjem izricanja zatvorskih kazni smanjiće se broj lica lišenih slobode, a time i poboljšati zatvorski uslovi“, smatra generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Slavica Rabrenović,
165 pregleda 1 komentar(a)
kazna rada u javnom interesu, Foto: Jelena Jovanović
kazna rada u javnom interesu, Foto: Jelena Jovanović
Ažurirano: 14.03.2016. 12:05h

U Crnoj Gori su 134 osobe izvršile kaznu rada u javnom interesu, a trenutno je na izvršenju 79 osuđenih, saopšteno je iz Ministarstva pravde.

Ministarstvo je, zajedno sa Centrom za međunarodnu parvnu saradnju iz Holandije i Holandskim Helsinškim komitetom, organizovao radni sastanak na temu „Kazna rada u javnom interesu“.

Generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde, Slavica Rabrenović, kazala je da je sistem za izvršenje alternativnih sankcija uspostavljen kroz podršku evropskih partnera i da Ministarstvo pravde i dalje radi na njihovom jačanju.

"Izvršenje kazne rada u javnom interesu se ostvaruje u Crnoj Gori. Imamo 134 izvršene kazne, a sada se na izvršenju nalazi 79 osuđenih lica“, rekla je Rabrenović.

Ona je dodala da će u narednom periodu obaviti još 23 razgovora sa osuđenim licima, jer se na sistemu uspostavljanja alaternativnioh sankcija intenzivno radi.

Prema njenim riječima, Ministarstvo pravde preduzima mjere i na ispostavljanju kaznene politike koja pruža brojne alternative zatvorskim kaznama, naročito za nenasilne osobe.

"Jačanjem trenda izricanja alternativnih sankcija i smanjenjem izricanja zatvorskih kazni smanjiće se broj lica lišenih slobode, a time i poboljšati zatvorski uslovi“, smatra Rabrenović.

Ona je poručila da mjere i kazne, kada se koriste u ogovarajućim okolnostima, predstavljaju bolji način da se na duži rok sačuva bezbjednost u društvu.

Sistem, kako je pojasnila Rabrenović, treba biti urađen tako da obezbijeđuje prava osuđenih osoba, isključujući bilo kakve oblike diskriminacije i nasilja, torture i nehumanog i ponižavajućeg ponašanja.

Ona je navela da Ministarstvo pravde očekuje da se broj kazni izrečenih u javnom interesu u narednom periodu poveća.

"Cilj je da se pravnim licima predstave mogućnosti i inputi vezani za pružanje radnih mjesta za izvršenje kazne rada u javnom interesu onim licima kojima je ta kazna izrečena”, ukazala je Rabrenović.

Načelnik Direkcije za uslovnu slobodu, Đorđe Ivanović, objasnio je da su do sada oko 22 predmeta vraćena osnovnim sudovima zbog toga što osuđene osobe niejsu pristale da izvrše kaznu u javnom interesu ili su bili nedostupnw službenicima Direkcije za uslovnu slobodu.

On je pojasnio da je kazna rada u javnom interesu dobrovoljna, ali da ipak ta lica nijesu htjela na nju da pristanu, već su pristali na izvršenje kazne u Zavodu.

"Imamo i slučajeva u kojima su lica krenula na izvršenje kazne u javnom interesu, ali je nijesu sprovodili onako kako to zakon nalaže i kako su ta lica obavezna da se ponašaju, i ti predmeti su proceusirani kako bi se kazna zamijenila za izvršenje u Zavodu“, rekao je Ivanović.

On je dodao da se te kazne izvršavaju na teritoriji cijele države po mjestu prebivališta i u tom cilju Ministarstvo pravde je potpisalo ugovor sa 51 pravnim licem u kojim je moguće realizovati kaznu rada u javnom interesu.

Ugovor je, naveo je Ivanović, potpisan i sa ministarstvima zdravlja i prosvjete.

"Što znači da je kaznu rada u javnim interesu moguće izvršavati i u okviru vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, domova učenika i studentskih domova“, precizirao je Ivanović.

On je dodao da je sa 13 opština potpisan sporazum o izvršenju kazne rada u javnom interesu.

"Još nije potpisan sporazum sa opštinama iz kojih nema izrečenih presuda za kaznu rada u javnom, interesu. Tu se radi o opštinama Andrijevica, Plav, Tivat“.

Prema riječima Ivanovića, procedura nabavke narukvica za izvršenje kazne u prostorijama stanovanja je u toku i sada se raspisuje tender za nabavku.

"Nadam se da će to biti u skorije vrijeme. Imamo oko 15 presuda koje su izrekli sudovi na teritoriji Crne Gore, ali zbog tehničkih mogućnosti te presude još nijesmo u mogućnosti da realizujemo“, naveo je Ivanović.