Prvo polugodište je prošlo i osnovci su dobili zaslužene tri nedjelje raspusta. Za razliku od ljetnjeg raspusta koji je mnogo duži, roditelji će tokom zimskog raspusta provesti više vremena kod kuće zbog novogodišnjih i božićnih praznika, pa će biti i manje „praznog hoda“.
U odnosu na ljeto, vremenski uslovi su ograničavajući faktor pa je manje bazena, plaža, fudbala i ostalih sadržaja koji se vezuju za ljeto.
Ipak, i dalje se postavlja pitanje: šta raditi tokom zimskog raspusta?
Tinejdžeri će sigurno sami osmisliti svoje slobodno vrijeme, teško da će biti spremni da prihvate vaše sugestije, ali djeca školskog uzrasta često (kao i njihovi roditelji, moraćemo priznati) prosto ne znaju šta bi radili sa slobodnim vremenom koje im se nađe na raspolaganju. Kako se izboriti sa nedostatkom obaveza kod djeteta koje je po čitav dan išlo u školu, radilo domaći zadatak ili se bavilo nekim sportom?
To nikako ne znači da gledanje u televizijski i kompjuterski ekran treba u potpunosti da zamijene sve obaveze koje su dominirale prethodnih mjeseci. Čak i pored nekoliko sati na igricama, i dalje se ima vremena za još ponešto tokom dugog dana. Svako dijete ima svoja interesovanja i bilo bi najbolje ukoliko bi iskoristilo raspust za odrađivanje onog za šta se nema vremena tokom školske godine.
Tu prije svega mislim na putovanja, ko ima mogućnosti da ode na zimovanje, ostali kod baka, deka i ostale rodbine. Vrijeme u gradu se može ispuniti čitanjem lakše literature, gledanjem nekog filma ili, ono što najviše preporučujem, druženjem sa vršnjacima. Takođe, lijepo bi bilo iskoristiti svaki momenat za izlazak napolje i aktivnosti koje nudi zima, a i predstojeći period bi se mogao iskoristiti za poneku posjetu klizalištu, bazenu, biblioteci (ne lektira, ona nas svejedno čeka odmah na početku drugog polugodišta), muzeju, bioskopu…
Da li učiti preko raspusta?
Odgovor je veoma prost. Ukoliko je ostvaren zadovoljavajući uspjeh i ukoliko nema zakazanih obaveza tipa lektira ili kontrolnog tokom prve nedjelje drugog polugodišta, onda je odgovor – ne. Djeca najbolje pune „baterije“ kroz odmor i fizičke aktivnosti.
Ukoliko se nešto mora obaviti tokom raspusta, onda se te obaveze obavljaju od samog početka zimskog odmora, najgore bi bilo reći da ima vremena i da se to ostavlja za poslednji dan.
Potpuno iskoristite mogućnosti igre napolju
Iako je napolju vjerovatno hladno i vjetrovito, to ne znači da dijete iz straha od prehlade treba da provede dan u kući.
Pobrinite se da se toplo i adekvatno obuče i pustite ga da uživa u grudvanju, sankanju ili prosto šetnji i trčanju napolju. Svjež vazduh i vrijeme provedeno sa drugarima će mu sigurno prijati. Psiholozi uvijek naglašavaju značaj igre napolju za društveni, emotivni i kognitivni razvoj djeteta, pored očigledne fizičke koristi.
Posjetite biblioteku
Možda je najbolja samostalna aktivnost za dijete upravo čitanje. Danas nije lako podstaći dijete da čita knjige kada zabavni sadržaj može da dobije onlajn, ali potrudite se da pronađete naslove koji bi ga zanimali, uplatite pretplatu na neki dječji časopis ili se barem potrudite da dijete zaista pročita obaveznu lektiru.
Hladno vrijeme napolju vam ide u prilog, a ako vaša porodica generalno voli da čita nema nikakve prepreke da i mališanima predstavite to zadovoljstvo u najljepšem svijetlu.
Podržite dijete u bavljenju hobijem
Hobiji pomažu djeci u izražavanju kreativnosti i učenju novih vještina, a ljubav prema nekoj aktivnosti iz dječjeg uzrasta može da bude zadovoljstvo koje će trajati cijelog života. Ne oklijevajte zato da podržite mališana u pronalaženju hobija, čak iako možda promijeni nekoliko aktivnosti prije nego što pronađe onu koja mu zaista odgovara. Još jedna dobra strana hobija je što razvija samostalnost djeteta.
U početku ćete vjerovatno morati da ga naučite osnovama, bilo da je riječ o sviranju nekog muzičkog instrumenta, modeliranju, skupljanju novčića ili fotografiji, ali nakon tog početnog truda dijete će samo razvijati svoj talenat i ljubav prema odabranom hobiju. A uspomene vezane za početak bavljenja njime znaju da budu neka od najljepših sjećanja iz djetinjstva.
Smislite nove igre zajedno sa djecom
Djeca sama među sobom vrlo brzo i lako uče nove igre, ali uskočite i vi ponekad i naučite ih neku novu da osvježite „repertoar“. Sjetite se omiljenih igara iz djetinjstva - zanimljive geografije, pantomime, igara sa kartama i sličnih igrica. Dozvolite djeci i da puste mašti na volju u izmišljanju igara i pravljenju svojih igračaka.
Često vam za to nije potrebno čitavo bogatstvo kako bi kupili materijal već možete da iskoristite i ono što imate kod kuće. Recimo, američki Smitsonijan institut je za najbolju univerzalnu igračku proglasio ni manje ni više nego - kutiju! Uz malo mašte djeca od nje mogu da naprave svoju kućicu, zamak, garažu, hotel, zavisi od trenutne ideje. Dajte im baterije i kutije će se pretvoriti u neistražene pećine ili stari čaršav koji mogu da prebace preko stolica i kutija i dobiće čitav novi svijet.
Autor je psiholog Miloš Perović
Bonus video:
