OTVORENO PISMO

Šćepanović: Država da pomogne održivost ski centara

„Porezi i doprinosi na plate zaposlenih na sistemima za proizvodnju snijega i vozače tabača trebali bi da budu smanjeni ili ukinuti", smatra izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450
87 pregleda 18 komentar(a)
ski centar, Kolašin, Foto: Ski centar Kolašin 1450
ski centar, Kolašin, Foto: Ski centar Kolašin 1450
Ažurirano: 07.02.2016. 16:26h

Saradnja kolašinske lokalne uprave sa tamošnjim skijalištem i, uopšte, turističkom privredom, je loša, a država bi trebalo, u narednom periodu, podsticajnim mjerama da pomogne održivost ski centara. To je u otvorenom pismu saopštio izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović. Napominjući da to preduzeće godinama funkcioniše od sopstvenih sredstava i uz pomoć poslovnih banaka, Šćepanović naglašava da država, prije svega treba, da ukine PDV na prodaju ski pasova. To bi smatra on, bio razlog svim skijalištima da zadrže ovogodišnje cijene ski i tako dugoročno Crna Gora postane najjeftinija ski destinacija u Evropi.

„Država skijalištima treba da omogući kredite za nabavku i instalaciju sistema za proizvodnju snijega na stazama, uključujući i dovođenje vode do sistema za proizvodnju snijega ili pravljenje akumulacija. Za svako skijalište, krediti za po jednu stazu treba da budu nepovratni ili da korisnik vrati 20 posto kredita na rok od 20 godina. Opštine ili skijališta svojom imovinom treba da garantuju da će se kreditna sredstva namjenski iskoristiti. Zbog procedura raspisivanja tendera odabira najboljeg ponuđača kroz javne nabavke i razne administrativne prepreke, svaki drugi model bi bio spor, pa bi ove sisteme imali tek za nekoliko godina, i to po mnogo većoj cijeni od cijene za koju to skijališta sama mogu uraditi kroz svoju organizaciju“, predlaže Šćepanović.

On smatra i da, s obzirom da je cijena izdavanja ležaja u privatnom smještaju ista kao i cijena ski pasa, a da je dobit od rentiranja ležaja veća nego od prodaje ski pasa, treba pronaći način da, uz kontrolu Opštine, svi turistički subjekti proporcionalno plaćaju troškove proizvodnje i pripreme snijega na stazama. Značajna pomoć države, prema mišljenju Šćepanovića, i kada bi skijališta nabavku dizel goriva za tabače snijega plaćali po povlašćenoj cijeni, bez dažbina. Troškove goriva, predlaže on trebalo bi, takođe, procentualno da snose svi turistički subjekti.

„Porezi i doprinosi na plate zaposlenih na sistemima za proizvodnju snijega i vozače tabača trebali bi da budu smanjeni ili ukinuti. Ukoliko se ovi porezi i doprinosi ukinu, u toliko bi plata radnicima mogla biti veća za 50 posto od vrijednosti ukinutih poreza i doprinosa. Ovom podsticajnom mjerom dobijaju svi, a to nije veliki trošak za Opštinu i sve turističke subjekte“, kaže izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450.

Prema njegovim riječima, s obzirom da sadašnji prihod od turizma iznosi 20 procenta BDP, a prihodi od planinskog regiona učestvuju manje od 3 procenta u ukupnom turističkom prihodu Crne Gore, odnosno čine manje od 0,6 procenta, država poresku politiku trebala da prilagodi tako što bi vrijednost poreza bila srazmjerna učešću. Na taj način, ocjenjuje Šćepanović, sjeverni region mogao bi da konačno valorizuje svoju vrijednost, ostvarujući iste ili veće prihode od primorja.

Šćepanović je izuzetno nezadovljan i odnosom lokalne uprave prema skijalištu. On tvrdi da je „umjesto očekivanog dogovora i sastanaka na kojima bi se razgovaralo o zajedničkim problemima, Opština Kolašin blokirala račun tog ski centa na 9.361 euro, po osnovu ukinutog rješenja o porezu na nepokretnosti iz 2014. godine.

„Sve da to Rješenje nije ukinuto, trebali su da razgovaraju sa nama kako bi napravili dogovor ili makar provjeru da li će takvom blokadom napraviti štetu čitavom gradu. Šta bi se desilo da nijesmo imali dovoljno goriva da pokrenemo tabače koji pripremaju staze, ili pokrenemo mašine za pravljenje snijega? Građanima Kolašina, turistima i turističkim organizacijama, po ko zna koji put krivicom drugih, samo bi mi bili odgovorni“, napisao je izvršni direktor Ski centra, podsjećajući da se predstavnici lokalne vlasti nijesu pojavili na nedavnom sastanku sa turističkim poslenicima, na kojem se rasporavljalo o aktuelnim problemima zimske turističke sezone.

Šćepanović podsjeća da se godinama unazad porez na nepokretnosti nije plaćao za imovinu iznad 1.000 metara nadmorske visine. Trenutno se porez za skijalište obračunava, tvrdi Šćepanović, prema stopama sličnim onim u Budvi ili na Svetom Stefanu.

„Ogromna je razlika, a posebno u tome što tamo ne trebaju da proizvode morsku vodu, ne treba da peglaju talase kao što mi tabamo i ravnamo snijeg po stazama, ne treba da guraju plivače i neplivače po moru kao što mi skijaše liftovima vozimo po planini, ne moraju da čiste snijeg na parkingu kod Trokadera. Tamo se naplaćuje hladovina a kod nas vožnja liftovima. Iako se na parkingu kod Trokadera u Budvi samo čisti smeće a ne snijeg, jedan sat parkiranja košta 2,5 eura. . Na našem parkigu cijeli dan parkiranja košta 5 eura, ali kod nas, nekad i za jednu noć napada i preko metar snijega", pojašnjava direktor kolašinskog Ski centra.

Zahvaljujući tome što je na skijalištu proizvođen vještački snijeg, podsjeća Šćepanović, svaki krevet u gradu je bio popunjen. Prostom računicom, tvrdi on, lako je doći do zaključaka da da hoteli i vlasnici ležaja u Kolašinu treba da participiraju u troškovima za proizvodnju snijega više nego skijalište. Te troškove smatra on, trebalo bi da dijeli i Opština, restorani, kafići, prodavnice, taksisti i svi ostali koji su direktno vezani za zimsku sezonu.

„Nadam se da će nadležne institucije u buduće imati mnogo više sluha i da će naša i iskustva ostalih biti realna podloga i smjernica za ozbiljan razvoj turizma na sjeveru, a posebno nas koji smo isključivo sopstvenim snagama uspjeli da opstanemo ovoliko godina. Takođe se nadam da će lokalna vlast u nama vidjeti partnera, a ne izvor prihoda dva puta godišnje, kritikovanja bez osnova i dežurnog krivca. Takođe se nadam da će predstavnici lokalne vlasti i parlamenta makar jednom mjesečno obići naše skijalište da bi se uvjerili u kvalitet našeg rada“, zaključuje Šćepanović.