"NEMA UZAJAMNOG POVJERENJA"

HRA o prebijanju Martinovića: Sardnja tužilaštva i policije na neprihvatljivom nivou

“Glavni specijalni tužilac vodi sve te istrage pa je prirodno i da odluči o policajcu u koga ima povjerenje da mu bude desna ruka, da postupi odmah i kako treba po njegovim uputstvima”, rekla je Gorjanc-Prelević agenciji MINA
1 komentar(a)
Tea Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević
Tea Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.01.2016. 11:41h

Saradnja tužilaštva i policije je na neprihvatljivom nivou, i očigledno je da nema uzajamnog povjerenja čelnika državnog tužilaštva i policije, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević je sudeći po tome što je šefu Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) omogućeno da ne sarađuje u istrazi nezakonitog postupanja policijskih službenika prilikom prebijana građanina Milorada Martinovića, a da za to ne snosi posljedice sardnja na neprihvatljivom nivou.

Prema njenim riječima, činjenica da se glavnom specijalnom tužiocu ne izlazi u susret da odluči koji policijski službenik treba da vodi istražni tim takođe pokazuje da se tu nažalost ne pronalazi zajednički javni interes da se uspije u istragama korupcije.

“Glavni specijalni tužilac vodi sve te istrage pa je prirodno i da odluči o policajcu u koga ima povjerenje da mu bude desna ruka, da postupi odmah i kako treba po njegovim uputstvima”, rekla je Gorjanc-Prelević agenciji MINA.

Odavno je, kako je poručila, trebalo beskompromisno utvrđivati i krivičnu i disciplinsku odgovornost službenika policije koji su odbijali da postupe po obaveznim nalozima državnih tužilaca.

“I državni tužioci su odgovorni za to što se takvi policajci nisu sankcionisali, jer nijesu željeli da se zamjeraju policiji umjesto da su se držali svoga posla i primjenjivali zakonska ovlašćenja i u odnosu na njih”, kazala je Gorjanc-Prelević.

Ona je navela da su HRA, MANS, Građanska alijansa, Centar za ženska prava, LGBT Forum Progres i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, predložili Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) da procesuira šefa SAJ-a zbog nesaradnje, a ministru unutrašnjih poslova da podnese ostavku jer nije bio spreman da obezbijedi sankcionisanje nezakonitog ponašana šefa SAJ-a.

“Ni jedan ni drugi nijesu postupili u skladu s našim predlogom, koji nije nikakva bajka već jedno normalno očekivanje građana koji bi da žive u demokratskom društvu u kome postoji vladavina prava”, rekla je Gorjanc-Prelević.

Ona je poručila da treba izaći u susret svim zahtjevima za povećanje kapaciteta policije i tužilaštva koji su utemeljeni u realnoj procjeni potreba.

“Imajući u vidu velika očekivanja od borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i drugog kriminala, mislim da posebno državnom tužilaštvu treba da se omogući štogod da traže, kako nedostatak kapaciteta ne bi mogao da se koristi kao izgovor za loše krajnje rezultate”, smatra Gorjanc-Prelević.

Zabrinjava, dodala je, to što u tužilaštvu nije došlo ni do kakvih velikih promjena, s izuzetkom izbora novog VDT-a, glavnog specijalnog tužioca i nekoliko novih specijalnih tužilaca.

“Ne vidi se da su bilo kako sankcionisani tužioci koji nijesu imali dobre rezultate”, precizirala je Gorjanc-Prelević.

Ona je, u vezi sa istupima u medijima, rekla da je stanje mnogo bolje sad nego što je bilo prije izbora Ivice Stankovića za VDT-a, navodeći da konferencije za štampu treba da budu redovna pojava.

Prema riječima Gorjanc-Prelević, uvijek se može objasniti zašto se na neko pitanje ne može odgovoriti u interesu istrage, umjesto da se bježi od pitanja.

S druge strane, kako je dodala, državno tužilaštvo mora ozbiljno da spriječi curenje informacija, jer to ne doprinosi njihovom kredibilitetu.

Komentarišući saradnja tužilaštva i policije sa sudovima, Gorjanc Prelević je podsjetila da sud ne smije da osudi bilo koga na osnovu optužnice koja nije utemeljena.

“Istraga mora da se uradi na vrijeme, a ne na glavnom pretresu, koji se u suprotnom bespotrebno i neekonomično odugovlači, što je posebno problematično ako su okrivljeni u pritvoru”, ukazala je Gorjan-Prelević.

Ona je dodala da u uporednoj praksi, krivična suđenja, koja su dobro pripremljena, dešavaju se u kontinuitetu i brzo dovode do presude kad jednom počne da se sudi.

Upitana da prokomentariše ocjene u Izvještaju Evropske komisije da u praksi, saradnja između policije i tužilaštva u pretkrivičnim postupcima još uvijek treba da se poboljša, ona je navela da nema uvid kako ta saradnja izgleda.

“Iako nemam uvid u to kako izgleda saradnja u svim pretkrivičnim postupcima, prilikom rasprave u Skupštini o istrazi slučajeva torture posle protesta smo čuli da policija ne saopštava imena policijskih službenika koji su se nalazili na mjestima gdje su se ti događaji dogodili, iako je na osnovu radio veze komandant operacije morao znati gdje se koji službenik nalazi”, kazala je Gorjan-Prelević.

Ona je nevela da to samo govori o tome da je težak put ka vladavini prava ali da ga je neophodno ubrzati tako što će državno tužilaštvo početi da dosledno radi svoj posao i goni i one policijske službenike koji odbijaju saradnju jer tako vrše krivična djela.

Tema je u okviru projekta „Poboljšanje mogućnosti institucija koje se bave krivičnim pravom da bolje komuniciraju sa građanima o svom radu“, koji agencija MINA radi sa Građanskom alijansom.

Preporučujemo za Vas