Crna Gora ima ogromnu odgovornost pred međunarodnom zajednicom, a naročito pred budućim generacijama, da razvoj bazira na pravilnoj upotrebi prirodnih resursa, uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i standarda iz oblasti zaštite životne sredine, smatraju u Ekološkom pokretu Ozon.
Izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO), Aleksandar Perović, podsjetio je da je Crna Gora potvrdila niz međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti životne sredine, a u decembru je prihvatila i ciljeve globalnog dogovora na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Parizu.
„Veliki broj ratifikovanih međunarodnih ugovora i deklaracija se može i treba posmatrati kroz prizmu političkih interesa, ali lično to doživljavam više kao potrebu učešća u globalnim procesima, koje diktiraju i vode najveće svjetske sile“, kazao je Perović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, oblast životne sredine postaje sve interesantija najrazvijenijim državama, pa i onima koji imaju veliki zamah kao što je Kina, jer klimatske promjene, ali i sve ograničenije rezerve fosilnih goriva, postaju veliki izazov za sve na planeti.
„Zato je prirodno da se stvara široki front odgovornih, pod okriljem UN koje žele da zaustave, ili na najmanji mogući nivo svedu negativne efekte nastale kao posledica antropogenog faktora, odnosno loših odluka, naročito u prošlom vijeku kada je i napravljen najveći pritisak na prirodu“, pojasnio je Perović.
Kako je naveo, i COP 21 je samo jedan u nizu pokušaja da se proširi taj veliki front i na neki način privole najveće svjetske sile i ekonomije da sa više odgovornosti pristupe daljem razvoju.
Perović je podsjetio da je naročito bitan segment evropskih integracija i transponovanje važnih međunarodnih ugovora u nacionalno zakonodavstvo, „tako da i to potvrđuje da se radi i političkim interesima, ali i o potrebama na putu ka Evropskoj uniji, od koje očekujemo značajne benefite u svim segmentima života, pa i u kada je kvalitet životne sredine u pitanju“.
„Naravno jedan dio mene, onaj skeptični, primjećuje da se često potvrđenim međunarodnim konvencijama „maše“ u javnosti kao dokazom da se nešto konkretno radi, ali ne treba zaboraviti da je dug put od potpisivanja do uspješne primjene“, kazao je on.
Na pitanje kako ocjenjuje primjenu potvrđenih međunarodnih ugovora, Perović je rekao da bi nadležni iz Vlade, naročito oni koji su kontakt tačke za izvještavanje ka međunarodnim organizacijama, na to pitanje vjerovatno odgovorili da sve „ide kao po loju“, i da Crna Gora ispunjava sve preuzete obaveze.
„Ali ako se bavimo onim međunarodnim ugovorima, koji su transponovanjem u nacionalno zakonodavstvo postali obavezujući, to jest čija primjena podrazumijeva i kaznene mjere, onda se rezultati značajno drugačije tumače, naročito od nas iz civilnog sektora koji gotovo svakodnevno javno ukazujemo na konkretne primjene kršenja važećih zakona koji prolaze bez sankcija“, naveo je Perović.
On je pojasnio da treba napraviti razliku između dogovora kakav je poslednji sa COP21 koji, iako ima postavljene jasne ciljeve, nema propisane kaznene odredbe za one koji ih ne ispune, od međunarodnih ugovora koji su postali dio zakona Crne Gore, i koji imaju jasno definisane sankcije, bilo u novcu, bilo u kazni zatvora.
Problematično je, smatra Perović, i to što ne postoji zajednička analiza ili izvještaj, koji bi dao pregled uspješnosti primjene potvrđenih međunarodnih ugovora iz oblasti životne sredine, „iako neke kolege koji su kontakt tačke, izvještavaju međunarodne organizacije koje su obično tehnički sekretarijati“.
„Bilo bi interesantno kada bi neko od poslanika postavio pitanje o primjeni potvrđenih međunarodnih ugovora iz oblasti životne sredine. S obzirom na to da se ove godine obilježava 25 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, neka ovo bude moj skromni doprinos nekom od premijerskih satova“, kazao je Perović.
Upitan koliko ti ugovori pomažu u pomažu prekograničnoj saradnji, naročito u dijelu pravilne valorizacije vodnih resursa, on je rekao da se, nažalost, čini da i u susjednim zemljama postoji slična praksa da se međunarodni ugovori primjenjuju i tumače na veoma nezadovoljavajući način pa se, makar za sada, ne može govoriti o nekom pozitivnom efektu.
Perović smatra da nepostojanje zajedničke, regionalne strategije održivog razvoja, gdje bi pravilna valorizacija prirodnih resursa, pa i hidropotencijala, bila planirana i na osnovu obaveza iz potvrđenih međunarodnih ugovora, predstavlja veliki problem.
Ozon je, kako je naveo, organizovao više regionalnih konferencija gdje je pokušao animirati kolege iz NVO i medija iz susjednih zemalja da zajedno izvše pritisak na donosioce odluka da prepoznaju neophodnost regionalne saradnje i planiranja, kao nešto što donosi benefit cijelom regionu, a ne samo pojedinim interesnim grupama.
Upitan koliko je realno očekivati da male zemlje poput Crne Gore mogu uticati na globalne procese, kao što su klimatske promjene, i koliko ona može doprinijeti ostvarivanju postavljenih ciljeva sa COP 21, Perović je kazao da je odgovornost Crne Gore u tom kontekstu ogromna.
„Crna Gora, naročito ako imamo u vidu ustavnu odrednicu ekološke države, ima ogromnu odgovornost pred međunarodnom zajednicom, da svoj razvoj bazira na pravilnoj upotrebi prirodnih resursa, uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i standarda iz oblasti zaštite životne sredine, ali i ono što je najvažnije - vodeći brigu o generacijama koje dolaze i koje imaju pravo da koriste sve benefite prirode, kao i sadašnje i one ranije“, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ako je Crna Gora prihvatila ciljeve COP21, potpuno je neprihvatljivo dalji razvoj planirati na projetkima koji su u suprotnosti sa tim, kao što su izgradnja drugog bloka Termoeklektrane u Pljevljima, istraživanju nafte i gasa u Jadranu, pa i spalionica za različite vrste otpada-
„Tu se vraćam na dio kada sam kao propust međunarodnih ugovora istakao zasnovanost na dobrovoljnoj osnovi i nepostojanju sankcija za one koji jedno potpišu, a drugo rade u praksi“, kazao je Perović.
Sigurno će, kako je naveo, biti onih koji će reći da Crna Gora kao mali sistem nije doprinijela klimatskim promjenama, pa nema ni obavezu da poštuje ciljeve koji treba da donekle zaustave ili uspore posljedice.
„Ali, upravo su pogrešne odluke istih donosilaca odluka koji i danas vrše najodgovornije funkcije u Crnoj Gori, uticale da imamo nedopustivo mnogo crnih ekoloških tačaka i da su, recimo, građani Pljevalja ovih dana najveće žrtve takve politike“, istakao je Perović.
Na pitanje da li je zadovoljan primjenom Arhuske konvencije, on je podsjetio da se u posljednja tri izvještaja o napretku Crne Gore u procesu EU integracija, uredno pominje uloga i funkcija mreže Arhus centara, “od kojijh, ne samo po mom mišljenju, najaktivniji funkcioniše onaj koji je organizaciona jedinica Ekološkog pokreta Ozona”.
“I pored toga, nijesam zadovoljan kako je zainteresovana javnost informisana o pitanjima životne sredine, niti koliko nam se pruža prostor da aktivno učestvujemo u procesu donošenja odluka. O trećem stubu, pravu na pravnu zaštitu u slučaju povrede ta dva garantovana prava, mogu samo reći da se radi o nedopustivo niskom nivou”, kazao je Perović.
Kako je naveo, krajem protekle godine desio se pravi skandal kada je riječ o izostanku pravovremenog i adekvatnog informisanja javnosti o aerozagađenju u Pljevljima, gdje je Agencija za zaštitu životne sredine, iako u njoj funkcionišu dva Arhus centra - što je najveći apsurd, reagovala neodgovorno i dopustila da se u javnosti satne koncentracije tumače na različite načine, čime se otvorio i prostor za manipulaciju.
“Upravo zbog toga smo tražili smjenu vodećih ljudi resornog Ministarstva i Agencije, kako bi se poslala poruka da se ratifikovani međunarodni ugovori i važeći zakoni moraju efikasno primjenjivati”, dodao je Perović.
Na pitanje čemu potpisivanje međunarodnih ugovora ako se oni ne poštuju, I zašto bi građani plaćali putovanja i učešće zvaničnih delegacija Crne Gore na međunarodnim konferencijama ukoliko nema odgovornosti za ono što se dogovori u ime države, on je rekao da ne bi želio da se pomisli da nije pristalica potpisivanja takvih ugovora i sporazuma, jer je potpuno suprotno.
“Ali, praksa je pokazala da, ukoliko ne postoje jasne sankcije, teško da možemo očekivati da će nekom interesi budućih generacija biti važniji od trenutnog i brzog profita“, pojasnio je Perović.
Kako je kazao, što se tiče sredstava poreskih obveznika koja se troše za potrebe putovanja brojnih delegacija na međunarodna dešavanja, ona se mogu mnogo bolje koristiti.
„Posebno jer veliki broj predstavnika institucija sistema ta putovanja doživljava neozbiljno, kao priliku za šetnju i šoping, a ne kao mjesto gdje treba da zastupaju interese našeg društva“, dodao je Perović.
Prema njegovim riječima, Ozon i druge ekološke NVO imaju konkretne predloge kako unaprijediti primjenju ratifikovanih međunarodnih ugovora, i strategiju da doprinesu zatvaranju poglavlja 27, koje će biti najkompleksniji i najskuplji dio procesa pregovora sa EU.
Predlozi su, kako je naveo, dominantno bazirani na potrebi unaprjeđenja regionalne saradnje u dijelu planiranja pravilne valorizacije prirodnih resursa, zaštite područja koja imaju potencijal da budu dio međunarodnih mreža poput NATURA 2000, ali i zajedničkih strategija adaptacije na klimatske promjene, smanjenja opasnosti od prirodnih nepogoda, i mnogo toga što tretiraju međunarodni ugovori i sporazumi.
„Što se tiče zatvaranje poglavlja 27, koje ćemo sigurno dugo čekati, Ozon je u susret otvaranju uspostavio Centar za edukaciju o životnoj sredini i klimatskim promjenama u Podgorici, preko kojeg ćemo dati doprinos informisanju i aktivnom učešću javnosti u procesu pregovora, ali takođe planiramo da sve svoje kapacitete stavimo na raspolaganje Radnoj grupi koju je formirala Vlada“, kazao je Perović.
On je najavio da će Ozon dostaviti Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Agenciji za zaštitu životne sredine, Glavnom gradu Podgorica, lokalnim upravama u Pljevljima, Beranama i Kotoru, objedinjenje podatke o generisanim količinama i analizi morfološkog sastava komunalnog otpada u tim opštinama.
„Sa četiri sezonska mjerenja koje smo u prethodnih 14 mjeseci realizovali u tim opštinama, u okviru velikog regionalnog projekta „Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugositočne Evrope“, čime ćemo uticati da se realnije planiraju strateška rješenja kada je riječ o uspostavljanju pravilnog sistema upravljanja otpadom, gdje se susrećemo sa velikim problemima i izazovima“, dodao je Perović.
Bonus video:
