VEĆINA ZA MODEL 4+1

Pavićević: Kvalitet obrazovanja bitniji od trajanja studija

Pavićević je ukazao da je postojeći model studija u Crnoj Gori potrebno usaglasiti sa evropskim praksama i izvornim tumačenjem Bolonjske deklaracije koja propisuje tri stepena studija.
13 komentar(a)
Miloš Pavićević, Foto: Boris Pejović
Miloš Pavićević, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 17.01.2016. 12:28h

Podizanje kvaliteta obrazovanja i njegovo usklađivanje sa potrebama tršišta rada mnogo je važnije od definisanja trajanja studija, smatra predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (UCG), Miloš Pavićević. „Većina studentskih vijeća na univerzitetskim jedinicama izjasnila se za model 4+1, dok je na nekim fakultetima studentima bliža opcija 3+2, odnosno osnovne studije u trajanju od tri godine“, kazao je Pavićević agenciji MINA. On je pojasnio da su oba predloga u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, kojom je propisano da prvi stepen studija može trajati najmanje tri godine. Pavićević je precizirao da je devet univerzitetskih jedinica na sjednicama vijeća usvojilo stav da je za njih prihvatljiviji model 4+1, osam fakulteta se izjasnilo za opciju 3+2, dok se medicina i arhitektura razlikuju od ostalih fakulteta po pitanju trajanja studija, jer su kod njih definisane na šest, odnosno pet godina. On je poručio da u procesu donošenja odluke treba uvažiti stavove studenata izražene preko predstavnika u vijećima fakulteta, a u konačnom posredstvom Studentskog parlamenta kao krovne organizacije studenata UCG. 

"Činjenica je da u Evropi preovladava model u kojem prvi nivo studija traje tri, a master dvije godine", kaže Pavićević

Prema njegovim riječima, činjenica je da u Evropi preovladava model u kojem prvi nivo studija traje tri, a master dvije godine. „Opcije su brojne, ali je mnogo važnije od definisanja dužine trajanja prvog i drugog nivoa studija, da kvalitet bude na višem nivou i da odgovara potrebama prije svega crnogorskog tršišta rada, na kojem trećinu nezaposlenih čine mladih sa stečenom diplomom visokog obrazovanja, što dovoljno govori o tome koliko je 'efikasan' bio dosadašnji sistem studija“, kazao je Pavićević. On je ukazao da je postojeći model studija u Crnoj Gori, koji se sastoji iz četiri nivoa, jedinstven u evropskom prostoru visokog obrazovanja, i jasno je da je potrebno njegovo usklađivanje sa evropskim praksama i izvornim tumačenjem Bolonjske deklaracije koja propisuje tri stepena studija. Evidentno je, smatra Pavićević, da u postojećem modelu studija diploma bečelor, koja se stiče nakon tri godine studija, nema potreban značaj na tržištu rada, s obzirom na to da se tek po sticanju zvanja specijaliste može očekivati povoljnija pozicija u pogledu mogućnosti za zasnivanje stalnog radnog odnosa. On je dodao da postojeći model studija stvara probleme studentima koje žele da se stručno usavršavaju u inostranstvu, jer u pogledu mobilnosti specijalističke studije nemaju prepoznatljivost i ne priznaju se prilikom apliciranja za studije na ustanovama visokog obrazovanja u evropskim državama. „Jasna pozicija i kompletan elaborat u susret reakreditaciji UCG moraju biti spremni do maja, i do tada treba očekivati sveobuhvatan i kompleksan proces, u kojem će brojne institucije i zainteresovane strane dati predloge i sugestije kako bi se došlo do najboljeg modela, a sve sa ciljem podizanja kvaliteta koji evidentno, sada nije na potrebnom nivou“, kazao je Pavićević. U tom smislu, naveo je, važno je da se cjelokupno crnogorsko društvo upozna sa sistemom studija da bi stečene kvalifikacije kasnije imale adekvatnu prepoznatljivost na crnogorskom tržištu rada, ali i van granica države.

Pavićević je ocijenio da model studiranja nije najveći problem u pogledu kvaliteta obrazovanja na UCG, ali jeste važan preduslov, odnosno temelj na kojem će počivati UCG od studijske 2017/18. godine. „Zato od starta treba postaviti kvalitetne osnove, kako bi se adekvatnom i dosljednom primjenom, a uz izvučene pouke iz proteklog perioda primjene Bolonjske deklaracije, stvarali kvalitetniji kadrovi koji će imati bolju poziciju na tržištu rada i nivo znanja potreban da budu ravnopravni sa svojim kolegama iz razvijenih evropskih država“, poručio je Pavićević. On je dodao da su dosadašnja iskustva primjene Bolonjske deklaracije u crnogorskom sistemu visokog obrazovanja pokazala brojne nedostatke i nedovoljan stepen implementacije. „Potrebno je, uz pouke izvučene iz prethodnih deset godina, a u susret narednim izazovima pred kojima će biti UCG, stvoriti model koji će svršene studente bolje pozicionirati na tržištu rada i 'opremiti' ih potrebnim nivoom znanja, a onima koje žele da se usavršavaju u inostranstvu, dati adekvatne diplome koje će biti priznate i na širem prostoru“, smatra Pavićević. Kako je ocijenio, za probleme i nedostatke uočene u proteklih deset godina koliko se u Crnoj Gori primjenjuju odredbe Bolonjske deklaracije, veća “krivica” ide na račun nedosljedne primjene pravnih akata koji su usvojeni u oblasti visokog obrazovanja. „Velika opterećenost profesora i masovne grupe koje ne daju mogućnost akademskim radnicima da se posvete studentima na predavanjima i vježbama, nedostatak prakse i nedovoljna posvećenost istraživački orijentisanom obrazovanju, samo su neki od nedostataka postojećeg modela studiranja u Crnoj Gori, ali 'krivac' za takvo stanje nije Bolonjska deklracija, već nedosljednost u primjeni domaćeg zakonodavstva i crnogorske 'specifičnosti' koje nas u mnogim oblastima sprječavaju da idemo naprijed i budemo u korak sa razvijenim državama“, precizirao je Pavićević. On je naveo da je pri donošenju tako važne odluke, od koje u velikoj mjeri zavisi budućnost brojnih generacija studenata, treba uvažiti specifičnosti svih fakulteta i profesija. “Ne vodeći se isključivo logikom da je najlakše primjeniti istu odluku na svim jedinicama, već sagledavanjem svih potrebnih aspekata koje sa sobom nose oba modela i analizom svih otvorenih pitanja, od kojih je jedno od najznačajnijih pitanje finansiranja, odnosno troškovi koje će morati da podnesu studenti i u jednom i u drugom modelu”, dodao je Pavićević.

Preporučujemo za Vas