SMANJEN KAPACITET

Nema kreveta za psihijatrijske pacijente, gore je nego prije 30 godina

Stopa suicida gotovo je nepromijenjena od 2000, ali muškarci sve češće izvršavaju samoubistvo. Kod žena, stopa suicida opada i tri puta je manja nego kod muškaraca
4651 pregleda 2 komentar(a)
Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti, Foto: Arhiva Vijesti
Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti, Foto: Arhiva Vijesti

Kapacitet psihijatrijskih kreveta značajno je smanjen u posljednjih 30 godina, oboljele najčešće liječe tabletama a psihijatrijska služba u Crnoj Gori najviše se oslanja na bolnički tretman pacijenata.

To piše u Predlogu strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za period od ove do 2023. godine, koja je bila na posljednjoj sjednici Vlade prošle godine. Prema tom dokumentu, stopa suicida gotovo je nepromijenjena od 2000. godine, ali muškarci sve češće izvršavaju samoubistvo. Kod žena, stopa suicida opada i tri puta je manja nego kod muškaraca.

Prema posljednjim podacima iz 2016. godine, u Crnoj Gori se godišnje registruje više od 19.000 oboljenja koja spadaju u duševne poremećaje i poremećaje ponašanja. Oko trećinu oboljenja čine poremećaji iz grupe neurotskih, stresogenih i somatoformnih poremećaja. Slijede poremećaji raspoloženja, a zatim šizofrenija, šizopatski i sumanuti poremećaji. Godišnje se u Crnoj Gori registruje i oko 2.000 bolničkih otpusta psihijatrijskih pacijenata. “Psihijatrijska služba na nivou Crne Gore dominantno se oslanja na bolnički tretman pacijenata, ne pružajući veliki broj neophodnih usluga u zajednici i konkretna rješenja za korisnike na višegodišnjem bolničkom liječenju. Ovi podaci su zabrinjavajući naročito ako se ima u vidu činjenica da je tokom posljednjih 30 godina broj psihijatrijskih kreveta u Crnoj Gori značajno redukovan. Naime, 1989. godine u državi je bilo 389 psihijatrijskih kreveta, dok aktuelno postoji 310 postelja”, navodi se u dokumentu.

Kapacitet specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota je 237 postelja, ali je u toj ustanovi uvijek hospitalizovano između 250 i 280 pacijenata, priznaje se u dokumentu.

“U bolnici je stalno prisutno u prosjeku oko 110 pacijenata za čijim bolničkim liječenjem je potreba prestala, ali koji nastavljaju da borave u njoj jer nemaju porodicu koja bi se starala o njima, a država nema drugo rješenje za njihovo zbrinjavanje”, piše u Strategiji.

Prema dokumentu, u Crnoj Gori se tretman duševnih oboljenja svodi gotovo isključivo na primjenu ljekova. Piše da nije zaživjela praksa sistematizovanog, aktivnog angažmana pacijenata i rada na terenu, saradnja djelova zdravstvenih i socijalnih službi je samo ponekad prisutna, metode psihosocijalne rehabilitacije su djelimično i neravnomjerno zastupljenje, dok nema timova za intervenciju u ranim psihozama, kao ni jasne podjele usluga u sistemu zdravstva.

Nadležni zaključuju i da dosadašnja aktivnost centara za mentalno zdravlje, u pogledu kvaliteta i spektra pružanja usluga u zajednici, nije odgovorila prvobitnoj namjeni.

Djeca i mladi u riziku da obole od mentalnih bolesti

Djeca i adolescenti posebno su izloženi riziku da obole od mentalnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tri do 12 odsto mladih ima ozbiljan psihički poremećaj, a 20 odsto mladih starosti do 18 godine ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema.

“Gotovo polovina svih mentalnih oboljenja se javlja do 14. godine života, a tri četvrtine mentalnih bolesti do sredine dvadesetih godina života”, piše u Strategiji.