Građani će za dugove do 1.000 eura, javnim izvršiteljima plaćati duplo manje novca nego što su to činili do sada. To je predviđeno predlogom uredbe o tarifi javnih izvršitelja, koju je Vlada usvojila prošlog četvrtka.
Novom uredbom smanjene su nagrade za rad javnih izvršitelja, kao i troškovi izvršnog postupka koji padaju na teret dužnika.
Javna izvršiteljka Snežana Pavličić za “Vijesti” je pojasnila da su u njihovom radu najbrojniji upravo predmeti u kojima vrijednost potraživanja ne prelazi 1.000 eura.
Dodala je da se ti predmeti uglavnom odnose na naplatu dugova za utrošenu vodu, struju, komunalije, telefonske usluge...
"Za pokretanje i sprovođenje postupka izvršenja u ovim predmetima, po sada važećoj tarifi je trebalo izdvojiti 50 eura, dok su novom tarifom ti troškovi smanjeni i određeni zavisno od visine potraživanja", kazala je ona.
Javnom izvršitelju, prema novoj tarifi, pripadaju fiksne nagrade od 25 eura za potraživanje u iznosu do 200 eura, 35 eura za potraživanje u iznosu od 200 do 500 eura, a 45 eura za potraživanje od 500 do 1.000 eura.
Pavličićeva objašnjava da su u predmetima u kojima potraživanje prelazi 1.000 eura, izvršni dužnici, pored ovih nagrada, plaćali i nagradu za sprovedeno izvršenje, čija visina zavisi od visine potraživanja.
"Novom Uredbom i ova nagrada je skoro prepolovljena, pa tako u predmetima gdje se vrijednost potraživanja kreće od 1.000 do 2.000 eura, javni izvršitelj, umjesto dosadašnjih devet odsto, po novoj tarifi, može naplatiti pet odsto nagrade, za potraživanja od preko 2.000 do 3.000 eura, umjesto osam odsto može se naplatiti procenat od pet odsto", kazala je Pavličićeva.
Dodala je da smatra da je značajna novina za dužnika koji plati potraživanje u roku za dobrovoljno izvršenje, da je oslobođen plaćanja nagrade za uspješno sprovođenje izvršenja.
"Dok je prethodna tarifa ostavljala mogućnost da se naplati i u tim slučajevima, i to u procentu od 50 odsto od iznosa naplaćenog potraživanja", rekla je izvršiteljka.
Novom Uredbom je limitiran iznos nagrade za uspješno sprovođenje i ne može biti veći od 10.000 eura, dok je ranijom bilo predviđeno da se ne može preći iznos od 7.500 eura.
Pavličićeva tvrdi su takvi predmeti veoma rijetki, jer se radi o nagradi koju bi izvršitelj mogao naplatiti u slučaju ako bi, radi naplate potraživanja, uspio da proda nepokretnost, čija je vrijednost milion i više eura.
"U praksi je to veoma rijedak slučaj koji do sada vjerovatno nijedan od izvršitelja nije ni imao u radu", kazala je ona Pavličićeva.
Nagrada za rad javnog izvršitelja sastoji se od nagrade za vođenje i pripremanje predmeta, nagrade za preduzete radnje i nagrade za uspješnost sprovođenja izvršenja.
Izvršitelji nezadovoljni, Pažin ih nije ni pitao, problem im i PDV
Crnogorski izvršitelji, prema saznanjima "Vijesti", nijesu zadovoljni usvajanjem nove Uredbe, jer smatraju da je doveden u pitanje opstanak i održivost mnogih njihovih kancelarija.
Njima je, kako navode, problematično to što, nagrada za rad sadrži PDV, koji u najvećoj mjeri utiče na finansijsku održivost izvršiteljskih kancelarija.
Oni ističu da je notarima, koji takođe vrše javna ovlašćenja kao i izvršitelji , iz tarife isključen PDV.
Izvršitelji takođe smatraju da Ministarstvo pravde nije poštovalo zakonske odredbe, prema kojima je bilo u obavezi da pribavi njihovo mišljenje o novoj tarifi, prije dostavljanja Vladi na usvajanje. O ovim pitanjima će, prema našim saznanjima, raspravljati na sljedećoj sjednici Komore javnih izvršitelja.
U Srbiji najveće tarife
Pavličić tvrdi da Crna Gora ima apsolutno najnižu tarifu u okruženju, u odnosu na važeće tarife u Srbiji i Makedoniji, iako je, kako kaže, u tim zemljama prosječna plata građana niža od plate u Crnoj Gori.
"Javni izvršitelj u Srbiji za predmete do 1.000 eura može naplatiti na ime osnovnih nagrada i do 90 eura, a u Makedoniji do 50 eura, a u Crnoj Gori samo 25 eura sa uračunatim PDV-om“, navela je izvršiteljka.
Bonus video:
