Zbog brze zarade i loših planova uništavaju ekološku državu

Svjetski fond za prirodu (WWF), "Grin Houm", MANS i "SEE Change net", kako se navodi, uradili su nezavisnu reviziju strateške procjene uticaja na životnu sredinu Strategije razvoja energetike kojom se potvrđuje da ona obiluje nedostatkom ulaznih podataka, proračuna, nerealnih prognoza, lokacija...
2 komentar(a)
istraživanje nafte, Foto: Green Home
istraživanje nafte, Foto: Green Home
Ažurirano: 03.12.2015. 13:28h

Neshvatljivo je zašto Vlada i dalje favorizuje neodržive planove izgradnje četiri visoke hidroelektrane na rijeci Morači, zasnovane na tehnološki, ekološki i društveno zastarjelim planovima i nerealnim projekcijama, saopšteno je iz "Grin Houma".

Oni su zatražili da se poništi tender za istraživanje nafte u crnogorskom podmorju i drugačije pristupi planovima za izgradnju drugog bloka Termoelektrane.

Iz te NVO navode da se Akcionim planom za implementaciju Strategije razvoja energetike do 2030. godine za period od 2016. do 2020. godine favorizuje i detaljno razrađuje jedan od najneprihvatljivijih energetskih projekata u Crnoj Gori od strane, domaće, međunarodne i laičke javnosti.

"Ignorišu se mišljenja brojnih međunarodnih i crnogorskih NVO-a, nezavisnih eksperata i univerzitetskih profesora o ozbiljnim društveno-ekonomskim posljedicama na život lokalnog stanovništva, jedinstveni biološki diverzitet sliva Morače i Skadarskog jezera, do koje bi došlo u slučaju primjene postojećeg plana", kaže se u saopštenju.

Svjetski fond za prirodu (WWF), "Grin Houm", MANS i "SEE Change net", kako se navodi, uradili su nezavisnu reviziju strateške procjene uticaja na životnu sredinu Strategije razvoja energetike kojom se potvrđuje da ona obiluje nedostatkom ulaznih podataka, proračuna, nerealnih prognoza, lokacija i sl.

"Akcionim planom se predviđa i projekat istraživanja ugljovodonika u crnogorskom podmorju, raspisivanje drugog i priprema trećeg poziva za istraživanje ugljovodonika u uslovima u kojim se Crna Gora nalazi je neprihvatljivo, te bi trebalo poništiti i postojeći tender. Istraživanje nafte i eventualno postavljanje naftnih platformi će zasigurno nevelikom morskom području Crne Gore izazvati ne samo devastacije i trajni izostanak pojedinih vrsta, nego direktno ugroziti turizam kao ključnu privrednu djelatnost", kaže se u saopštenju.

Najveće štete će, kako se navodi, pretrpjeti oko 15.000 zaposlenih u hotelijerskom, ugostiteljskom i turistički uvezanim sektorima, dok se projekcije iz Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori 2016 za potrebnih 24.450 zaposlenih sigurno neće ostvariti.

"Projekat izgradnje drugog bloka termoelektrane Pljevlja je takođe definisan ovim Akcionom planom. Nnije jasno kako i na koji način se može garantovati i konkurentnije učešće EPCG na tržištu električne energije. Prije svega to nije moguće zbog planirane izgradnje nekoliko energetskih objekata u regionu, projektovane proizvedene cijene električne energije iz drugog bloka termoelektrane ukoliko bude izgrađen, rezervi uglja u pljevaljskom basenu, kalorijske vrijednosti uglja, cijene električne energije na evropskom tržištu i na kraju ali ne i manje važno, sve manje proizvodne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije”, kaže se u saopštenju.

Akcioni plan predviđa, navdi se, i izgradnju novih malih hidroelektrana.

"S obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori trenutno ne postoje vodoprivredne osnove, odnosno Strategija upravljanja vodama, Planovi upravljanja vodama, Vodni informacioni sistem i Katastar vodotoka a čija je obaveza usvajanja definisana Zakonom o vodama, sve sadašnje i buduće dodjele koncesije treba stopirati, jer takve male hidroelektrane su neodržive, i uz kumulativne uticaje dovode do brojnih negativnih posljedica kako na ekosisteme tako i na lokalno stanovništvo", navodi se u saopštenju.

Akcioni plan, između ostalog, navodi da će razvojem sektora energetike doći do otvaranja novih radnih mjesta na predmetnim područjima izgradnje energetskih objekata, ali takve pretpostavke nijesu praćene adekvatnim podacima koji bi potvrdili ove navode Vlade Crne Gore.

"Crna Gora je u prvom članu svog Ustava proglašena ekološkom državom što jasno govori o njenom državnom razvojnom opredjeljenu a što je inkorporirano manje ili više u svim strateškim i razvojnim dokumentima. Ovu veliku ideju i višedecenijski razvojni koncept zasnovan na crnogorskim prirodnim resursima, Vlada Crne Gore kroz projekte istraživanja nafte i gasa, izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, izgradnje hidroelktrana proizvoljno ruši, zarad brze zarade i kratkoročnih interesa", kaže se u saopštenju.

Bonus video: