Fond za zdravstveno osiguranje nije prihvatao inicijative Ministarstva zdravlja, već je “postao generator potrošnje” u sistemu zdravstva.
To piše u Informaciji o stanju svih neizmirenih obaveza Fonda sa predlogom nastalih dugova po godinama, pozicijama i analizom uzorka njegovog nastanka.
U dokumentu, tvrdi izvor “Vijesti”, piše i da je Fond čuvao svoju “autonomiju” i preduzimao radnje koje su za posljedicu imale neopravdanu potrošnju, što Ministarstvo zdravlja, na čijem čelu je Budimir Šegrt, “neće podržavati i odobravati”.
Direktor Fonda je od 2010. Kenan Hrapović (iz SDP-a prešao u partiju Ivana Brajovića). On je na čelu Fonda naslijedio Rama Bralića (SDP).
Hrapović, kome je reizborom mandat produžen do 2018. godine, ranije je kazao da je od Bralića naslijedio dobar dio dugovanja.
Dugovi Fonda, zaključno sa prošlom godinom, iznosili su 46 miliona eura...
Pozivajući se na Informaciju, izvor “Vijesti” tvrdi da je velika potrošnja nastala i zbog toga što je Fond sklapao ugovore sa privatnicima, pa je novac odlazio njima, a ne državnim ustanovama. Navodno, neke od usluga mogle su da se rade i u javnim ustanovama, pa su rasle liste čekanja, ali i percepcija o postojanju korupcije.
Izvor navodi da u dokumentu piše i da Ministarstvo nije bilo upoznato sa kriterijumima kojima se Fond rukovodio kada je sklapao ugovor sa bolnicom “Acibadem” iz Istanbula, kao i obnavljao saradnju sa privatnom “Miloš klinikom” i “MB Gamma trade” iz Srbije. Navodno, prethodno nije utvrđeno koje su mogućnosti i uspješnost liječenja.
On je pojasnio da u dokumentu piše da je od 2009. do 2014. godine kod Fonda najviše dugova bilo po osnovu bolovanja, troškova liječenja van Crne Gore, za ljekove i za obaveze usluga stomatologije.
Tvrdi da u Informaciji piše da je obaveza Minitarstva zdravlja bila da preduzme kontrolne mehanizme, a Hrapovićeva mjere na sprovođenju budžeta u planiranim okvirima, što nijesu uradili.
U dokumentu, navodno, piše da se nije kontrolisao osnov upućivanja pacijenata u inostranstvo, ali ni rad ljekarskih komisija koje obrazuje Fond, a koje odobravaju bolovanja duža od 60 dana.
Navodi se da je na rad Komsije za upućivanje osiguranika na liječenje u inostranstvo bilo pritužbi sa elementima zloupotreba, kao i da Fond i Klinički centar nijesu kontrolisali rad konzlijuma.
“Vijestima” iz Fonda ni nakon više od pola godine nijesu odgovorili ko su članovi određenih komisija, kada su imenovani, koliko puta, kao i zbog čega su pojedini u sastavu duže od dvije godine.
U Informaciji se zaključuje da treba preispitati odgovornost zdravstvenih ustanova zbog nagomilavanja dugova, neiznalaženja rješenja za prevazilaženje takvog stanja i nepreduzimanja mjera zbog čega je ugrožena finansijska održivost zdravstvenog sistema.
Za ljekove od 2003. dali 285 miliona eura
Za bolovanja duža od 60 dana lani je planirano oko 2,3 miliona, dok su troškovi po istom osnovu iznosili 5,1, tvrdi sagovornik “Vijesti”.
Od 2003. do 2014. godine izdaci za ljekove su se, prema dokumentu, udvostručili i iznosili čak 285 miliona eura. Sagovornik je kazao da u dokumentu piše da je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava dijelom rezultat Liste ljekova, a dijelom neracionalne potrošnje i nesprovođenja kontrola u propisivanju. Fond, kako navodno piše, nije kontrolisao ni realizaciju obaveza po projektu “Sa receptom i u privatne apoteke”, na način kako je to predviđeno ugovorom sa privatnicima. Taj ugovor nedavno je raskinut.
Navodi se i da ukupni izdaci za ljekove konstantno rastu i da su 2013. iznosili približno 37 miliona eura, dok su ljekovi na recept dostigli 19,3 miliona.
Bolnice nijesu kontrolisane
Sagovornik je istakao da u dokumentu piše i da Ministarstvo nije kontrolisalo rad zdravstvenih ustanova i da je nadzor sveden na obavezu da do kraja marta tekuće godine dostave izvještaje o radu za prethodnu.
Rekao je da se navodi da je Fond redovno kontrolisao obračune zarada zaposlenih u zdravstvu, prekovremeni i dopunski rad, ali da nema podatka o efektima kontrole, što Ministarstvo nije ni zahtijevalo.
Bonus video:
