Dosadašnji uspjesi crnogorskog sudstva mjerljivi su ali nisu dovoljni i konačni, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, navodeći da vjeruje da će se uz podršku izvršne vlasti konačno naći rješenje za poboljšanje materijalnog položaja sudija.
Ona je na svečanoj akademiji u čast proslave 29. oktobra, Dana crnogorskog sudstva, ukazala da se od 2007. godine i usvajanja prve Strategije reforme pravosuđa, crnogorsko sudstvo transformisalo u efikasniji, ažurniji i transparentniji sistem.
„Uspješnost prethodne reforme i postignuti rezultati rada sudova, koji čine najveći i suštinski dio pravosuđa, nijesu upitni, jer su upravo oni bili ključni za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i Evropske unije (EU)“, ocijenila je Medenica.
Ona je rekla da opredijeljenost države za evropske i evroatlantske integracije nameće potrebu postavljanja novih, izazovnijih ciljeva pred crnogorski pravosudni, a samim tim i sudski sistem.
Medenica je ocijenila da su dosadašnji uspjesi sudstva mjerljivi, ali da nisu dovoljni i konačni.
Ona je kazala da se sudstvo u petogodišnjem reformskom periodu umorilo, ali da može dalje.
„Sa čime i sa kim? Sa dugogodišnjim iskustvom i posvećenošću funkciji, i mladim sudijama koji čine 40 odsto sudijskog sastava. Želimo njihovu poletnost i sistem dokazivanja, a oni žele naše znanje. Zajedno, nadam se, vidjećemo se vrlo uskoro u NATO-u i EU“, poručila je Medenica.
Ona je podsjetila da Crna Gora ima 260 sudija, što je, navela je, s obzirom na broj stanovnika i CEPEJ standarde, iznad evropskog prosjeka. „Međutim, ako se ima u vidu priliv predmeta koji posljednjih godina ima trend konstantnog rasta onda je postojeći broj sudija prihvatljiv i potreban, jer sudije pojedinačno u radu imaju izuzetno veliki broj predmeta“.
Medenica je saopštila da su sudije prošle godine bile prosječno opterećene sa po 519 predmeta i da su završili njih oko 379, kao i da je na kraju prošle godine kod svih sudova, po svim vrstama predmeta, bilo svega 3.192 neriješenih predmeta starijih od tri godine. „Taj podatak svakako ohrabruje jer se sa istim ne mogu pohvaliti kako države kandidati za članstvu u EU, tako ni brojne članice“.
Ona je dodala da vjeruje da će se konačno spoznati značaj opredjeljenja dovoljnih finansijskih sredstava za infrastrukturno unaprjeđenje, poboljšanje uslova rada i jačanje bezbjednosti zgrada sudova.
„Vjerujemo da ćemo uz podršku izvršne vlasti konačno naći rješenje za poboljšanje materijalnog položaja sudija i da stvorimo potrebne uslove rada dostojne težine uloge dijeljenja pravde, jer kako Magna karta sudija kaže-nezavisnost i samostalnost sudstva su osnovni preduslovi za funkcionisanje pravosuđa“,zaključila je Medenica.
Ministar pravde, Zora Pažin, ukazao je da je 29. oktobar datum kada je crnogorski gorštak postao crnogorski građanin, i kada se crnogorski narod svrstao u red savremenih evropskih nacija.
Pažin je sudijama čestitao praznik i odao priznaje za uspjehe.
On je podsjetio da su državni spoljnopolitički prioriteti članstvo u EU i NATO.
„Ove organizacije, nisu samo međunarodne nego su to i organizacije demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U društvu čija je vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, uloga suda je da rješava sporne, a kada je riječ o društvima u tranziciji, ponekad, imali smo priliku da vidimo i prethodnih dana, i konfliktne situacije“, naveo je Pažin.
On je rekao da je to uslov stabilnost svakog društva.
„Bez stabilnosti svakog društva nema demokratije, a bez nje nema ljudskog progresa - ekonomskog, kulturnog i moralnog prosperiteta, nema ekonomske valorizacije društva“, rekao je Pažin.
On je ukazao da se živi u vremenu konvergencije pravnih sistema, jer se evropski kontinentalni sistem miješa sa aglosaksonskim sistemom precedentnog prava.
„To pred crnogorsko sudstvo postavlja imperativ da savremeni sudija mora biti etično utemeljen i visoko obrazovan da bi mogao da prati dijalektiku promjena u svim oblastima društva“, rekao je Pažin.
On je cititao član 20 Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog koji kaže „sudi po pravici i malom i velikom i ne prestupi svoju zakletvu“.
Predsjednica Udruženja sudija, Hasnija Simonović podsjetila je da su na prošlogodišnjem skupu povodom Dana sudstva iz te organizacije ukazali na umanjenje sudijskih zarada, što je bio, kako je ocijenila, ozbiljan udar na sudijsku funkciju.
Ona je ukazala da su tim povodom izradili Nacrt zakona o zaradama sudija, koji je poslat na relevantne domaće i strane adrese, i da očekuju odgovore.
„Za sada imamo pozitivne informacije od mišljenja pravno-ekspertskog tima Savjeta Evrope i obećanje predsjendika Evropksog udruženja sudija, koji se obaveza o da će na sve ključne adrese u našoj državi uputiti pismo podrške našoj inicijativi za kvalitetnim zakonskim uobličavanjem naših zarada“, navela je Simonović.
Ona je citirala izreku „ako pravosuđe ćuti niko ga neće čuti“.
„Nema sumnje da ovo neće biti slučaj sa našim pravosuđem, jer uz vaš predan rad i djelovanje Udruženja sudija, crnogorsko pravosuđe će biti i ostati čuveno kao nezavisno, odgovornso i savremeno“, zaključila je Simonović.
Bonus video:
