Predsjednik Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih u Crnoj Gori Mićo Marjanović, ocijenio je da najveći broj te populacije u Beranama živi u uslovima ispod svih parametara siromaštva.
On je povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isljučenosti, rekao da je potrebno da se preduzmu hitne mjere da se to teško stanje ublaži.
„Najveći broj raseljenih i izbjeglih u Beranama i na sjeveru Crne Gore nema čak ni za hljeb. To je stanje koje se ne može definisati postojećim parametrima siromaštva. To je teška bijeda”, kazao je Marjanović.
On je rekao da su se odavno stekli uslovi da se na sjeveru otvori kuhinja za izbjeglice i raseljenike.
„Mi smo ranije pokrenuli inicijativu da se kuhinja otvori u Beranama, gdje je najviše izbjeglih i raseljenih. Obratili smo se UNHCR-u, ali nijesmo dobili odgovor”, kazao je Marjanović.
U Beranama utočište i dalje nalazi oko 3.500 hiljade raseljenih sa prostora nekadašnje Jugoslavije.
To je oko 10 odsto ukupnog stanovništva u ovom gradu. Najveći broj njih je smješten u koletivnim centrima.
„Posebno teška situacija je u naseljema Riversajd gdje žive Romi i Egipćani”, kazao je Marjanović.
On je podsjetio da se raseljenici u kolektivnim centrima suočavaju sa problemom isključenja struje zbog nagomilanih dugovanja, koja samo u Beranama dostižu brojku od 260.000 hiljada eura.
„Veliki broj domaćinstava u mraku je već mjesec dana. Sada Elektroprivreda prijeti novim isključenjima. Ja mislim da to nije dobro i da bi to mogla biti inicijalna kapisla za protestna okupljanja izbjeglih i raseljenih”, kazao je Marjanović.
“Vijesti” su ranije pisale da kolektivni centri u četiri opštine na sjeveroistoku države duguju za struju 680.000 eura i da je taj dug nastao od 2011. godine, kada je bio sveden na nulu.Predsjednik Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih u Crnoj Gori Mićo Marjanović, ocijenio je da najveći broj te populacije u Beranama živi u uslovima ispod svih parametara siromaštva.
On je povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isljučenosti, rekao da je potrebno da se preduzmu hitne mjere da se to teško stanje ublaži.
„Najveći broj raseljenih i izbjeglih u Beranama i na sjeveru Crne Gore nema čak ni za hljeb. To je stanje koje se ne može definisati postojećim parametrima siromaštva. To je teška bijeda”, kazao je Marjanović.
On je rekao da su se odavno stekli uslovi da se na sjeveru otvori kuhinja za izbjeglice i raseljenike.
„Mi smo ranije pokrenuli inicijativu da se kuhinja otvori u Beranama, gdje je najviše izbjeglih i raseljenih. Obratili smo se UNHCR-u, ali nijesmo dobili odgovor”, kazao je Marjanović.
U Beranama utočište i dalje nalazi oko 3.500 hiljade raseljenih sa prostora nekadašnje Jugoslavije.
To je oko 10 odsto ukupnog stanovništva u ovom gradu. Najveći broj njih je smješten u koletivnim centrima.
„Posebno teška situacija je u naseljema Riversajd gdje žive Romi i Egipćani”, kazao je Marjanović.
On je podsjetio da se raseljenici u kolektivnim centrima suočavaju sa problemom isključenja struje zbog nagomilanih dugovanja, koja samo u Beranama dostižu brojku od 260.000 hiljada eura.
„Veliki broj domaćinstava u mraku je već mjesec dana. Sada Elektroprivreda prijeti novim isključenjima. Ja mislim da to nije dobro i da bi to mogla biti inicijalna kapisla za protestna okupljanja izbjeglih i raseljenih”, kazao je Marjanović.
“Vijesti” su ranije pisale da kolektivni centri u četiri opštine na sjeveroistoku države duguju za struju 680.000 eura i da je taj dug nastao od 2011. godine, kada je bio sveden na nulu.
Bonus video:
