Crnogorska dijaspora je od prošle godine bogatija za još jednu zvaničnu asocijaciju: u Tirani je registrovana Zajednica Crnogoraca u Albaniji (ZCGA) koja je za kratko vrijeme uspjela da animira i okupi Crnogorce širom ove susjedne države.
Predsjednik i jedan od osnivača je Marinko Ćulafić (48), prevodilac u Elbasanu gdje je i sjedište ZCGA. U ovom trenutku, ZCGA osim Elbasana svoje klubove već ima u Tirani, Draču i Skadru, kojima rukovode Ibrahim Đombalić, Milka Jojić, Romina Radončić, Ružica Rašović i Ridvan Smajli, a sa njima su osnivači asocijacije još i Diana Kasmi-Šoškić i Viktor Jojić.
“Mi smo relativno mlada zajednica, ali, do sada smo već ostvarili intenzivnu komunikaciju sa ambasadom Crne Gore u Albaniji, Upravom za iseljenike pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Maticom crnogorskom, Fakultetom za crnogorski jezik i Fondacijom Sveti Petar Cetinjski, kao i sa lokalnim upravama Bara, Ulcinja, Berana i Andrijevice. Od svih smo dobili verbalnu, a od Matice crnogorske i konkretnu podršku za naše aktivnosti u 2019”, kazao je “Vijestima” Ćulafić.
Marinko ĆulafićOn ističe da su nacionalni identitet i njegovo očuvanje vrlo kompleksni i stoga u programu ZCGA imaju centralno mjesto - učenje crnogorskog jezika i literature, i sada se traže nastavnici jezika, prije svega za Skadar, a zatim i za Elbasan. Albanski Zakon o manjinama je prije godinu dana prepoznao Crnogorce kao jednu od devet tamošnjih nacionalnih manjina, i kada u Tirani bude oformljen Komitet za nacionalne manjine, u njemu će biti i predstavnik ZCGA koja će tako direktno učestvovati u kreiranju manjinske politike u Albaniji.
“Prema tom zakonu, vlada Albanije svake godine finansijski pomaže manjine da mogu čuvati svoj nacionalni identitet, jezik i kulturu otvaranjem škola i kulturnih centara ili održavanjem kulturnih projekata sa istim ciljem. Nadamo se da ćemo na tom planu u 2019. imati odgovarajuću podršku iz Tirane. U svakom slučaju, da bismo razvijali ZCGA i ostvarili što veći uticaj, potrebna nam je i podrška Vlade i drugih institucija države Crne Gore”, kazao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, u Albaniji predstavnici crnogorske manjine pretežno žive u gradovima Skadru, Draču, Tirani i Elbasanu, kao i u dijelovima ruralnih sredina širom ove države. Dio njih su, ističe Ćulafić, autohtoni stanovnici Albanije, a manji dio su iseljenici iz Crne Gore, “uglavnom nakon Drugog svjetskog rata”.
“Upravo prikupljamo podatke o tome koliko smo pozicionirani u oblasti nauke, obrazovanja i kulture u Albaniji i o tome ćemo u narednom periodu davati relevantne informacije”, kaže predsjednik ZCGA.
Čulafić ukazuje da je na prvom mjestu afirmisanje crnogorskih manjina u Albaniji i prikupljanje podataka o njenoj brojnosti, teritorijalnom rasporedu, položaju i statusu unutar albanskog društva. Planirano je obilježavanje Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja, Dana državnosti 13. jula, 11. oktobra - dana rođenja poete Miloša Nikolića Miđenija, ali i šestog januara - godišnjice tragedije u luci Medova kada je 1916. poginulo 394 crnogorskih dobrovoljaca koji su na poziv kralja Nikole iz Amerike krenuli u Crnu Goru, te dana Svrtog Vladimira “i ta bi manifestacija trebala biti tradicionalna svakog četvrtog juna”.
Ćulafiću je najprijatnije u Andrijevici
Sa suprugom Julijanom, Ćulafić u Elbasanu radi kao prevodilac i ima dvoje djece -ćerku Lidiju i sina Dejana, studenta cetinjskog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Posljednjih deset godina redovno posjećuje Crnu Goru, najviše se zadržava u Andrijevici kod najbliže familije.
“Tamo se osjećam najprijatnije. Osjećam se veoma dobrodošlim i u Baru, u koji su me u posljednje tri godine zvali na Dan opštine 24. novembra kao predstavnika crnogorske nacionalne manjine u Albaniji.
Zaista sam impresioniran vjerskom i nacionalnom harmonijom u ovom gradu u kojem svake godine stičem nove prijatelje”, kaže Ćulafić.
Bonus video:
