Bukvić: Predlog Strategije nacionalne bezbjednosti je kvalitetan i dinamičan dokument

„Vitalni interesi se prije svega odnose na zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Crne Gore. Značajno je da se potencira zaštita života i imovine građana, zaštita demokratije, pravne države i vladavine prava i zaštita ljudskih prava i sloboda“, rekao je Bukvić
88 pregleda 4 komentar(a)
Zoran Bukvić, Foto: Arhiva Vijesti
Zoran Bukvić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 25.11.2018. 12:46h

Predlog Strategije nacionalne bezbjednosti kvalitetan je i dinamičan dokument i dobra osnova za izradu drugih, koji će doprinijeti unapređenju sistema u toj oblasti, ocijenio je vojni analitičar Zoran Bukvić.

„Predlog Strategije nacionalne bezbednosti, u odnosu na Strategiju (2008.), u popunosti sagledava realnost, sveobuhvatniji je, detaljniji, a time i kvalitetniji“, kazao je Bukvić agenciji MINA.

On ističe da Predlog na nov način definiše bezbjednosne interese i jasno ih precizira.

Strategija, kaže on, svrstava interese u tri grupe, a to su vitalni, strategijski i ostali važni interesi.

„Vitalni interesi se prije svega odnose na zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Crne Gore. Značajno je da se potencira zaštita života i imovine građana, zaštita demokratije, pravne države i vladavine prava i zaštita ljudskih prava i sloboda“, rekao je Bukvić.

Prema njegovim riječima, strategijski interesi Crne Gore su razvoj efikasnog i održivog nacionalnog bezbjednosnog sistema, prevencije i suzbijanje pretnji i izazova, koji mogu uticati na bezbjednost države.

On ističe da je značajno naglašeno i jačanje otpornosti, civilne spremnosti i sposobnosti za upravljanje krizama i suprostavljanje terorizmu, organizovanom kriminalu i korupciji.

„Ostalim važnim interesima dat je kvalitetno nov značaj. Naglašeno je jačanje institucija sistema, samostalnosti, nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i smanjenje kriminala. Mjesto u interesima dato je i jačanju institucionalnih kapaciteta za jačanje borbe protiv pranja novca, finansiranje terorizma i korupciju“, ocijenio je Bukvić.

On ističe da se veći značaj daje i jačanju institucionalnih kapaciteta za upravljanje u vanrednim situacijama izazvanim prirodnim, tehničko-tehnološkim, biološkim, hemijskim, nuklearnim, radiološkim i drugim nesrećama.

„Bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje, u odnosu na sadašnju Strategiju, dati su šire uz jasnija obrazloženja“, navodi Bukvić.

Oružana agresija, kaže on, predstavlja realnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, ali je vjerovatnoća od izbijanja konvencionalnih oružanih sukoba znatno smanjena.

„Poseban značaj dat je terorizmu, proliferaciji konvencionalnog i naoružanja za masovno uništenje (nuklearnog, hemijskog i biološkog) i sajber prijetnji. Sajber prijetnja ne poznaje državne granice i omogućava da iz virtuelnog prostora realizuje aktivnosti koje imaju implikacije u realnom svijetu“, kazao je Bukvić.

Prema njegovim riječima, više puta je naglašeno da organizovani kriminal predstavlja kompleksnu i dugoročnu prijetnju međunarodnoj i nacionalnoj bezbjednosti. „Crna Gora odbacuje terorizam kao metod i sredstvo za postizanje bilo kakvih interesa“.

Poslanici Skupštine Crne Gore u petak su završili raspravu o predlogu Strategije nacionalne bezbednosti Crne Gore i o njoj će se izjasniti naknadno.

Ona je u skladu sa odredbama Zakona o odbrani (2007.), osnovni dokument odbrane, pored Strategije odbrane Crne Gore, Strategijskog pregleda odbrane, Dugoročnog plana razvoja i odbrane i Plana odbrane Crne Gore.

Strategija nacionalne bezbednosti je dokument kojim se definišu razvoj i funkcionisanje sistema nacionalne bezbednosti Crne Gore.

Prvu Strategiju nacionalne bezbednosti u nezavisnoj Crnoj Gori, Skupština je donijela 2008.godine.

Strategija je dokument podložan promjenama u zavisnosti od bezbjednosnog okruženja, interesa, ekonomskih mogućnosti i drugih činilaca koje je određuju.

Potreba za redefinisanjem bezbjednosnih odgovora Crne Gore u kontekstu promjena u bezbjednosnom okruženju, a posebno činjenice da je Crna Gora, 5.juna 2017. godine, postala punopravna članica NATO saveza, nametnula je potrebu da se donese nova Strategija nacionalne bezbjednosti.

Članstvom u NATO savez Crna Gora je realizovala jedan od dva ključna spoljno-politička cilja i na taj način je postala integralni dio kolektivnog sistema bezbjednosti.

Bonus video: