CGO: Zakon o slobodnom pristupu informacijama selektivno se primjenjuje

Iz CGO su, uoči Međunarodnog dana prava javnosti da zna – 28. septembra, naveli da i dalje državni organi ne pokazuju proaktivnost u objavljivanju podataka od javnog značaja, ali i izbjegavaju da ih dostave na zahtjeve zainteresovanih subjekata direktno kršeći odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama
51 pregleda 1 komentar(a)
Mira Popović (Novina)
Mira Popović (Novina)
Ažurirano: 27.09.2015. 14:08h

Organi javnog sektora u Crnoj Gori još su nedovoljno transparentni, a Zakon o slobodnom pristupu informacijama selektivno se primjenjuje, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz CGO su, uoči Međunarodnog dana prava javnosti da zna – 28. septembra, naveli da i dalje državni organi ne pokazuju proaktivnost u objavljivanju podataka od javnog značaja, ali i izbjegavaju da ih dostave na zahtjeve zainteresovanih subjekata direktno kršeći odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

„A upravo je transparentnost jedan od preduslova za uspostavljanje vladavine prava, odgovornu vlast i borbu protiv korupcije. Ograničavajući pristup informacijama na ovaj način državni organi, koji pribjegavaju tom pristupu, predstavljaju direktne kočničare demokratizacije crnogorskog društva“, kazali su iz CGO.

Taj problem, saopštila je Mira Popović iz CGO, prepoznaje se i u relevantnim međunarodnim izvještajima.

Tako se, kako je saopšteno, u Izvještaju o napretku Crne Gore za prošlu godine konstatuje da je potrebno obezbijediti transparentnost i odgovornost rada javnih institucija i funkcionera, a da pronalaženje pravog balansa između prava na slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka o ličnosti ostaje i dalje izazov.

„Dodatno, sam Zakon o slobodnom pristupu informacijama ima niz manjkavosti a i pored njihove identifikacije nije ništa urađeno kako bi se iste unaprijedile, posebno u dijelu sistema sankcija, upravnih postupaka tokom izvršenja upravnog akta, kao i utvrđivanja adekvatnih naknada troškova postupka koje često znaju da dosegnu nerealne cifre čime se poništava duh Zakona“, saopštila je Popović.

Statistički gledano, kako su rekli, prema Izvještaju o radu Agencije za 2013, primljeno je 754 predmeta koji se odnose na nemogućnost pristupa informacijama građana.

Savjet Agencije riješio je svaki, a razduženo je njih 721.

„Od tog broja usvojene su 552 žalbe, a odbijeno je 67, dok je djelimično usvojeno 10 žalbi. U 92 slučaja postupak je zaključkom obustavljen zbog odustanka podnosioca žalbe, jer im je prvostepeni organ u međuvremenu dostavio traženu informaciju. Podaci za 2014. nijesu dostupni na sajtu Agencije, ali je primjetno javno ukazivanje NVO i medija na veći stepen zatvorenosti državnih organa“, kazali su iz CGO.

Iz te organizacije navode da, prema iskustvu koje CGO ima u zahtjevima za slobodan pristup informacijama, najzatvorenija ministarstva tokom ove godine su Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo eknomije.

„Kad je riječ o lokalnim samoupravama, tu tradicionalno prednjači po zatvorenosti Glavni grad Podgorica, a slijede opštine Bijelo Polje, Budva, Nikšić, Kolašin“, rekla je Popović.

Međunarodni dan prava javnosti da zna ustanovljen je 2002. godine na zajedničkom sastanku predstavnika/ca uglavnom nevladinih organizacija u Sofiji, Bugarskoj.

„Danas se taj dan obilježava širom svijeta sa ciljem promocije prava na slobodan pristup informacijama, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, ali i da bi se podstakli građani/ke da koriste svoje pravo, a vlasti da budu transparentnije u radu“, navela je Popović.

Bonus video: