Senat Univerziteta Crne Gore odlučio je da otkriva plagijate na osnovu zakona koji još nije donesen.
To proizilazi iz Odluke kojom se uređuje postupak utvrđivanja plagijata, koju je Senat UCG, na čelu sa rektorom Danilom Nikolićem, donio 21. septembra.
Ta odluka Senata još predviđa provjeru plagijata nastalih prije 2015. zbog čega bi se mogla naći i pred Ustavnim sudom, jer crnogorski Ustav ne predviđa retroaktivno (povratno dejstvo) pravnih akata.
“Na osnovu člana 78 Zakona o visokom obrazovanju... Odlukom se uređuje prethodni postupak za utvrđivanje plagijata akademskog osoblja, lica sa naučnim i istraživačkim zvanjima, koji su zaposleni na UCG, kao i studenata, nastalih prije 2015. godine...”, stoji u odluci.
Član 78 Zakona o visokom obrazovanju predviđa da će visokoobrazovne ustanove “postupak utvrđivanja plagijata uređuje se statutom ustanove, u skladu sa posebnim zakonom”.
Posebni zakon je Zakon o akademskom integritetu, koji je, u formi predloga, još u skupštinskoj proceduri.
Taj Predlog zakona ne predviđa retroaktivno dejstvo, odnosno provjeru plagijata nastalih prije donošenja zakona.
Iz Rektorata nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega je odluka donešena prije donošenja zakona na koji se oslanja.
Nijesu odgovorili ni zašto u odluci nije precizirano ko i na koji način može tražiti provjeru nečijeg rada zbog sumnje da je plagijat.
Rektorat je odbio da odgovori i na pitanje zbog čega žele da provjeravaju radove nastale 2015, ako se takvo rješenje nije našlo u Predlogu zakona o akademskom integritetu.
“Odluka Senata UCG predviđa retroaktivno utvrđivanje plagijata, koje je postojalo kao opcija tokom rada Radne grupe za izradu Zakona o akademskom integritetu. Tada je odbačeno to rješenje zbog procjene da je u suprotnosti sa Ustavom. Imajuću u vidu da je UCG imao vrlo aktivnu predstavnicu u ovoj radnoj grupi, čudi nas da je ovakvo rješenje našlo svoje mjesto u Odluci Senata...”, kazala je “Vijestima” Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje.
Ističe da je UCG i do sada, kroz svoj Statut, imao mehanizme za provjeru plagijata, iako je izbjegavao da ih koristi.
“Zato se stiče utisak da je ova Odluka Senata motivisana nekim drugim razlozima koji ne spadaju u domen uređenja akademskog prostora i jačanja akademskog integriteta. Odluka je, očito, donijeta za kratkoročnu upotrebu, jer ona ovakva teško može proći provjeru pred Ustavnim sudom, a nije jasna ni žurba, ako se uzme u obzir da je pitanje dana kad će biti usvojen Zakon o akademskom integritetu”, zaključuje Popovićeva.
Vijeće Ekonomskog fakulteta nedavno je, na osnovu ove Odluke, formiralo je Komisiju čiji je zadatak da izvrši stručnu provjeru autentičnosti magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića.
CGO traži provjeru radova svih članova Vlade
Komentarišući to što pet članova Odluke ne predviđaju jasne procedure, Popovićeva ističe da su se “obratili rektoru UCG sa zahtjevom za pojašnjenje”.
“Pitali smo ko može da zahtijeva provjeru nekog rada, šta je od dokumentacije potrebno dostaviti i kojem organu, kako bi se procijenilo da li se radi o plagijatu. Nadamo se da će UCG to brzo pojasniti, jer ukoliko postoji mogućnost da se kroz primjenu ove odluke provjere magistarski i doktorski radovi do 2015. bez ograničenja, tražićemo to za radove svih članova Vlade, koji su takve diplome stekli na UCG. I ranije smo se zalagali da se ove provjere vrše za javne funkcionere, a ne samo za akademsko osoblje, a ako je to sad moguće za jednog opozicionog lidera vjerujemo da neće biti prepreka da se na isti način uradi i provjera za najviše nosioce javnih funkcija u izvršnoj vlasti.
Bonus video:
