Kao desetogodišnjak, Radoslav Zečević iz pljevaljskog sela Židovići nije tražio od oca da mu kupi psa ili konja. Radoslav je, pomalo neobično za taj uzrast, tražio da mu otac kupi pčele.
"U komšiluku je bilo dosta ljudi koji se bave pčelarstvom, ja sam im nešto malo pomagao i tako sam zavolio pčele. Predložio sam ocu da kupi pčele i on mi je izašao u susret i kupio šest društava. Tako je počelo moje bavljenje pčelarstvom koje traje evo 11 godina", priča za "Vijesti" najmlađi profesionalni pčelar u Crnoj Gori.
On je, sa još 50 kolega, na nikšićkom Trgu slobode učestvovao na izložbi pčelinjih proizvoda na kojoj je učestvovalo oko 50 izlagača.
U početku je pomoć roditelja bila veća, ali kako je rastao, a sa njim i pčelinjak, ovaj dvadesetjednogodišnji mladić, student treće godine Biotehničkog fakulteta u Podgorici, smjer biljna proizvodnja, potpuno se osamostalio u poslu. Pomažu mu roditelji i godinu mlađa sestra Lucija, ali se ipak zna ko je glavni pčelar u proizvodnji.
"Pčelarstvo je donekle bilo porodična tradicija, mada jedno vrijeme prekinuta. Ja sam je, eto, obnovio. Pomažu mi sestra i roditelji i zajednički uspijevamo na tom putu. Krenuo sam sa šest društava, danas imam pčelinjaka sa oko 80 proizvodnih društava i tridesetak pomoćnih u toku sezone, kao i 107 oplodnjaka za matice", ne bez ponosa kaže mladi, a veoma iskusni pčelar.
Iako mnogi misle da su pčelari imuni na ubode pčela Radoslav priznaje da u uljanik ulazi sa kompletnom zaštitom.
"Jedino kada se radi proizvodnja matica ulazim bez rukavica jer se vrši njihovo obilježavanje. Potpisao sam ugovor sa Savezom pčelarskih organizacija Crne Gore i ove godine sam za Savez proizveo matice 400 komada", kaže Zečević koji ljeti pčelinjak seli u Odžiće, ispod planine Ljubišnje, dvadesetak kilometara od grada.
"Može da se živi od meda. Trenutno je ovo našoj porodici dodatni izvor prihoda, ali planiram da bude još profesionalnije i da bude jedini izvor prihoda. Smatram da je pčelarstvo jedna od profitabilnijih poljoprivrednih grana i da će u bliskoj budućnosti biti najodrživija grana u poljoprivredi", uvjeren je mladi pčelar.
I Svetlana Jovanović iz Podgorice je prije desetak godina počela da se bavi pčelarstvom.
"Ljubav prema pčelarstvu se slučajno desila. Poslije smrti supruga, koji se bavio pčelarstvom, počela sam i ja da se bavim ovim poslom. Mislila sam da nikada nešto neću tako zavoljeti kao što volim pčelarstvo. To je jako lijep posao i preporučila bih svim ženama koje su u mogućnosti da se bave ovim poslom", kaže Jovanović.
Bilo je, priznaje, uspona i padova, kao uostalom u svakom poslu. Upravo ljubav prema pčelarstvu joj i pomaže da se izbori sa najvećim problemima kao što su tržište i "lažni" med.
"Ako kupovna moć nije kako treba ni rad ne dobija na značaju. Ali malo po- malo kapa, što se kaže. Međutim, najveći problem je lažni med. Naši građani, a posebno stranci izgubili su povjerenje u kvalitet crnogorskog meda koji je jako kvalitetan i priznat. Nažalost, na tim uličnim prodajama ima svega i svačega a najmanje meda i nadam se da će resorno ministarstvo uraditi sve da se crnogorski med zaštiti i da se od njega napravi brend", kazala je Jovanović, bivša radnica cetinjskog Centra za socijalni rad, a danas penzionerka.
Ona se, kada su pčele u pitanju, dosta "osokolila" pa sada uglavnom štiti samo glavu dok radi sa njima.
Jovanović je ove godine izvrcala oko 1.200 kilograma neda.
Od hobija do posla za mlade
Vojin Đukanović, predsjednik Pčelarske organizacije Nikšić, najbrojnije u Crnoj Gori, sa oko 300 članova i 12.000 pčelinjih društava, pozdravio je pčelare u ime organizatora, dok je Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore kazao da je ta organizacija prepoznata kao jedna od najorganizovanijih u sektoru poljoprivrede.
Otvarajući manifestaciju Dragan Perović, potpredsjednik Opštine Nikšić, kazao je da nikšićko pčelarstvo ima budućnost i da "ne predstavlja samo zanimanje za penzionere, već je unosan posao za mlade ljude".
"U Nikšiću svakim danom ima sve više pčelinjih društava, a posebno raduje podatak da sve više mladih bira pčelarstvo za svoje zanimanje. Pčelarstvo zahtijeva punu posvećenost, ogroman trud i rad i neizmjerno strpljenje prema čudima prirode. Imperativ savremenog društva da proizvodi i koristi zdravu hranu ste vi, koji danas ovdje dajete pun doprinos", poručio je Perović.
"Vilin med" se prodaje i do pet hiljada eura po kilogramu
Najskuplji med na svijetu, pod nazivom "Vilin med", proizvodi se u Turskoj i njegova cijena je 5.000 eura po kilogramu.
Radi se o 18 kilograma meda koji se, zbog velike količine minerala, koristi kao lijek, a ne kao prehrambeni proizvod. Pronađen je u 1.800 metara dubokoj pećini u Dolini Saricayir u Artvinu, na krajnjem sjeveroistoku Turske.
Do sada je prodato šest kilograma meda. Na francuskoj berzi 2009. kilogram pomenutog meda prodat je za 45.000 eura, dok su godinu kasnije farmaceuti iz Kine za njega dali 28.000 eura.
Galerija
Bonus video:
