Predstavnici Rimokatoličke crkve oštro su juče kritikovali Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, pridruživši se Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Islamskoj zajednici.
Za rimokatolike koji pripadaju Barskoj i Kotorskoj nadbiskupiji Nacrt je neprihvatljiv, nužno ga je mijenjati i prilagoditi svima, ocijenio je pravnik Vladimir Marvučić.
Nacrt je prihvatljiv za Crnogorsku pravoslavnu crkvu i Jevrejsku zajednicu.
Za Hrvatsko nacionalno vijeće, HGI, sveštenstvo i poglavare Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori sporne su odredbe o zabrani “političkog djelovanja” vjerskih organizacija, njihovoj teritorijalnoj organizaciji, upisu u registar, objektima u kojima se može izvoditi vjerska poduka, te posebno, odredba zakona da su svi vjerski objekti izgrađeni prije 1. decembra 1918. državna svojina.
“Imamo primjedbe na neke norme koje su proglašene u tom Nacrtu, na primjer teritorijalna konfiguracija vjerskih zajednica... Ako bi se to doslovno shvatilo, naše dvije nadbiskupije ne bi više smjele biti pod jurisdikcijom, odnosno vrhovništvom Svete stolice, što je apsurdno. Kotorska biskupija bi imala problem, jer se ona nalazi pod Splitskom metropolijom, ali po predlogu ove norme mi smatramo da ni to ne bi bilo moguće”, kazao je juče Marvučić tivatskom “Dux radiju”.
On je naglasio i da sve hrišćanske crkve imaju pravo da se nazovu crkvama, dok naziv “vjerska zajednica” može odgovarati nekim drugim, ali katoličkoj i ostalim crkvama - “svakako ne.”
“Smatramo da je potpuno ponižavajuće i neprihvatljivo da se tradicionalne vjerske zajednice moraju registrovati. Mišljenja smo da se tradicionalne vjerske zajednice jednostavno moraju upisati u registar i prihvatiti”.
Marvučić: Država bi da sprovodi konfiskaciju i nacionalizaciju
Marvučić je ocijenio da država Nacrtom sprovodi neku novu, revolucionarnu pravdu, konfiskaciju, nacionalizaciju, jer je predviđeno da sve što je sagrađeno do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca treba da se smatra svojinom Crne Gore: “Sa time se ne slažemo, jer po tome, na primjer, katedrala Svetog Tripuna u Kotoru posvećena 1166. postaje imovina države koja u to vrijeme, kada je ona sagrađena, nije ni postojala...”.
Iz resora Suada Numanovića saopštili su juče da će javna rasprava o Nacrtu biti produžena do 30. septembra: “Nespremnost određenih struktura da učestvuju... razumijemo, prije svega, kao manjak demokratskih kapaciteta i njihov pokušaj da odbrane svoj antisistemski i monopolski položaj”.
Bonus video:
