Korupcija u javnim nabavkama postoji, ali je skrivena zakonskim popisima i podacima koji su interpretirani tako da se iz njih ne mogu izvući pravi zaključci, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk. On je kazao da u prilog tome govori činjenica da je za poslednjih pet godina potrošeno 1,6 milijardi eura na javne nabavke, dok je broj krivičnih prijava građana i policije zanemarljiv, a presuda nikakav. “Znamo za samo jednu presudu u javnim nabavkama i jedan slučaj koji je nedavno okončan prvostepenom presudom, a koji je vođen kao slučaj iz domena javnih nabavki, iako za to nema nikakvog osnova”, kazao je Muk na panel diskusiji o korupciji u javnim nabavkam, koji je organizovao Institut alternative. On smatra da je situacija u vezi sa tim krajnje problematična. On je pitao i da li je tako velika suma od 1,6 milijardi eura zaista ugovorena za određene radove, robu i usluge i da li je ta roba zaista kupljena, a da nije bilo korupcije. “Crna Gora bi bila izuzetak, ne samo u regionu, kada bi to zaista bilo tako“, dodao je Muk. On je kazao da korupcije ima, ali institucije nijesu u stanju, najčešće zbog nedostatka političke volje i kapaciteta, da je na efikasan i profesionalan način procesuiraju.
Muk je predstavio istraživanje koje je Institut alternative uradio tokom ljeta, u okviru kojeg su građane pitali koliko vjeruju da se javne nabavke sprovode javno i transparentno, kako bi se dobila najkvalitetnija usluga za najbolju cijenu. Prema njegovim riječima, svaki drugi građanin koji je učestvovao u istraživanju smatra da se proces javnih nabavki sprovodi u skladu sa stranačkim interesima, što je značajno više u odnosu na 2012. godinu, kada je to mislilo 34 odsto ispitanika. “To govori da su javne nabavke kanal za preusmjeravanje javnih resursa prema političkim strankama i to je jedna vrsta nagrade onim preduzećima koja direktno ili indirektno podržavaju političke partije na vlasti”, ocijenio je Muk. On je dodao da je istraživanje pokazalo da dvije trćine ispitanika smatra da su malverzacije prilikom sprovođenja javnih nabavki česta pojavau Crnoj Gori, isto kao i prije tri godine. “Ti podaci treba sve da nas zabrinu zabrinu, jer niesmo uspjeli da kao pojedinci i društvo u proteklom periodu izgradimo povjerenje u postupke javnih nabavki”, kazao je Muk. On je saopštio da je u odnosu na 2012. godinu porastao broj onih koji smatraju da javne nabavke služe za bogaćenje pojedinaca i legalizaciju korupcije. “Posebno zabrinjava loša kontrola javnih nabavki, na šta je upozoravala i Evropska komisija”, naveo je Muk. On je dodao i da je 59 odsto učesnika istraživanja saopštilo nije zadovoljno kontrolom u javnim nabavkama. “Interesantno je i da 57 odsto zaposlenih u javnom sektoru nezadovoljno kontrrolom u procesu javnih nabavki”, rekao je Muk.
“Interesantno je i da 57 odsto zaposlenih u javnom sektoru nezadovoljno kontrrolom u procesu javnih nabavki”, rekao je Muk
On je podsjetio da je do početka primjene novog zakona, jedan dio kontrole sprovodila Komisija za kontrolu javnih nabavki i to se odnosilo na ugovore vrijednosti preko 500 hiljad eura. Muk je naveo da je prošle godine bilo 67 ugovora od kojih 27 nije ispunjavalo preduslove zakonitog sprovođenja, tako da su oni djelimično ili u potpunosti poništavani. On je dodao da je prema novom zakonu ta nadležnost prenijeta na Upravu za inspekcijske poslove, gdje su za više hiljada takvih ugovora koji obuhvataju visoke sume nadležna samo dva inspektora od planirana tri. “Ti ljudi do sada nijesu mogli da obave taj posao. Sigurno to neće moći ni sad kad u nadležnosti imaju novinu kakva je kontrola krupnih ugovora”, rekao je Muk. Pomoćnik Uprave za javne nabavke, Mara Bogavac, smatra da je glavni problem nedostatak administrativnih kapaciteta svih nadležnih institucija koje sprovode javne nabavke. Ona je dodala da se to naročito odnosi na nedostatak administrativnih kapaciteta naručioca, jer se sve svodi na jednog čovjeka ili mali broj ljudi koji sprovode javne nabavke. “Najviše mogućnosti za koruptivne radnje ima poslije zaključivanja ugovora, jer ne postoji transparentnost odnosa naručioca i ponuđača do realizacije ugovora“, saopštila je Bogavac. Predsjednik Komisije za kontrolu postupka javnih nabavkim, Suzana Pribilović, kazala je da je ta institucija za tri i po godine imala devet predmeta sa elementima sukoba interesa u javnim nabavkama. Od toga su, kako je dodala, četiri predmeta nakon vraćanja na doradu i otkljanjanja nepravilnosti, okončana obustavom postupka.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Aleksandar Damjanović, smatra da postoje dva prostora za korupciju u javnim nabavkam. “Jedan je priprema tenderskih uslova unaprijed poznatim ponuđačima, a drugi je korupcija kada se nakon završetka javne nabavke, aneksima promijene prvobitni uslovi”, objasnio je Damjanović. Korupcija je, kako je dodao, prisutna naročito u onim segmentima koji djeluju van zakona i mimo onoga što zakon predviđa da su javne nabavke. “Primjer je autoput, koji će koštati koliko i javne nabavkle za tri godine, a i to je jedna vrsta javne nabavke koja nije uređena po zakonu, jer je u okviru međudržavnog sporazuma“, saopštio je Damjanović.
Bonus video:
