"POSTAVLJA SE PITANJE DA LI IH UOPŠTE IMA"

Glušica: Intelektualci u Crnoj Gori pasivni i nevidljivi

Prema njenim riječima, ako se usudite da iznesete mišljenje i kritiku o bilo čemu, pa čak i o jezičkoj politici, pretvore vas u opasnog državnog neprijatelja, a državni neprijatelji obavezno stradaju
17 komentar(a)
URA, Ujedinjena reformska akcija, Foto: URA
URA, Ujedinjena reformska akcija, Foto: URA
Ažurirano: 13.09.2015. 12:21h

Intelektualci u Crnoj Gori su toliko pasivni i nevidljivi, da se ponekad postavlja pitanje da li ih uopšte ima, ocijenila je predsjednica nikšičkog odbora Građanskog pokreta URA, Rajka Glušica.

„Ako pogledamo samo na Univerzitetu Crne Gore (UCG) koliko je nastavnog kadra - nekoliko stotina, a kritičari društvene zbilje mogu se prebrojati na prstima jedne ruke. Zašto je to tako? Zato što je u Crnoj Gori najbezbjednije i najbolje ćutati i ne 'talasati'", kazala je Glušica agenciji MINA.

Prema njenim riječima, ako se usudite da iznesete mišljenje i kritiku o bilo čemu, pa čak i o jezičkoj politici, pretvore vas u opasnog državnog neprijatelja, a državni neprijatelji obavezno stradaju.

„Da bismo promijenili aktuelnu sumornu sliku naše države, moramo imati građanske hrabrosti, osloboditi se straha koji je vlast oko sebe posijala pretvarajući crnogorske građane u obezljuđene i apatične podanike. Utjerali su strah u kosti svima, pa čak i profesorima Univerziteta, instituciji koja je po pravilu kreator i nosilac društvenog i naučnog progresa“, navela je Glušica.

Ona je kazala da njen angažman u Građanskom pokretu URA nije motivisam političkom promocijom ili bilo kojom drugom vrstom ambicije, već isključivo željom da doprinese, koliko je u njenoj moći, promjeni postojećeg stanja u crnogorskom društvu „koje postaje svakoga dana sve teže i već se primiče granici neizdržljivosti i pucanja“.

„Nakon skoro 30 godina nastavničkog rada na UCG, prinuđena sam da se priključim i ovom vidu otpora i odbrane dostojanstva profesorske profesije jer moj i mojih kolega glas ne dopire do odgovornih na Fakultetu niti Univerzitetu na kojem radimo“, pojasnila je Glušica.

Sve se, kako je kazala, odlučuje na vrhu piramide moći, a tamo su instalirani najbeskrupolozniji.

„U svim segmentima društva ista je slika, tako da svako odgovoran i racionalan mora preuzeti korake u odbranu života i osnovnih ljudskih prava koja se svakodnevno krše u našoj državi. Dosta smo ćutali i nadali se da da će biti bolje“, ocijenila je Glušica, dodajući da je toliko nepravde, diskriminacije u svakom pogledu, obespravljenosti i siromaštva, nasuprot malog broja privilegovanih i enormno bogatih koji su to bogatstvo stekli najčešće nezakonitim putem.

Kako je navela, naša je stvarnost sunovrat sistema vrijednosti, uništena ekonomija, radnici tretirani kao robovi, koji se prodaju zajedno sa preduzećima, a onda ih 'strateški partneri' potjeraju na biroe rada ili u minimalne penzije. „Oni 'srećnici' koji ostanu da rade prolaze kao radnici u Toščeliku, Metalcu, Boksitima, nekadašnjim industrijskim gigantima od kojih su živjeli dostojnim životom hiljade Nikšićana“.

„Naša su budućnost rasprodate fabrike, hoteli, banje, plaže, planine, vode, vazduh, sunce i druga prirodna bogatstva, mi smo društvo bez perspektive. Moramo stalno postavljati sebi pitanje - šta ostavljamo svojoj djeci u nasljeđe, i od odgovora crvenjeti“, kazala je Glušica.

Ona smatra da je posljednji čas da se pokrenu svi kojima se nanosi nepravda, svi kojima su oduzeta osnovna ljudska prava, prava na rad, zaradu i dostojanstven život od toga rada, pravo na slobodu govora i izražavanja i pravo na slobodne izbore.

Glušica je kazala da je Građanski pokret URA bio njen logičan izbor, s obzirom na činjenicu da je bila članica Foruma 2010, jednog od osnivača i konstituenata Građanskog pokreta.

„Naravno, tu su i meni bliska programska opredjeljenja, prije svega - URA je politički pokret slobodnih građana koji su posvećeni Crnoj Gori i njenoj budućnosti, utemeljen je na idejama antifašizma, građanskog društva, pravne države, socijalne pravde i održive i stvaralačke ekonomije“, rekla je ona.

URA se, kako je navela, bori za obrazovano, prosvijećeno i zdravo društvo, društvo ravnopravnih građana, naroda, kultura i vjeroispovijesti, za stabilnu i ohrabrujuću zajednicu.

„Možda i najvažnije - Građanski pokret URA okupio je mnogo pametnih i časnih ljudi koji su garancija da se URA neće baviti politikanstvom i lovom u mutnom, već otvorenom i principijelnom borbom za bolju budućnost građana Crne Gore i jasne ciljeve precizirane programom“, dodala je Glušica.

Ona smatra da će smjenu vlasti i promjene u Crnoj Gori izazvati aktivan i odgovoran odnos njenih građana i njihov izlazak iz apatije i beznađa.

„Ovdje prije svega mislim na apstinente i one koji smatraju da se ništa ne može promijeniti zbog krađe i pritisaka na izborima i pozicije moći, političke i finansijske, koju vlast ima i nezakonito koristi u izbornoj proceduri, i one koji misle da o svemu, pa i tome ko će pobijediti na izborima, odlučuju velike sile - Amerika, Rusija ili Evropa, tako da mi tu ne možemo ništa da učinimo“, precizirala je Glušica.

Smjenu vlasti će, kako je kazala, izazvati obespravljeni i gnijevni građani oslobođeni iz kandži straha i ucjena u kojima ih čvrsto drži aktuelna vlast.

„Građani Crne Gore treba da znaju da svoju i sudbinu svoje djece mogu mijenjati na bolje i to na izborima, izlaskom i glasanjem za opozicione partije za koje su sigurni da neće sarađivati sa onima koji su nas doveli u ovako ponižavajuće stanje. Građani moraju da shvate da, koliko god vlast na izborima krala, broj nezadovoljnih, obespravljenih, gladnih, a hrabrih i časnih je veći“, poručila je Glušica..

Ona je kazala da se iskreno nada da će i veliki broj glasača vlasti smoći snage da prizna da su svojim glasanjem za vlast, dijelom odgovorni za poražavajuće stanje u društvu, i da će glasanjem, na primjer za Građanski pokret URA, dati šansu boljima, pravednijima i sposobnijima.

Glušica je ocijenila da je formiranje novih opozicionih subjekata sa različitim programima i političkom ponudom podsticajno, jer građanin ima više izbora pri odluci kome da pokloni svoje povjerenje.

„Da bismo zaista živjeli životom dostojnim čovjeka moramo građanski hrabro pružiti otpor svakoj nepravdi, iznositi stavove i kritički sagledavati pojave u društvu, i pri tom savladati strah od tajnih službi, montiranih snimaka i procesa, informatora i informera, nadajući se da će uskoro morati da plate za svoja nepočinstva. Do tada nam, s obzirom na jačinu protivnika, predstoji, kako bi rekao Njegoš, 'preužasna borba'“, zaključila je Glušica.