Advokati ne smiju braniti ministarstva: ASK utvrdio ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije

Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je ugrožavanje javnog interesa, koje upućuje na postojanje korupcije, u slučajevima kada advokati zastupaju ministarstva pred sudovima.

Mišljenje je uslijedilo nakon postupka koji je ASK pokrenuo po službenoj dužnosti, a na osnovu medijskih upita kada su “Vijesti” objavile da je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj potpisao ugovor kojim je za pravno zastupanje angažovao advokatsko-ortačko društvo supruga sada već bivše državne sekretarke u tom resoru Ane Raičević.

ASK je preporučio ministarstvu da se postupak zastupanja pred sudovima i državnim organima vrši uz puno poštovanje pozitivno-pravnih propisa koji regulišu predmetnu stvar, na način koji neće ugroziti integritet institucija i dovesti do narušavanja etičkih standarda i principa.

Obavezala je Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo pomorstva i Ministarstvo saobraćaja da u roku od 60 dana od prijema mišljenja ASK-a, toj instituciji dostave izvještaj o preduzetim radnjama.

Ta tri ministarstva su prethodne dvije godine angažovala advokate za zastupanje u sudskim postupcima.

Po zahtjevu ASK-a svim vladinim resorima nije se izjasnilo jedino Ministarstvo energetike i rudarstva, zbog čega je pokrenut prekršajni postupak pred Sudom za prekršaje u Podgorici.

“Utvrđuje se da je zastupanje državnih organa koji nemaju status pravnog lica - ministarstava, pred sudovima, od strane advokata izvršen suprotno zakonskoj regulativi što je dovelo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u smislu člana 4 stav 3 tačka 2 a u vezi člana 2 Zakona o sprečavanju korupcije”, piše u mišljenju ASK koje potpisuje direktorica Kristina Braletić.

Zaključeno je da je većina ministarstava angažovala advokatske kancelarije ili advokate za davanje stručnih mišljenja, pa smatraju da bi trebalo razmotriti i preciziranje zakonske odredbe koja se odnosi na njihov angažman od državnih organa koji nemaju status pravnog lica. Time bi se, smatraju u ASK-u, obezbijedila adekvatna primjena zakona, ali i izbjeglo nepotrebno trošenje novca iz budžeta.

ASK je krajem decembra prošle godine zahtijevao od svih ministarstava da dostave izjašnjenja u vezi sa tim da li su u 2024. i 2025. angažovali advokatsku kancelariju/advokata za navedeni vremenski period radi zastupanja pred sudovima, kao i iznos budžetskih sredstava koji je utrošen za tu namjenu.

Tokom ispitnog postupka, ASK je u februaru ove godine zatražio mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Institucija Zaštitnika u dopisu je navela stav koji, tvrde, proizlazi isključivo iz zakonske regulative - da državni organ nije i ne može biti ovlašćen da za potrebe svog procesa rada angažuje advokate, odnosno advokatsku kancelariju, kako za potrebe zastupanja pred sudovima, tako ni u slučaju konsultantskih poslova.

“U svom izjašnjenju Zaštitnik pojašnjava da u upravnom postupku državni organ ima stranačku legitimaciju odnosno stranačku sposobnost, koja se razlikuje od procesne sposobnosti. Naime, procesna sposobnost se izjednačava sa poslovnom sposobnošću, a procesno nesposobno lice zastupa zakonski zaštitnik, pri čemu organ koji nema svojstvo pravnog lica u upravnom sporu vrši radnje u postupku preko propisom ovlašćenog predstavnika”, piše u mišljenju ASK-a.

Prema mišljenju Zaštitnika, državni organi nemaju pravo da angažuju advokata za zastupanje, odnosno konsultovanje, kod činjenice postojanja njihovog zakonskog zastupnika - Zaštitnika, s obzirom na to da nemaju svojstvo pravnog lica, a samim tim ni procesnu sposobnost neophodnu za ugovaranje i preuzimanje obaveza, u kojem pravcu jedino mogu biti ovlašćeni od Vlade.

ASK je zahtjev u vezi sa ovim pitanjem uputio i Vrhovnom sudu, koji je odgovorio da ne daje mišljenja u postupcima pred drugim državnim organima, jer bilo koje mišljenje o određenom pravnom pitanju sačinjeno kod njih može kasnije biti predmet preispitivanja pred istim sudom u postupku.

“Vijesti” su početkom decembra prošle godine objavile da će ASK ispitati da li je Đeljošaj ugrozio javni interes potpisujući u januaru 2024. ugovor sa AOD “Tripković i Raičević”, gdje su partneri Ivan Raičević, suprug tadašnje sekretarke u resoru ekonomskog razvoja, i državni sekretar u Ministarstvu pomorstva Pavle Tripković.

Iz Đeljoševog resora tada su tvrdili da nisu prekršili zakon i da je Vrhovni sud u više presuda jasno potvrdio da je sud inače dužan da vodi računa po službenoj dužnosti da li je neko ovlašćen za zastupanje i da inače ne bi dozvolio da neko zastupa ko to nema pravo.

“Nemamo svojstvo pravnog lica, ali imamo svojstvo stranke u postupku koja se po zakonu može zastupati sama ili preko punomoćnika shodno Zakonu o parničnom postupku. Ne postoji nijedan propis koji ograničava mogućnost da nas zastupa advokat pa je Vrhovni sud dao mišljenje da sve radnje koje je advokat preduzeo imaju dejstvo kao da smo ih mi preduzeli. Nije prekršen Zakon o državnoj imovini jer je zaštitnica ovlašćena da zastupa državne organe i javne službe u postupcima koji se tiču zaštite državne imovine koja je u svojini Crne Gore, a u upravnim sporovima sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta kojim se utvrđuje ili utiče na prava obaveze i pravne interese fizičkog i pravnog lica”, tvrdili su u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Slično izjašnjenje stiglo je ASK-u iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u kojem navode da u crnogorskom zakonodavstvu ne postoji niti jedan propis zabranjuje Vladinom resoru da zaključuje pravne poslove sa advokatima, u situacijama kada su stranka u postupku.