NAJVIŠE INTERVENCIJA NA DURMITORU

Kad se ne poštuju pravila, mora biti i povreda i žrtava na planini

Najviše intervencija spašavanja turista na Durmitoru bilo je zbog nepromišljenosti, izbjegavanja markiranih staza i neadekvatne opreme. Među izgubljenima bilo i ljudi sa Žabljaka
170 pregleda 0 komentar(a)
spašavanje, GSS, Foto: GSS
spašavanje, GSS, Foto: GSS
Ažurirano: 25.10.2018. 18:44h

Tokom protekle turističke sezone pripadnici Gorske službe spašavanja imali su na Durmitoru 14 intervencija, od kojih tri sa smrtnim ishodom.

Do spašavanja onih koji zalutaju i ostanu zarobljeni u masivima Durmitora, prema riječima načelnika obavještajne tačke Žabljak Gorske službe spasavanja Crne Gore Zorana Vojinovića, uglavnom dolazi zbog njihove nepromišljenosti, odlaskom na planinu van označenih staza bez adekvatne opreme.

“U intervencijama su evakuisana tri beživotna tijela, od kojih jedno turistkinje iz Malezije za kojom se tragalo od prošle jeseni. U pohodima na durmitorske vrhove život je izgubilo i dvoje mladih turista iz Rusije. Nekoliko turista, u težnji za avanturizmom i zbog nepromišljenosti zadobilo je lakše ili teže povrede, a najviše intervencija bilo je zbog gubljenja u planini, izbjegavanja markiranih staza, neadekvatne opreme... Najčešće u kasnim noćnim satima”, kazao je Vojinović.

On je naveo da su se, u principu, oni koje su spašavali pravdali da su pogrešno ili loše informisani od turističkih poslenika na Žabljaku i da se sa stanodavcima komunikacija uspostavlja teško zbog nepoznavanja jezika.

Poseban kuriozitet, kako je kazao, predstavlja podatak da je među izgubljenim bilo i ljudi sa Žabljaka.

Kao primjer neodgovornog ponašanja u planini Vojinović navodi troje državljana Rusije koji su u maju, po snijegu, krenuli prema Bobotovom kuku i izgubili se, a spasioci su ih pronašli na drugom kraju, u predjelu Međeda. Kad su pronađeni zapaženo je da su za orijentaciju u planini koristili mapu istrgnutu iz geografskog atlasa.

On naglašava da se nešto mora sistemski promijeniti kada su u pitanju propisi koji regulišu tu oblast.

“Turisti se moraju edukovati pisanim materijalima i obavještenjima na sajtovima Ministarstva turizma i Turističke organizacije”. Vojinović je naglasio dobru saradnju i sinhronizovano djelovanje sa Oštinskom službom zaštite i spašavanja iz Žabljaka. Smatra da je neophodna veća podrška JP Nacionalni parkovi Crne Gore.

Za spasioce kaže da su dobro opremljeni, ali da već imaju pohabanu opremu i da su oni u takvim situacijama volonteri i to u okolnostima kada bolnice naplaćuju liječenje povrijeđenih.

Ide se i noću, bez lampi i sa praznim telefonima

Vojinović je profesor fizičke kulture, predsjednik Planinarskog kluba „Durmitor“ i predsjednik komisije za turističke vodiče u Planinarskom savezu Crne Gore. U misiji spašavanja u planini već je 28 godina. Kaže da je iza njega mnogo intervencija od kojih oko 20 sa tragičnim posljedicama, i da se ovogodišnji bilansi kreću u okvirima godišnjeg prosjeka kada je Durmitor u pitanju.

“Više nije problem u planinarskim stazama i signalizacijom. Na sceni je neodgovornost kada je u pitanju poštovanje postojećih propisa. Iskustva govore da se u planinu kreće u popodnevnim časovima kada se po pravilu pohodi završavaju. Nedostaje odgovarajuća odjeća i obuća, ne posjeduju se baterijske lampe, baterije telefona su na izmaku i, što nam pričinjava posebnu teškoću, daju se pogrešne koordinate o pozicijama na kojim se ta lica nalaze. Olako se pristupa vremenskoj situaciji ne razmišljajući da se vrijeme u planini brzo mijenja”, kaže Vojinović.