NAJAVA NADE DROBNJAK

Naknada za majke: Pravedna nagrada ili diskriminacija

“Da su se predlagači zakona, ali i nadležni skupštinski odbor i relevantne državne institucije ovim problemima kanili ozbiljno baviti, a ne samo populistički, u susret predstojećim izborima, prvo bi obezbijedili istraživanje i analizu efekata ovakvih mjera i na populacionu politiku i na ekonomski položaj žena, pa i na ekonomsku situaciju uopšte”
61 pregleda 0 komentar(a)
Porodica, Majka sa troje djece, Foto: Shutterstock
Porodica, Majka sa troje djece, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 07.08.2015. 13:34h

Najava poslanice DPS-a Nade Drobnjak o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti izazvala je oprečna mišljenja među pravnicima, aktivistima NVO sektora i poslanicima Skupštine.

Drobnjak se na taj korak odlučila jer je, kako je navela, odredba da se majkama sa troje i više djece daju doživotne naknade na više načina dikriminišuća. Ona smatra da se usvojenim izmjenama diskriminišu žene koje nijesu rađale ili imaju manje od troje djece i muškarci.

Advokat Aleksandar Đurišić smatra da izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne mogu biti diskriminatorske, već da žene sa troje i više djece koje rade predstavljaju jednu od najranjivijih kategorija.

“Te žene najčešće funkcionišu bez ičije pomoći i rade mnogo komplikovanije, mnogo teže i sa mnogo više truda i zalaganja”, kazao je Đurišić.

On zaključuje da je cilj pomoć ranjivim grupama da se ne osjećaju ugroženim i da se dovedu u rang onih koji nijesu ugroženi.

“Da su se predlagači zakona, ali i nadležni skupštinski odbor i relevantne državne institucije ovim problemima kanili ozbiljno baviti, a ne samo populistički, u susret predstojećim izborima, prvo bi obezbijedili istraživanje i analizu efekata ovakvih mjera i na populacionu politiku i na ekonomski položaj žena, pa i na ekonomsku situaciju uopšte”, kazala je direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević.

Ona je ocijenila da ozbiljna država razmišlja i o tome kakav će efekat na ekonomiju imati odustajanje od zaposlenja radno sposobnih žena, čije je pravo na izbor samo prividno.

Kako kaže, država bi, umjesto ubiranja jeftinih poena, trebalo da se bavi se analizom postojećih zakona i njihovom primjenom, pa bi iz njih izbacila diskriminatorske mjere koje svakodnevno pogađaju žene, u mnogo većem broju nego što nadležne inspekcije registruju.

Raičević tvrdi da je ovaj predlog “slijep za mnoge oblike rodne diskriminacije, čime direktno krši Ustav, Zakon o rodnoj ravnopravnosti i potpisane međunarodne konvencije.

“On stvara podjele i između samih žena, a to je oprobani recept da se spriječe slabi emancipatorski pokušaji i da se uloga žene u društvu retradicionalizuje i vrati u okove patrijarhata, ovog puta naizgled afirmativnim mjerama”, smatra Raičević.

Da su izmjene Zakona u skladu su sa Ustavom, smatra poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović.

"Svakako će za anale ostati činjenica da je neko pokušao da osporava ustavnost socijalnog davanja u zemlji koja se diči sa ustavnim načelom socijalne pravde... Zakon je u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom i u svakom slučaju neće biti teško Ustavnom sudu da inicijativu odbije", rekao je on.

Predsjednica Foruma žena i članica predsjedništva DNP-a Mirjana Jančovska je ocijenila da je cilj Nade Drobnjak nehuman, “da se relativizuje pravosnažnost jednog dobrog zakona, da se potom obori na Ustavnom sudu, jer je njoj tako naloženo, i njen zadatak se tu završava, nezavisno čak i od bijele kuge i procesa iseljavanja stanovništva iz Crne Gore, što je dio naše sumorne realnosti".

Maja Raičević iz Centra za ženska prava podržava namjeru poslanice Drobnjak jer, kako kaže, smatra da je Zakon ishitreno usvojen.

“Nije bilo analize finansijskih mogućnosti države da odgovori zahtjevima koje zakon pred nju stavlja, ali ni analize uticaja na ukupan položaj žena koja je po Zakonu o rodnoj ravnopravnosti obavezna prilikom donošenja svih novih propisa i politika u svim oblastima života”, ocijenila je ona.

Rakočević: Zbog djece radim više

Majka troje djece Vesna  Rakočević  iz Podgorice kazala je da od kada ima djecu radi više poslova kako bih mogla da im pruži osnovne uslove za život.

“Muž mi ne radi. Zaista mislim da bi ovaj Zakon pomogao ženama koje imaju troje i više djece. Bar nešto da nam padne lako u životu. U drugim državama žene koje žele da rađaju imaju sve povlastice, samo kod nas su one žrtve, koje moraju da podižu i vaspitavaju djecu, idu na posao, rade u kući...”, kazala je ona.

Isti ti su glasali za smanjenje nadoknada porodiljama

Ljiljana Raičević je kazala da država nije ozbiljno shvatila inicijativu više od 7.000 građana i građanki Crne Gore koji su 2013. potpisali peticiju protiv izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojom su smanjena državna davanja za refundaciju nadoknada porodiljama, a koju su ignorisali i usvojili sporno rješenje.

“Umjesto stvaranja opšte konfuzije koja neminovno nastaje kada se ekonomski problemi trpaju u isti koš sa mjerama za povećanje nataliteta, ozbiljna država bi, ako ništa drugo, proučila populacione mjere koje već postoje u drugim zemljama, a koje već daju rezultate”, ocijenila je direktorica Sigurne ženske kuće.

Preporučujemo za Vas