Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović saopštio je da državne institucije treba ispravno da tumače zakone umjesto da se prave nevješti i da pokušavaju da se sakriju iza Agencije, svaki put kad žele da nešto sakriju od javnosti.
U tom kontekstu on se pozitivno izrazio o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, koji je presjekao navodnu dilemu o tome da li treba dati podatke o korupciji u predmetu “Telekom”, koji su dostavljeni iz SAD.
“Prije neki dan u Skupštini smo čuli da ni jedna zemlja u svijetu ne čini dostupnim podatke iz izviđaja. Ako je tačna ta izjava potpredsjednika Vlade Duška Markovića, a zatim i glavnog specijalnog tužioca, onda je to morala znati i bivša specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović i nije morala tražiti naše mišljenje kada su joj poslanici tražili pristup dokumentima. Utisak je da je željela da se sakrije iza našeg stava koji bi za nju trebalo da bude očigledno negativan”, rekao je Lacmanović “Vijestima”.
Poslanici Nebojša Medojević i Koča Pavlović iz DF-a, tražili su od specijalnog tužioca uvid u dokumenta o korupciji tokom privatizacije Telekoma, koja su dostavljena iz SAD.
Ivanovićeva je nedjeljama odugovlačila s odlukom, tražeći mišljenje Agencije, kojoj je zatim odbila da dostavi dokumenta, kako bi odlučila o njenom zahtjevu.
Katnić je prije nekoliko dana odbio zahtjev poslanika, navodeći da na to nemaju pravo po ZKP-u, jer je u toku izviđaj.
U dokumentima se pominje da je „sestra najvišeg funkcionera Vlade koja se bavi advokaturom”, preko ugovora vezanog za firmu “Sigma”, dobila dio ili cijeli iznos od 580.000 eura od mađarskih direktora, i to u sklopu navodne koruptivne šeme.
Ne ulazeći u konkretni slučaj, Lacmanović je objasnio da se uskraćivanje određenih informacija u izviđaju ne dešava isključivo zbog zaštite ličnih podataka, već su u pitanju “zaštite nekih drugih interesa, poput pitanja značajnih za državu, nacionalnu bezbjednost…”
“Očekujem da bi glavni specijalni tužilac isto odgovorio. Cijenim da njegov stav nije zbog ličnih podataka i zato bi bilo dobro da saopšti razloge svoje odluke, kako se ne bi sticao utisak da je u predmetima od opštedruštvenog značaja zaštita ličnih podataka pravo nad pravima,” rekao je član Savjeta Agencije.
On će narednih dana u Skupštini braniti izvještaj o radu Agencije u prošloj godini, kojim nije prezadovoljan.
Tvrdi da je bilo bolje poslati poslanicima dva izvještaja, jedan koji se tiče zaštite podataka, a drugi o slobodnom pristupu informacijama, kao što je urađeno za 2013. godinu.
“To nije dobro, jer nijesmo podjednako uspješni, pa će poslanici biti u neprilici kako da glasaju. Lično sam zadovoljan u dijelu SPI, dok smo se na polju zaštite ličnih podataka bavili lovljenjem kamera po objektima u Crnoj Gori. Dok smo snažno afirmisali pravo na slobodan pristup podacima u posjedu države, s druge strane nijesmo puno uradili”, rekao je sagovornik.
Bonus video:
