CDT: Žene nedovoljno zastupljene tamo gdje se donose ključne političke odluke

Žene u Crnoj Gori nedovoljno su zastupljene tamo gdje se donose ključne političke odluke, pokazala je analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Analiza „Od kvota do moći: Žene u politici, muškarci na čelu“, kako su rekli iz CDT-a, pokazala je da su crnogorske političke partije naučile da žive sa rodnim kvotama, ali nijesu pokazale jednaku spremnost da ženama omoguće stvarni uticaj na političko odlučivanje.

„Dok se zakonske garancije zastupljenosti žena unapređuju, ključne odluke o partijskim funkcijama, kandidaturama, novcu i političkom napredovanju i dalje se donose u uskim krugovima partijskih rukovodstava, u kojima dominiraju muškarci“, kaže se u saopštenju CDT-a.

Crna Gora je, kako se dodaje, posljednjih godina napravila važne korake.

Podsjeća se da je rodna kvota na izbornim listama povećana sa 30 na 40 odsto, unaprijeđena je zaštita osvojenih mandata, a za rad ženskih partijskih organizacija obezbijeđeno je posebno javno finansiranje.

„Međutim, nijedna parlamentarna partija nema predsjednicu, a dostupna istraživanja pokazuju da žene često obavljaju značajan dio organizacionog i administrativnog rada, dok muškarci češće zauzimaju vodeće pozicije i dobijaju prilike za političko napredovanje“, kaže se u saopštenju.

Iz CDT-a su rekli da posebno zabrinjava način korišćenja javnog novca namijenjenog političkom osnaživanju žena.

CDT-ova analiza izvještaja Državne revizorske institucije pokazuje da je Asocijacija žena Pokreta Evropa sad 2023. godine 82 odsto prijavljenih troškova usmjerila na humanitarnu pomoć.

Kako se dodaje, Forum žena Bošnjačke stranke gotovo 88 odsto ukupnih odliva sa računa potrošio je na novčanu pomoć fizičkim i pravnim licima.

Navodi se da je Forum žena Demokratske Crne Gore gotovo 85 odsto prijavljenih troškova izdvojio za učešće u troškovima izbornih kampanja.

Ti podaci, kako se dodaje, otvaraju pitanje da li novac namijenjen političkom osnaživanju žena zaista služi toj svrsi ili se koristi prvenstveno za potrebe partija.

„Takođe, postavlja se pitanje da li se finansiranjem humanitarnih i socijalnih aktivnosti dodatno učvršćuje tradicionalna podjela uloga, u kojoj žene brinu o socijalnim potrebama, dok muškarci odlučuju o politici“, kaže se u saopštenju.

CDT-ova analiza podsjeća i na praksu zaobilaženja rodnih kvota.

Navodi se da su na lokalnim izborima 2022. godine u 14 opština proglašene 23 izborne liste koje nijesu ispunjavale zakonske uslove u pogledu zastupljenosti ili rasporeda kandidata manje zastupljenog pola.

Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, partije su, kako se dodaje, koristile pravne praznine koje su omogućavale da kandidatkinje koje ne prihvate mandat budu zamijenjene muškarcima koji su se nalazili iza njih na listi.

„Ove slabosti su u međuvremenu djelimično otklonjene, ali iskustvo pokazuje da problem nije bio samo u propisima, već i u spremnosti partija da poštuju njihovu svrhu“, rekli su iz CDT-a.

Prema njhovim riječima, dodatnu prepreku predstavljaju mizoginija, seksistički napadi i rodno zasnovane dezinformacije, kojima su političarke izložene na način koji njihove muške kolege ne pogađa jednako.

„Suzbijanje ovih pojava zahtijeva djelotvorniji odgovor institucija i političkih partija, uz jasno razlikovanje rodno zasnovanog nasilja od legitimne političke kritike“, kaže se u saopštenju.

CDT smatra da je neophodno modernizovati Zakon o političkim partijama iz 2004. godine i propisati minimalne standarde unutarpartijske demokratije, uključujući transparentne procedure izbora partijskih rukovodstava i kandidata, kao i garancije ravnopravnog učešća žena u odlučivanju.

Kako se dodaje, potrebno je preciznije urediti namjenu javnih sredstava za ženske partijske organizacije, ojačati nadzor nad njihovim trošenjem i obezbijediti da te organizacije samostalno odlučuju o korišćenju novca koji im je zakonom namijenjen.