Napori državnih institucija, uprkos napretku, nijesu dovoljni da bi se moglo govoriti o zaštiti ljudskih prava na odgovarajućem nivou, navodi se u Izvještaju o implementaciji preporuka u okviru drugog Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) stanja ljudskih prava u Crnoj Gori.
UPR ljudskih prava je jedinstven proces koji su pokrenule Ujedinjene nacije u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama te organizacije.
Alternativni izvještaj o implementaciji preporuka prikupljenih tokom drugog UPR ciklusa pripremljen je u okviru projekta „Osnaživavnje kapaciteta organizacije civilnog društva za učešće u UPR procesu“ koji implementiraju CEDEM, Građanska alijansa, u saradnji sa Centrom za prava djeteta, Savezom udruženja paraplegičara i Mogul-om iz Ulcinja.
„Mišljenje je crnogorskih nevladinih organizaija (UPR Komisije) da uprkos izvjesnom nepretku u pogledu promocije i zaštite ljudskih prava u gotovo svim oblastima, napori koje ulažu državne institucije nijesu dovoljni kako bi mogli govoriti o zaštiti ljudskih prava na odgovarajućem nivou“, kazala je menadžer projekta Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Danijela Vujošević.
Prema njenim riječima, u oblasti pravosuđa, zakonski propisi, u vezi novina u uspostavljanju jedinstvenog sistema izbora sudija i tužilaca, kao i sistema profesionalnog ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca, nedorečeni su.
„Zbog tih nedostataka i dalje ne možemo govoriti o obezbjeđivanju neophodnih garancija nezavisnosti pravosuđa, posebno u dijelu eliminisanja političkog uticaja na izbor sudija i tužilaca“, ocijenila je Vujošević.
Ona je dodala da je potrebno unaprijediti transparentnost rada Sudskog i Tužilačkog savjeta, nastaviti sa informatizacijom pravosuđa i učiniti sve presude javnim.
U oblasti borbe protiv korupcije, kako je pojasnila, broj sprovedenih finansijskih istraga je i dalje ograničen i neophodno je osnažiti kapacitete i uspostaviti zajedničke baze podataka radi efikasnijeg otkrivnja počinilaca koruptivnih djela.
„Antikorupcijski zakoni se ne sprovode adektvatno, još ne postoji politička volja za odlučnu borbu protiv korupcije u pravosuđu, naročito na visokom nivou“, kazala je Vujošević.
Prema njenim riječima, fokus će, naredne godine, biti na uspostavljanju Agencije za antikorupciju kao centralizovanog organa nadležnog za slučajeve prijavljivanja koruptivnih djela i zaštite „zvizdača“.
Kordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi (GA) Milan Radović ukazao je na probleme u oblasti suočavanja sa prošlošću, gdje se, kako je ocijenio, i dalje nastavlja formalan pristup, bez pokretanja postupaka utvrđivanja nalogodavne, komandane i huškačke odgovornosti.
„Crna Gora trebalo bi da se suočava sa prošlošću posebno iz dva razloga, jer su se zločini dogodili na njenoj teritiriji i od njenih građana kako bi doprinijela izgradnji iskrenog i trajnog pomirenja u državi i regionu“, poručio je Radović.
Prema njegovim riječima, neophodno je da država sprovede djelotvorne istrage, i da pravosnažno osuđujuće presude postanu dio obrazovnih planova i programa posebno na pravnim studijama.
On je dodao da u oblasti manjinskih prava i njihove zaštite nije ostvaren napredak.
„U parlamentu nijesu usvojene izmjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje bi zaustavile konflikt interesa u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i koje bi dovele do transparentnih procedura i onemogućavanja daljih zloupotreba u radu Fonda“, pojasnio je Radović
On je podsjetio da je Upravni sud poništio obje odluke Fonda za prošlu godnu, što je treća presuda kojom se poništavamu odluke te institucije.
„Dolazimo u stuaciju da se u potpunosti obesmišljavaju državne institucije koje su tu pronašle nedostatke, a to su Državna revizorska instituija, Komisija za sprečavanje konflikta interesa i Fond“, zaključio je Radović.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Crne Gore, Dejan Bašanović kazao je da je, u odnosu na poslednji izvještaj od 2013. godine, svijest javnosti o problemima osoba sa invaliditetom na mnogo većem nivou.
„Donešeni su zakonski propisi koji treba da doprinesu poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom, ali se suočavamo sa problemom da se oni usvajaju, ali da je slaba njihova primjena“, kazao je Bašanović.
Prema njegovim riječima, tu se misli na nepristpačnost u svakom pogledu, u javnom prebozu, informacino telekomunikacionim uslugama.
„Jedino će se otklanjanjem arhitektonskih barijera i obzbjeđivanjem pristupačnosti informaciono telekomunikacionim tehnologijama i uslugama, uspostavljanjem službi za podršku neophodnih za obavljanje svakondnevnih aktivnosti osobama sa invaliditetim stvoriti uslovi za njihovu inkluziju“, poručio je Bašanović.
On je ukazao na problem zapošljavanja osoba sa invaliditeom koji treba da se riješi.
„Nadam se da će država da zaposli što veći broj osoba sa invaliditetom i na taj način daće preporuku i ostalim poslodavcima da se uključe u zapošljavanju te kategorije građana“, naveo je Bašanović.
Bonus video:
