Predsjednik Upravnog odbora Koalicije NVO “Saradnjom do cilja“ Goran Đurović kazao je da je Vlada pribjegla kreiranju paralelnog, poželjnog NVO sektora.
On smatra da je to odgovor Vlade na jačanje NVO i da uspostavljanju saradnje ne doprinose “pojedine izjave” premijera Mila Đukanovića, iz kojih je uočljivo “postojanje poželjnih i nepoželjnih”, na osnovu stepena kritičnosti prema vlasti.
“Sa poželjnim NVO predsjednik Vlade nađe vremena i da se sastane, a onim drugim ostaju neprimjerene kvalifikacije“, kazao je Đurović u razgovoru za “Vijesti”.
- Kako funkcionišu "poželjne" NVO?
Manifestuju se uglavnom na dva načina. Prvi je taj što državni službenici osnivaju NVO koje se pojavljuju na konkursima za dodjelu sredstava. To ne bi bilo problematično kada se zaposleni u javnom sektoru u okviru NVO i uz nadoknadu ne bi bavili istim poslovima za koje su plaćeni kao službenici. Na ovaj način se ugrožava rad onih NVO koje posvećeno rade u javnom interesu i koje nijesu spremne da trguju sa predstavnicima javnog sektora. Drugi, mnogo opasniji vid stvaranja paralelnog NVO sektora, ogleda se u dodjeli (ne)novčane podrške mimo pravila i kriterijuma. Dodjela kancelarijskog prostora ili zemljišta od strane Vlade ili lokalnih samouprava je sve češća pojava, a odvija se u potpuno netransparentnom postupku, čime se stvaraju klijentelistički odnosi koji će vladajuće stranačke strukture staviti u funkciju po potrebi.
- U kojoj mjeri Vlada uvažava mišljenje i inicijative NVO?
Generalno, ne možemo govoriti o iskrenoj namjeri vlasti. Kada bi postojala iskrena namjera Vlade i političkih stranaka koje čine aktuelnu vlast, DPS-SDP, ne bi bilo moguće da se u posljednjih pet godina nezakonito umanje sredstva namijenjena za projekte NVO za oko 8 miliona eura. Toliko se, kršenjem Zakona o igrama na sreću od strane Ministarstva finansija, oduzelo od NVO.
- Činjenica je, ipak, da su predstavnici NVO sve brojniji u radnim tijelima koja se bave izradom propisa, strategija, akata... kojima se utiče na prava i slobode građana. Koliki je njihov uticaj u tim tijelima?
Svjedoci smo nezadovoljstva pojedinih predstavnika NVO statusom i načinom rada u različitim tijelima, zbog čega je neophodno raditi na kvalitativnom unapređenju ove saradnje.
- U proceduri je izrada izmjena i dopuna Zakona o NVO u dijelu koji se odnosi na finansiranje projekata. Na koji način je Koalicija učestvovala u izradi Zakona?
Dostavila je Ministarstvu unutrašnjih poslova konkretne predloge u vezi sa izmjenama, od kojih su tri ključna.
Prvi je potpuna promjena dosadašnjeg načina ocjene i odlučivanja o projektima. Predloženo je da projekte ne ocjenjuju ni predstavnici NVO ni Vlade, već profesionalni evaluatori... Smatramo da je ovo najefikasniji način da se proces osloboditi bilo kakvih uticaja različitih struktura, i vladinih i nevladinih, na odluku o tome koji će se projekti finansirati.
Drugi ključni predlog je da iznos sredstva namijenjen na godišnjem nivou za finansiranje projekata i programa NVO ne treba da bude ispod jedan odsto tekućeg budžeta. Finansiranje projekta NVO treba konačno shvatiti kao investiranje u bolji kvalitet života građana. U Hrvatskoj se na godišnjem nivou iz javnih fondova izdvaja oko 200 miliona eura za projekte NVO, a u BiH više od 60 miliona eura. U Crnoj Gori se preko jednog dostupnog fonda NVO finansiraju sa oko 2 miliona eura.
I treći je da se, radi veće održivosti rezultata finansiranih projekata ali i razvoja NVO, insistira na partnerstvu između više razvijenih i manje razvijenih NVO.
Napadi stižu i od "izvođača radova"
- Koliko mediji utiču na diferencijaciju NVO sektora na, kako ste kazali, poželjne i nepoželjne?
Medijski neargumentovani napadi usmjereni na NVO, koji ponekad dolaze i od nekih NVO - izvođača radova političkih stranaka, usmjereni su na stvaranje negativne generalizacije i skandalizaciju cijelog NVO sektora. Generalizacija sporadičnih, pojedinačnih, propusta NVO ima za cilj da prikaže sve segmente društva prljavim, kako bi se odgovrnost državnih organa za nepravilnosti i nezakonitosti umanjila. Kreiranje takve slike o NVO često pomažu i mediji koji svojim površnim izvještavanjem doprinose stvaranju iskrivljene slike.
Zalaže se i da NVO polažu račune
- Zašto namjeravate da pokrenete inicijativu da se u Zakon o računovodstvu i reviziji vrati odredba ukinuta 2011. godine, po kojoj su i NVO obavezne da godišnje dostavljaju finansijske izvještaje Poreskoj upravi?
Tako će zaintersovana javnost moći da ima uvid u funkcionisanje NVO. Koalicija NVO objavljuje godišnje finansijske izvještaje svojih članica, u želji da svojim primjerom utiče na povećanje transparentnosti u radu nevladinih organizacija, što je upravo i jedan od ciljeva zbog kojih je i osnovana.
Bonus video:
