Predlog izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama nije dobar, jer nije riješio osnovno pitanje - ko su, u stvari, manjine u Crnoj Gori, niti garantuje da ponovo neće biti zloupotreba u Fondu za manjine prilikom dodjele sredstava, ocijenila je većina poslanika tokom jučerašnje diskusije u parlamentu.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je da se zakon iz 2006. godine mijenja, prije svega zbog stvaranja pravnog okvira za formiranje Centra za zaštitu i očuvanje kulture manjina.
“Centar ne zadire u samu suštinu Fonda i na konkurse Fonda moći će da konkurišu za raspodjelu sredstava organizacije kao i ranije. Fokusirali smo se na moguće konflikte interesa u Fondu i uvođenje dvostepenosti u odlučivanju o projektima za koja se dodjeljuju sredstva”, kazao je Numanović.
On je citirao izvještah Državne revizorske institucije, u kome se kaže da je 2013. Fond finansirao projekte nacionalnih savjeta čiji su poredstavnici i članovi Upravnog odbora Fonda, i da zbog mogućih zloupotreba treba ograničiti članovima UO Fonda da konkurišu za finansiranje svojih projekata.
“Novina je da prilikom vrednovanja projekata na konkursu za dodjelu sredstava, Skupština bira komisiju za vrednovanje. Na odluku se može podnijeti žalba UO Fonda. Za člana komisije i UO ne može biti imenovana NVO ili pravno i fizičko lice koje učestvuje na konkursu”, pojasnio je Numanović.
Milutin Đukanović (DF) pitao je zbog čega aktuelna vlast neće da prizna realnost i definiše koje su nacionalne manjine.
“U Crnoj Gori ne postoji nijedan narod koji u ukupnoj populaciji ne prelazi 50 odsto. Da li to znači da su svima manjina? To je trebalo precizirati u zakonu, da li su to oni narodi kojih u ukupnoj populaciji ima ispod 15 odsto. Može doći do paradaoksa da Srbi kojih ima 30 odsto, ili Crnogorci više od 40 odsto počnu da koriste prava iz ovog zakona. Kako biste spriječili da se u CG osnuje crnogorski manjinski savez”, pitao je Đukanović.
Isto pitanje postavila je i Danijela Marković (SNP) i navela da je naciobalna struktura zaposlenih u državnim organima diskriminatorska jer su 82,11 odsto Crnogorci, dok su 7,3 odsto Srbi, 1,3 Albanci, 4,8 Bošnjaci, 2,19 odsto Muslimani, 0,4 odsto Hrvati, a 0,003 odsto Romi.
Da treba odrediti ko su nacionalne manjine založio se, u ime kluba albanskih partija, HGI i LP, Genci Nimanbegu
“Imali smo situaciju da neko ko sebe ne smatra nacionalnom manjinom, kao što je Srpski nacionalni savjet, crpio preko 2,2 od pet miliona koliko je Fond imao na raspolaganju”, kazao je Nimanbegu.
Goran Danilović (DEMOS) kazao je da je do sada tolerisan organizavni kriminal u manjinskim savjetima, od načina na koji su se skupljali potpisi do načina na koji su se dijelila sredstva.
Odlučeno je da se poslanici o zakonu izjasne naknadno.
Poslanici su juče usvojili i zakone o krivičnom postupku, o naknadi štete žrtvama krivičnog djela nasilja, zakon o rodnoj ravnopravnosti, o zabrani diskrimiinacije lica sa invaliditetom i izabrali članove Savjeta za sprečavanje korupcije, koji će činiti Vanja Ćalović, Ristan Stijepović, Radule Žurić, Goranka Vučinić i Bojan Obrenović. Najviše sporenja bilo je oko amndmana na Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, koji je predložila grupa poslanika, a koji predviđa da se nekom ko ima preko 50 godina života, ko je obolio od teške akutne bolesti ili se hronična bolest pogoršala pa prijeti smrtni ishod može se odobriti na neodređeni vremenski rok izdržavanje kazne zatvora, uz prethodni nalaz lčjekarskog konzilijuma. Nakon što je ministar pravde Zoran Pažin koji se sinoć po pozivu pojavio na sjednici, potvrdio da prihvata tu odredbu i taj je zakon usvojen.
Bonus video:
